Pustiti djecu da se raduju životu

Baranin Branko Vuković je dobitnik godišnje Nagrade za najbolju knjigu za djecu objavljenu u 2020. godini. On je priznanje dobio za svoje prvo djelo - zbirku poezije “Rajičnjak”

1547 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: AP
Ilustracija, Foto: AP

Nagrada za najbolju knjigu godine za djecu objavljenu u 2020. godini pripala je Baraninu Branku Vukoviću za zbirku poezije “Rajičnjak”, u izdanju podgoričkog „Obodskog slova“ i „Štampar Makarija“.

“Nagrada je prije svega potvrda da to što radim ima očekivanu mjeru kvaliteta. Naravno, veliki je podstrek za dalje napredovanje, uz obavezu da sve što budem radio u budućnosti mora biti još pažljivije odabrano, osmišljeno i pretočeno u formu koja vrijedi više”, rekao je Vuković “Vijestima” ovim povodom.Nagradu dodjeljuje Udruženje crnogorskih pisaca za djecu i mlade iz Podgorice, a pored Vukovića nagrade su dobili: za životno djelo Šimo Ešić iz Tuzle (Bosna i Hercegovina), a povodom 50 godina umjetničkog rada i objavljivanja izabranih djela za djecu u šest tomova, a Zoranu Penevskom i Oliveri Jelkić iz Beograda (Srbija) dodijeljene su kao i priznanja za izuzetan doprinos i razvoj savremene književnosti za djecu.

Vuković se najmlađoj čitalačkoj publici obraća biranim jezikom, navodi se u obrazloženju žirija, i to jezikom “koji se kreće od neologizama do arhaizama, od rječnika savremenih tehnologija do narodnog govora karakterističnog za minula vremena, objedinjujući na jezičkom planu sve ono sa čim se djeca u svakodnevnom životu mogu susresti”, smatra žiri u sastavu: prof. dr Milutin Đuričković (predsjednik), prof. dr Draško Došljak i Žarko Vučinić (članovi). Vuković je za “Vijesti” istakao da je njegova nagrađena zbirka poezije nastajala i rasla zajedno sa njegovom djecom.

“Zbirka je nastajala i ‘rasla zajedno ruku pod ruku’ sa mojim klincima, kao dio tatinog pedagoškog arsenala, kako bi se određena znanja iz škole lakše usvojila. Kasnije su tome pridodati i drugi motivi karakteristični za dječje odrastanje. Način na koji djeca doživljavaju svijet oko sebe je za mene bio inspirativan, ta neusiljena jednostavnost, radost koja dolazi iznutra, stalne prečice, vrcava rješenja i odgovori, motivisali su me da sve to povezujem, kako neke čudne koordinate stihovima koji su njima bili s početka smiješni i zabavni, da bih se tek kasnije osmjelio da to ponudim i drugima na čitanje.

Nakon što je materijal primjereno prilagođen i sređen, nastao je ‘Rajičnjak’”, prenosi pjesnik. Motivi sa kojima će se susresti mladi čitaoci i njihovi roditelji su raznovrsni, a poruka koju ova poezija nosi namijenjena je svim generacijama. “Djeca mogu pročitati i naučiti dosta toga o svijetu koji nas okružuje, prirodi, društvenim pojavama, rodbinskim odnosima.

Takav je i pjesnički govor, prijemčiv djeci posebno našeg podneblja, samim tim ne treba naročito prevođenje, već mislim da stihovi u svojoj otvorenoj i lako usvajajućoj formi dobro komuniniciraju, zabavljaju, zasmijavaju, a katkad prenose i važne poruke nenametljivo poučavajući i motivišući na kreativno razmišljanje. Knjiga je namijenjena poletarcima-juniorima, gdje je takav pristup dozvoljen, ali se pažljivo mora odabrati način: kako to uraditi, a da pjesma ne izgubi na dopadljivosti i zanimljivosti.

Djecu treba pustiti da se raduju životu, a to je, čini mi se, ključna poruka i za nas starije”, poručuje Vuković. S obzirom na to da je ovo njegova prva knjiga na pitanje koji su najveći izazovi prilikom pisanja poezije za djecu, on odgovara da bi trebalo izbjeći propise, zabrane i nametanja bilo čega što bi najmlađima moglo narušiti njihovu slobodu...

“Na to mogu odgovoriti isključivo iz pespektive nekoga ko piše za djecu, a ko je na početku svog književnog stvaranja. Potrebe, želje i interesovanja djeteta treba sagledati u kontekstu savremenog trenutka u kome živi(mo). Čini mi se da pjesma mora biti slobodna, duhovita, ponekad i blago ironična, sa diskretno naglašenim zahtjevom da se u njenom stvaranju i učestvuje, jer dijete ne voli utilitarizam bilo koje vrste, da mu se bilo šta propisuje i izriču bilo kakve zabrane, niti upotrebljavani imperativi”, smatra Vuković. Zbog epidemiološke situacije svečana dodjela nagrada je odložena, a priznanja će dobitnicima biti naknadno uručena

Pronašao dijete u sebi Branko Vuković je rođen 1980. godine u Baru. Nakon završene Gimnazije “Niko Rolović” školovanje je nastavio na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta u Nišu, gdje je i diplomirao. Magistrirao je na Istorijskom institutu Crne Gore, smjer istorija kulture i istorijska antropologija.

Trenutno je zaposlen u Ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju lica sa invaliditetom “Pamark” iz Podgorice. “Rajičnjak” je Vukovićeva prva zbirka poezije za djecu. “Vuković je već svojom prvom knjigom pronašao pravo izvorište poezije za djecu, iznova pronašavši dijete u sebi. Ali to dijete sada je naoružano brojnim znanjima i različitim umijećima, otuda može tako samouvjereno da pjeva na različite teme, pa čak ponekad i da nenametljivo pruži neku moralnu pouku. Najčešće to dijete što nas čeka u nama samima otkrijemo tek kada počnemo da se posvećeno družimo s djecom, bilo da nam je to posao ili da je riječ o vremenu koje provodimo sa sopstvenim mališanima.

Tek kada zaboravimo da smo odrasli i kada prestanemo da se trudimo da se spustimo na nivo djeteta, već kada sebe uzdignemo do veličanstvenog dječjeg svijeta, nastaju divne pjesme za djecu, kakve srećemo i u knjizi Rajičnjak’”, zapisala je u recenziji pjesnikinja Dragica Užarev. Napraviti registar pisaca za djecu u Crnoj Gori, obnoviti tematske festivale... Nagrađeni autor je kazao i da produkcija knjiga za djecu u Crnoj Gori nije na željenom nivou. “U odnosu na region, produkcija knjiga namijenih djeci možda nije na željenom nivou, ali prepoznati smo kao zemlja izuzetnih pojedinaca, sjetimo se ovom prilikom samo opusa i postignuća pjesnika Dragana Radulovića. I danas imamo zaista sjajnih pisaca za djecu”, rekao je Vuković, podsjećajući i da je jedan član žirija za nagradu koju je dobio, Žarko Vučinić, prošlogodišnji dobitnik ove nagrade “za prekrasni ekološki roman za djecu ‘Tara i čarobno drvo’”. “Stoga, mišljenja sam da treba napraviti aktivni registar pisaca za djecu u Crnoj Gori, pored postojećih obnoviti i organizovati tematske festivale pisaca za djecu, ali i mladih pisaca, što bi sigurno motivisalo neke nove mlade ljude da se uopšte bave pisanjem, pa i književnošću za djecu”, poručuje Vuković.

Bonus video: