"LUDA I DIVLJA MISIJA"

Sonda Kasini nakon 20 godina završava sa istraživanjem Saturna

U poslednjim mjesecima misije sonda je uranjala između Saturnovih prstena i kretala se spoljnim rubom atmosfere planete. Ti manevri ranije su izbjegavani jer je rizik oštećenja letjelice bio prevelik pa su ostavljeni za sami kraj misije
0 komentar(a)
Sonda Kasini, Foto: Reuters
Sonda Kasini, Foto: Reuters
Ažurirano: 03.02.2019. 14:44h

Gotovo 20 godina od lansiranja sonde Kasini (Cassini) sa Zemlje svemirska letjelica danas u 13.55 časova završava misiju spuštanjem u atmosferu Saturna prije nego se sruši na planetu.

U poslednjim satima, prije nego što izgori u atmosferi i ostaci se sruše na površinu planete, trebala bi da prikupi poslednje podatke o atmosferi Saturna i da slika Saturnov blještavi prsten i pošalje ga radiotalasima.

"Misija je bila luda, divlja, predivno uspješna i svemu dolazi kraj", kazao je prije dvije sedmice Kurt Nibur, jedan od naučnika NASA koji je radio na projektu.

Očekuje se da će sonda izgubiti vezu sa Zemljom u 13.55 časova.

Kasini je istraživao Saturn i njegova 62 mjeseca od 2004. godine. Prikupljao je podatke i o Saturnovom mjesecu Enceladu i njegovoj ledenoj kori.

Posljednjih pet kruženja u orbiti omogućila su naučnicima uvid u to kako Saturn izgleda "iznutra" i snimke visoke rezolucije prstenova i pojedinačne strukture prstenova.

Prema očekivanjima naučnika u završnim fazama leta sonda ulazi u dovoljno gustu atmosferu koja zahtijeva aktiviranje malih raketnih pogona kako bi održala stabilnost, prenosi agencija Hina.

Misija poznata pod imenom "Cassini-Huygens" projekt je koji se odvijao u saradnji američke NASA, Evropske svemirske agencije i Italijanske svemirske agencije.

U posljednjim mjesecima misije sonda je uranjala između Saturnovih prstena i kretala se spoljnim rubom atmosfere planete. Ti manevri ranije su izbjegavani jer je rizik oštećenja letjelice bio prevelik pa su ostavljeni za sami kraj misije.

Kad su prije nekoliko godina shvatili da će letjelica uskoro ostati bez goriva naučnici su željeli okončati misiju na siguran način i bez ometanja mjesečevih ili planetarnog sistema s obzirom na mogućnost života na primjer na mjesecu Enceladu.

Kasini je lansiran 15. oktobra 1997. godine i nosio je sondu Huygens. Trebalo mu je gotovo sedam godina do Saturnovog sistema.

Sondu Huygens izgradila je Evropska svemirska agencija i bilo je predviđeno da "putuje" sa Kasinijem kako bi pomogla u istraživanju Saturnovog sistema. Kasini je 2005. odbacio Huygensa na jedan od Saturnovih mjeseca Titan. Ta sonda je pomogla naučnicima da dobiju bliski uvid u Titan a njegovo istraživanje bilo je važno je je veoma nalik Zemlji.

"Ta misija je sama za sebe promijenila način na koji NASA gleda na pitanje potrage za životom", kažu stručnjaci u američkoj svemirskoj agenciji.

"Kasinijeva uloga na Saturnu bila je da popuni praznine i otkrije nove tajne", kaže penzionisani naučnik Džejms Oberg koji se sada bavi istorijom svemirskih letjelica.

U gotovo 300 krugova oko divovske gasovite planete sonda je otkrila tekući metan na Titanu, slanu vodu na zaleđenom Enceladu, na kojem su otkriveni i znakovi hidrotermalne aktivnosti kompatibilne sa životom.

U dalekoj budućnosti Saturn bi mogao, vjeruje Oberg, da osigura izvore vode za projekte kojima se modifikuje klima na planetama poput Marsa omogućavajući bolje uslove za ljude na tim planetama.

"Vodu oko Saturna najlakše je transportovati od bilo kojih drugih izvora vode u Sunčevom sistemu", kaže on.

Čitava Kasini-Huygen misija koštala je 3,26 milijarde dolara, od čega je SAD financirao 2,6 milijardi, ESA 500 miliona dolara i Italijanska svemirska agencija 160 miliona dolara.