Vlada: Proces vetinga bi bio sproveden kroz tri faze

Na sjednici je usvojena informacija o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu

2917 pregleda 1 komentar(a)
Sa sjednice, Foto: Vlada Crne Gore
Sa sjednice, Foto: Vlada Crne Gore

Za crnogorske prilike najadekvatniji je sistem vetinga koji bi se izvršavao fazno i sistemski, ocijenjeno je na sjednici Vlade.

Vlada je danas na sjednici usvojila informaciju o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu.

„Nakon detaljne analize, Ministarstvo pravde je zauzelo stav da je za crnogorske prilike najadekvatniji sistem vetinga koji bi se izvršavao fazno, sistemski i kao takav ne bi proizveo negativne posljedice na nesmetano funkcionisanje pravosudnih organa, odnosno građani ne bi bili spriječeni u ostvarivanju pravde i pristupu sudu“, kaže se u saopštenju.

Iz Vlade su rekli da bi takav model, uz adekvatne izmjene mogao biti primjenjiv u Crnoj Gori kao državi sa ograničenim kadrovskim i finansijskim potencijalom u pravosuđu.

U Crnoj Gori, kako su kazali, proces vetinga bi bio sproveden kroz tri uzastopne faze.

„Prva faza obuhvatala bi izmjene odredbi Ustava koje se odnose na stalnost sudijske funkcije, sastav Sudskog savjeta i izbor članova tog tijela, relevantnih odredbi koje se odnose na Tužilački savjet (TS), kao i drugih odredbi koje su u direktnoj vezi sa procesom vetinga za čijim izmjenama i dopunama se ukaže potreba“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da bi se u toj fazi pristupilo donošenju zakona o mjerama u vezi sa izborom kandidata i članova savjeta u oblasti sudstva i tužilaštva, kao i formiranju komisije za evaluaciju, koja bi obuhvatala vijeća koja odlučuju u prvostepenom i drugostepenom postupku.

Iz Vlade su rekli da bi druga faza vetinga obuhvatala proces ocjenjivanja članova i kandidata za članove Sudskog savjeta, TS-a i komisija u specijalizovanim organima sudstva i tužilaštva - disciplinske i etičke komisije, komisije za ocjenjivanje.

„Treća faza podrazumijevala bi proces reforme sudova i Državnog tužilaštva i evaluaciju predsjednika sudova, sudija Vrhovnog i Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca, državnih tužilaca u Vrhovnom državnom tužilaštvu i rukovodilaca državnih tužilaštava“, naveli su iz Vlade.

Kako su rekli, uporedo sa njom bi se odvijao i rad internih komisija Sudskog savjeta i TS-a, koje bi u međuvremenu bile oformljene i obavljale bi veliki dio posla koji bi se odnosio na izbore novih nosilaca pravosudnih funkcija, kao i horizontalna pomjeranja/napredovanja unutar sudskog i tužilačkog sistema.

Iz Vlade su kazali da veting, kao procedura provjere, ima cilj da procijeni individualnu odgovornost i integritet pojedinca, kao i njegovu eventualnu povezanost sa prethodnim zloupotrebama, odnosno da procijeni podobnost i prikladnost za vršenje javne funkcije.

„U informaciji se konstatuje da, nakon više od 11 godina od kako je Crna Gora zvanično počela pregovore za članstvo u Evropskoj uniji (EU), pravosuđe predstavlja jednu od ključnih prepreka za napredak u procesu pristupanja“, kaže se u saopštenju.

Kako se navodi, pravosuđe kao treća grana vlasti, pored zakonodavne i izvršne, nosi ogroman teret očekivanja u tekućem procesu pregovora sa EU.

To se, kako su rekli iz Vlade, naročito odnosi na preuzete obaveze kroz Poglavlje 23 koje, sa Poglavljem 24, predstavlja početnu i završnu tačku crnogorskih pregovora sa EU, ali i ukupnih reformskih procesa u državi.

„Cilj analize je da ukaže na koji način treba pristupiti unapređenju sistema odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, uvažavajući ustavna načela nezavisnosti i samostalnosti sudija i državnih tužilaca, međunarodne standarde, i cijeneći uporedna iskustva zemalja u kojima je ovaj proces sproveden“, kaže se u saopštenju.

Vlada je usvojila danas i medijsku strategiju Crne Gore za period do 2027. godine.

Usvojen je i izvještaj o radu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa za period od 1. jula do 30. septembra ove godine. U dokumentu se navodi da je u izvještajnom periodu, po osnovu izvršnih presuda, a u odnosu na organe koje po Zakona o državnoj imovini zastupa zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, sa glavnog računa državnog trezora isplaćeno 2.559.886 EUR.

Iz Vlade su rekli da je u trećem kvartalu zaštitnik ukupno primio 671 tužbu kojima su pokrenuti parnični postupci pred sudovima u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno, zaštinik je primio i postupao ukupno u 1.867 predmeta izvršenja i postupao u pokrenutim upravnim postupcima pred nadležnim organima u 362 predmeta, u kojima je izjavljivao žalbe, davao potrebna izjašnjenja i podnosio tužbe Upravnom sudu Crne Gore.

„Zaštitnik je upozorio sve budžetske jedinice da potraživanja svojih zaposlenih, koja su u skladu sa zakonom, Opštim kolektivnim ugovorom i Granskim kolektivnim ugovorom, a imajući u vidu sudsku praksu u predmetima iz istog činjeničnog i pravnog osnova, na vrijeme isplate i time spriječe dodatne troškove kako u sudskim postupcima tako i u postupcima izvršenja“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je neophodno da državni organi, u cilju smanjenja troškova postupka, postupaju blagovremeno po računima i fakturama, pravosnažnim sudskim presudama i rješenjima, kako bi se izbjegla prinudna naplata i nepotrebno uvećavanje troškova postupka izvršenja.

Vlada je usvojila usmenu informaciju o inicijativi 40 nevladinih organizacija za donaciju Agenciji Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA).

U saopštenju Vlade navodi se da se Crna Gora u kontinuitetu zalaže za mir i obustavu oružanih sukoba, kao i da je u mnogim kriznim situacijima u regionu, Evropi i šire pokazala humanost i pružila podršku državama i narodima u nevolji.

„Imajući to u vidu, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da, u skladu sa budžetskim mogućnostima, obezbijedi adekvatan iznos finansijske pomoći koja bi bila upućena ugroženom civilnom stanovništvu Gaze preko UNRWA“, kaže se u saopštenju.

Bonus video: