To što su pojedini novi rukovodioci zdravstvenih ustanova simpatizeri ili članovi neke od partija na vlasti, ne znači i da će ostati na tim pozicijama ukoliko ne pokažu konkretne i mjerljive rezultate, jer im partijska pripadnost nije ni bila preporuka, kazala je u razgovoru za „Vijesti“ ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović.
„Ja ne pripadam nijednoj političkoj partiji“, naglasila je ona.
Ministarka tvrdi da se prilikom izbora novih rukovodilaca, ali i svojih najbližih saradnika isključivo vodila njihovim referencama.
Bojović Borovinić kaže i da je mnogo problema u crnogorskom zdravstvu - od demotivisanih zdravstvenih radnika, dotrajalih objekata ustanova, do stare i dotrajale opreme za dijagnostiku... Poručuje i da neće dozvoliti monopole u bilo kojem segmentu zdravstvenog sistema.
„Zatečenih problema u zdravstvu je mnogo, ali ministar nema čarobni štapić. Ništa se ne može preko noći promijeniti i toga moramo da budemo svjesni. Posebno u svjetlu pandemije, kada je najbitnije da zaštitimo zdravlje građana i da se što prije vratimo normalnom životu“, poručila je Borovinić Bojović.
Partijska knjižica neće štititi bilo koga, nulta tolerancija na korupciju
Borovinić Bojović tvrdi da partijska knjižica, pripadnost ili bilo koje političko opredjeljenje pojedinih novih rukovodilaca neće uticati na njene odluke ukoliko ti čelnici ne pokažu rezultate u svom radu.
„Kao neko ko dolazi iz porodice ljekara, uvijek sam se rukovodila time da znanje, stručnost i iskustvo moraju biti ključne reference“, kazala je ona.
Upitana koliko je ljudi zaposleno u Ministarstvu zdravlja od kada je ona na čelu tog resora, ali i da li njeni najbliži saradnici dolaze iz sistema zdravstva, Bojović Borovinić odgovara da su gotovo svi radili u toj struci prije dolaska na pozicije u resoru zdravlja.
„Većina direktora direktorata dolaze iz zdravstvenog sistema. Svakom ministru je potreban dobar pravnik, zbog čega je sekretar Ministarstva upravo iz te struke i sa dugodišnjim iskustvom“, kazala je Borovinić Bojović.
Istakla je i da je zatekla ogroman resor kad je u pitanju kadar, ali i ljude koji možda nijesu bili raspoređeni na pozicije u skladu sa svojim kvalifikacijama ili znanjem.
„Ali neću biti dio bilo kakvog revanšizma, jer smatram da svaki ljudski potencijal može dobro da se iskoristi ukoliko se rasporedi na mjesto na kojem u potpunosti može da dođe do izražaja. Bitno je samo da pokažu da žele da rade i da mogu da doprinesu sistemu“, istakla je doktorka Borovnić Bojović.
Ona ističe i da Crna Gora „mora da se vrati izvornom sistemu vrijednosti“.
„Kod nas, konačno, iznad svega mora da se cijeni znanje i vaspitanje. Moj odnos je isti prema kolegama ministrima i ministarkama, kao i prema sekretarima ili građanima koje svakodnevno srijećem, recimo, u prodavnici. Isto zahtijavam od svojih saradnika, a oni koji su mi najbliži bude se i idu na spavanje sa mišlju da je okosnica našeg rada nulta tolerancija na korupciju“, poručila je ministarka zdravlja.
Vratiti ljekarima poziciju koju zaslužuju i spriječiti njihov odlazak iz javnog sektora
Ministarka Borovinić Bojović obećava da će ostati posvećena vraćanju zdravstvenih radnika na poziciju u društvu koja im i pripada. Navodi da već decenijama živimo u društvu poremećenog sistema vrijednosti, a da su ljekari i drugi medicinski radnici nepravedno zapostavljeni, iako su bili i moraju da budu elita svakog društva.
„Ljekari treba i moraju da budu uzor. Dovoljno dugo su uzori i elita bili pojedinci sa sistemom vrijednosti koji nije primjeren razvijenim društvima. Moramo mijenjati sistem vrijednosti i ljekari i zdravstveni radnici moraju biti vraćeni na mjesto koje im pripada - u sam vrh društvene elite. I to se odnosi na njihovu socijalno-ekonomsku poziciju. U tom smislu, podržavam inicijative u vezi sa povećanjem zarada ljekarima i medicinskim radnicima, a tim povodom sam u stalnom kontaktu sa ministrom finansija Milojkom Spajićem“, navodi ona.
Borovinić Bojović ističe i da je svjesna da ljekari zbog rješavanja životnih pitanja odlaze da rade van granica Crne Gore.
„I sama sam u jednom trenutku pomišljala na to, a ostala sam iz porodičnih razloga. Radi se o više faktora zbog kojih ljekari žele da odu iz zemlje ili da svoj angažman nastave u Kliničkom centru Crne Gore. Najprije, radi se o tome što su ljekari demotivisani. Većina njih godinama nije mogla da riješi stambeno pitanje, dok su neke druge njihove kolege dobijale stanove i pored riješenog stambenog pitanja. Dalje, način na koji su se dodjeljivale specijalizacije u prethodnom periodu takođe je jedan od razloga zbog kojeg su ljekari bili obeshrabreni“, precizira doktorka Borovinić Bojović.
Prema njenim riječima, za rad ljekara je ključno iskustvo. Ono se, ističe doktorka Borovinić Bojović, stiče u direktnom radu sa pacijentima, ali i sa dijagnostičkim aparatima.
„A aparati su u mnogo naših ustanova dotrajali, pa je i to jedan od razloga zbog kojeg su ljekari usmjereni na migraciju ka inostranstvu, Podgorici i Kliničkom centru, ali i prema crnogorskim privatnim zdravstvenim ustanovama. To je ono što treba da mijenjamo. Da damo podstrek ljekarima da ostaju u sredinama u kojima rade kroz rješavanje njihovih egzistencijalnih pitanja, ali i kroz osavremenjavanje uslova za rad“, ističe Borovinić Bojović.
Planirano osavremenjavanje postojećih bolnica, ali i opreme
Osim poboljšanja socio-ekonomskog statusa ljekara i medicinskih radnika, Borovinić Bojović smatra da je neophodno osavremeniti crnogorske bolnice, ali i izgraditi nove.
Podsjeća na to da je posljednja bolnica u Crnoj Gori izgrađena krajem sedamdesetih godina.
Planirano je, kaže ona, i uspostavljanje regionalnih bolničkih centara na sjeveru i jugu države.
„Primjera radi, Institut ‘Dr Simo Milošević’ je bio brend Crne Gore, a pogledajte u kakvom je stanju sada. Bolnica u Meljinama je nekada bila regionalni centar za jug države, a tokom posjete toj ustanovi uvjerila sam se u kakvim uslovima tamo sada rade ljekari i medicinsko osoblje. To nijesu uslovi koje želimo ni za naše pacijente ni za naše zaposlene“, poručuje Borovinić Bojović.
Ona ističe da će se tokom svog mandata zalagati i da se konačno otpočne sa gradnjom opšte bolnice u Podgorici.
„Na taj način, značajno će se rasteretiti Klinički centar kao ustanova tercijalnog nivoa zdravstvene zaštite, a u kojoj se sada obavlja dijagnostika koja se može raditi i u opštoj bolnici, zbog čega je rad značajno otežan“, kaže ministarka zdravlja.
Prema njenim riječima, osavremenjivanje i prostora i dijagnostičke opreme neophodno je i u ostalim bolnicama.
Borovinić Bojović navodi i da će, uskoro, kroz donaciju, biti obezbijeđeni pojedini aparati.
„Trudićemo se da to pitanje rješavamo, što kroz državni budžet, što kroz donacije. Očekujem da ću tokom mandata započeti krupne projekte koji će naš zdravstveni sistem izdići na mnogo veći nivo, a što će moći da izmjere relevantni instituti i agencije Evrope i svijeta. Volim da kažem da se nadam da ću ja započeti temelje i grube radove, a da ću nasljednicima ostaviti ‘finu ruku’. Ponavljam, ništa se ne može preko noći“, ističe Borovinić Bojović.
Upitana da li će Ministarstvo zdravlja i Vlada revidirati Odluku o mreži zdravstvenih ustanova, prema kojoj su pojedine privatne ustanove dobile isti status kao i državne, ministarka kaže da je to predmet šire analize.
„Stanje u tom segmentu ćemo analizirati i sa aspekta Ministarstva zdravlja i zdravstvenog sistema, ali i drugih Vladinih resora, poput Ministarstva finansija. Ukoliko bude potrebno, uključićemo i Agenciju za zaštitu konkurencije. Ta analiza treba da pokaže da li je potrebno mijenjati tu odluku. Ono što mogu da obećam jeste da neću dozvoliti bilo kakvo monopolističko ponašanje u zdravstvenom sistemu“, poručila je doktorka Borovinić Bojović.
Izabrane ljekare rasteretiti administracije
Borovinić Bojović kaže i da ima prostora da se poveća broj usluga koje će građani moći da dobiju u domovima zdravlja, čime bi se značajno rasteretile opšte bolnice i KC.
Prema njenim riječima, jako je bitno uspostaviti i bolji informacioni sistem, kako bi se izabrani ljekari rasteretili obimne administracije.
„Kada pacijent dođe kod kardiologa u KC, ljekar će mu zakazati kontrolu, ali i dati da radi dodatne nalaze i pretrage. Pacijent se onda vraća kod izabranog ljekara po upute. Dakle, pretvorili smo izabrane ljekare u pisare i to se hitno mora promijeniti. Ne zove se uzalud porodična medicina. Porodični ili izabrani ljekar ima ogromnu odgovornost i potrudićemo se da dobije mogućnost da radi upravo to za šta se školovao, umjesto toga što se do sada bavio administrativnim poslovima“, naglasila je doktorka Borovinić Bojović.
Ona je kazala da je pandemija dosta uticala na primarnu zdravstvenu zaštitu, jer su ljekari u domovima zdravlja radili sa kovid pacijentima. To je, napominje, dovelo do umora, a dobar dio njih je i obolio od kovid-19.
„Ali razgovaramo sa našim mladim ljekarima, neki od njih su čak spremni da pauziraju specijalizacije kako bi pritekli u pomoć, pa se nadam da će ovaj problem biti uskoro prevaziđen“, kaže Borovinić Bojović.
Vlada u tehničkom mandatu “zaboravila” na pandemiju
Komentarišući to što su je mnogi kritičari Vlade prozivali da nije na pravi način upravljala krizom izazvanom koronavirusom, Borovinić Bojović ističe da je rad prethodne Vlade, pogotovo u vrijeme njenog tehničkog mandata, značajno usporio pojedine procese.
To se, kako kaže, odrazilo i na početak imunizacije, ali je kritike dobijala upravo od onih koji je trebalo da rade na zaštiti građana od koronavirusa sve dok su u mandatu.
„Prethodna Vlada nije vodila nikakve bilateralne pregovore sa proizvođačima, osim što je potpisana COVAX inicijativa, koja je takođe bila ugrožena. Finansijska garancija koja je morala biti ispunjena kako bi se potvrdilo učešće u program COVAX, uplaćena je tek kada sam došla u resor zdravlja. Dok su druge zemlje tokom ljeta i jeseni prošle godine pregovarale kroz razne modalitete sa proizvođačima, mi smo do decembra stagnirali. Tek tada smo otpočeli bilateralne pregovore, ali i inicijative kroz lična poznanstva, kako bismo za Crnu Goru obezbijedili dovoljnu količinu vakcina“, kaže Borovinić Bojović.
Ona je zadovoljna što se sedmicama bilježi pad novozaraženih i napominje da je to rezultat ogromno rada svih uključenih u kreiranje politika.
„Ponosna sam što su to prepoznali građani. Zadovoljna sam što su to uvidjeli i politički oponenti Vlade, a što se moglo čuti i tokom nedavne sjednice Skupštine kojoj sam prisustvovala u svojstvu predlagača Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštititi stanovništva od zarazih bolesti“, zaključila je Borovinić Bojović.
Bonus video:
