Povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine i obilježavanja početka turističke sezone, danas je predstavljen projekat uređenja sedam pješačkih staza na poluostrvu Luštica.
Projekat su zajednički realizovale opštine Herceg Novi i Tivat. Planinarski klub „Subra“ iz Herceg Novog staze je markirao, a aktivnosti su kofinansirane kroz projekat “Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori” Kancelarije Ujedinjenih nacija za razvoj u Podgorici.
Grupa novinara, izletnika i predstavnika lokalne vlasti prošetala je revitalizovanom stazom od Žanjica do sela Tići, gdje im je domaćin bila porodica Moric.
Danijela Vlaović iz Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost predstavljajući završeni projekat uređenja staza, je istakla njihov značaj za razvoj turizma, ali i u slučaju potrebe gašenja požara. Slijedi upis u registar upisa planinskih staza, a potom bi trebalo da se riješi održavanje staza.
Jovan Moric, čija porodica se bavi uzgojem maslina i proizvodnjom organskog maslinovog ulja za koji jedini u Crnoj Gori imaju certifikat, posljednih godina uspješno se bave i seoskim turizmom koji je posljednje tri do četiri godine doživio procvat na Luštici.
“Mi nudimo posjetu maslinjaku, zatim starom i novom mlinu za masline i degustacija maslinovog ulja. Pratimo svjetske trendove aktivnog turizma i od lani, između ostalog, imamo i biciklističke ture”, kaže Moric. U staroj konobi, gdje je i stari mlin za masline, nabavljen prije vijek i po, gostoljubivi domaćini Neđeljko i Zorica Moric, ponudili su posjetioce domaćim sirevima, pršutom, vinom, sokom od nara...
Ze nekoliko godina uređeno je pedesetak kilometara staza na Luštici, kazao je Duško Avramović iz PK Subra i istakao da je plan da se napravi cijela mreža pješačkih staza po Luštici, jer je i ranije bila povezana seoskim stazama i austrougarskim putevima.
Staze koje će za pješačenje biti dostupne ljubiteljima prirode su: Rose-Tići, Gornji Klinci-Obosnik, Pristan-Zabrđe, Radovići-Žanjic, Krašići-Gošići, Pržno-Grabovac, Solila-Grabovac.
Željko Starčević iz Agencije za razvoj I zaštitu Orjena naglasio je potrebu održavanja staza pogotovo u kontaktnim zonama gdje se one spajaju sa gradskim sredinama.
“Ako taj dio nije atraktivan, onda ni sami ulaz u stazu neće biti. To je ono što nama „prodaje“ posjetu zaleđu. Moramo povesti računa kako izgleda i pristupna staza i spriječiti da to bude neprimjeren izgled. U ovom slučaju asfalt i beton nije ono što želimo „prodavati“, već prirodu u najočuvanijem obliku kakva je bila vjekovima”, istakao je Starčević.
U okviru projekta izrađene su info-table na kojima su prikazane planinske trase, kao i smjerokazi. Cijeli projekat je koštao deset hiljada eura.
Galerija
Bonus video:
