Brane Sinjavinu od najavljene militarizacije

Istakli su da su Bjelopavlići Sinjavinu dobili od Knjaza i Gospodara Crne Gore Nikole I Petrovića Njegoša, koji im je, zbog zasluga u oslobodilačkim ratovima protiv Turaka, dao pravo na izdig na tu planinu daleke 1881. godine
288 pregleda 6 komentar(a)
Savina voda, Sinjajevina, Foto: Facebook.com
Savina voda, Sinjajevina, Foto: Facebook.com
Ažurirano: 17.05.2018. 14:45h

Udruženje Bjelopavlića "Bijeli Pavle", Crkvena opština, Planinarski klub Prekornica iz Danilovgrada i Udruženja stočara "Bjelopavlićka Sinjavina" najavili su da će, kao i svoji preci nekad, oni sada braniti planinu Sinjavinu od najavljene militarizacije.

Aktivnosti planirane na zaštiti planine saopštiće na konferenciji za medije, koja će se održati 19. maja u 10 časova u danilovgradskom hotelu Perjanik.

"Udruženje građana i poštovalaca Bjelopavlića 'Bijeli Pavle' iz Danilovgrada u saradnji sa Crkvenom opštinom, PD 'Prekornica' iz Danilovgrada i Udruženjem stočara 'Bjelopavlićka Sinjavina', planira prvi pohod na ovu planinu - 'Putevima Bjelopavlićkih domaćina', koji su neprekidno, još od 1881. godine do danas, sa svojim stadima izdizali na katune planine Sinjavine, koji su tada pokazali kako se branila i odbranila ova planina. Pohod na Sinjavinu biće upravo stazama i putevima Bjelopavlića, uzornih domaćina, koji su tim putem, sa svojim stadima izdizali na ovu planinu. Sada imamo najave Ministarstva odbrane da na najvećem dijelu Sinjavine planira da podigne vojnu bazu sa ostalim pratećim elementima radarskih i drugih sistema, strelišta, odlagališta i deponija otpada, ali i mjesta na kome će se uništavati ubojna sredstva čime bi se za uvijek kontaminirala ova planina", saopštili su iz Udruženja Bjelopavlića.

Istakli su da su Bjelopavlići Sinjavinu dobili od Knjaza i Gospodara Crne Gore Nikole I Petrovića Njegoša, koji im je, zbog zasluga u oslobodilačkim ratovima protiv Turaka, dao pravo na izdig na tu planinu daleke 1881. godine.

"Od tada bjelopavlićke porodice izdižu preko ljeta sa svojim stadima na katune na Sinjavini. Znači Bjelopavlići neprekidno, izdižu svoje 'blago' na katune Sinjavine, već 137.godina. Praktično odmah nakon toga, već 1893. godine naši preci - pedeset prisutnih Bjelopavlića, na skupu održanom tim povodom, na Petrušinskom katunu, na Okrugljaku, je pokrenulo inicijativu za podizanje crkve i formiranje groblja pored nje, pa su se dogvorilo da za gradnju crkve, svaki Bjelopavlić priloži jednog ovna ili četiri fiorina i otpočeli gradnju ovog svetog hrama, posvećenog Sv.Vasiliju, Ostroškom Čudotvorcu, u narodu poznatija kao crkva Ružica.

Ovaj dogovor podržali su i ostali Bjelopavlići, dajući svoje priloge, najviše u novcu, kako bi se crkva što prije napravila, pa su je, svojim trudom i ljubavlju podigli 1894., a osveštali 1904. godine, a u zahvalnost Knjazu crnogorskom Nikoli I Petroviću.

Sinjavina je i danas simbol kohezione snage Bjelopavlićkog plemena, a potreba očuvanja tamošnjih komunskih međa i danas je prisutna kod mnogih plemenika", piše u saopštenju.

Oni podsjećaju na dogovor Bjelopavlića iz 1925. godine po kome niko od njih (Bjelopavlića), ne može prodati svoje komunsko pravo – “to ostaje iseljenom plemeniku makar se kad vratio”.

"Zapamćeno je da je vojvoda pop Risto Bošković naredio da na prvom izdigu mora uzeti učešće “svaki Bjelopavlić koji ima tri ovce, s tim da ga država snabdije municijom”, da bi je odbranio od haračlija i zulumćara. U tim naporima da odbrane svoju imovinu i svoje blago, desetine Bjelopavlića je ostavilo svoje živote, o čemu svjedoče grobovi u porti crke Ružice.

Kako tada, tako će i danas, ali ne oružjem, već svim demokratskim sredstvima, Bjelopavlići braniti Sinjavinu od namjere vlasti da je otme i militarizuje", piše u saopštenju kojim su danilovgradska udruženja medije pozvali na konferenciju.

Preporučujemo za Vas