Novinarke češće meta nego kolege

Prema podacima Sindikata medija, u prethodne tri godine (2022, 2023. i 2024), registrovana su 53 slučaja napada na medijske poslanike, od čega 31 na novinarke

8811 pregleda 33 reakcija 8 komentar(a)
Opasan i rizičan posao: Radomir Kračković, Foto: SMCG
Opasan i rizičan posao: Radomir Kračković, Foto: SMCG

Na globalnom nivou istraživanja primjećuju da su sve češći napadi na novinarke i da raste broj takvih napada u odnosu na napade na novinare, kazao je “Vijestima” advokat Siniša Gazivoda.

“Nažalost, ovi trendovi vezani su i za razvijene demokratije, a ne samo za države u kojima demokratski kapaciteti nijesu na zadovoljavajućem nivou”, naglasio je Gazivoda.

Prema podacima Sindikata medija, u prethodne tri godine (2022, 2023. i 2024), registrovana su 53 slučaja napada na medijske poslanike, od čega čak 31 na novinarke.

Analiza te radničke organizacije pokazuje da su najbrojniji verbalni i fizički napadi kojih je bilo 12, zatim prijetnje - 11 i na kraju govor mržnje koji je registrovan u jednom slučaju.

Građani u Crnoj Gori svjesni su nasilja nad ženama u novinarstvu. Onlajn upitnik na portalu “Vijesti” popunilo je 92 čitalaca, njih 58 smatra da je u Crnoj Gori prisutno nasilje nad novinarkama, a ocijenili su da su najprisutnije verbalno i psihičko, a slijede ih fizičko i seksualno nasilje.

Nasilju nad novinarkama je na neki način svjedočilo 28 čitalaca koji su popunili upitnik. Čitaoci “Vijesti” su saglasni da ni redakcije ni država ne štite dovoljno novinarke.

Situacija je, međutim, drugačija na Kosovu.

Onlajn upitnik sprovela je i kosovska Koha, odgovorilo je 176 građana, a 80,1 odsto njih smatra da nema nasilja nad novinarima, dok tek 17,6 odsto kaže da ima.

Na pitanje o kojoj vrsti nasilja su novinarke na Kosovu izložene, 31,4 odsto je reklo da su izložene verbalnom nasilju, 25,6 odsto psihičkom i 23,3 odsto fizičkom nasilju.

Čitaoci Kohe ocjenjuju i da medijske kuće dovoljno štite novinarke (61,9 odsto), dok je 76,1 odsto reklo da im država pruža dovoljnu zaštitu.

Problem propisi ili njihova primjena?

Advokat Gazivoda ističe da se u procesu pregovora Crne Gore o članstvu sa Evropskom unijom očekuje se adresiranje i osuda nasilja, progona, uznemiravanja i zastrašivanja novinara/ki i medijskih poslenika, kao i postizanje rezultata u istragama i kažnjavanju napada na novinare/ke.

“Uz to, posebna kategorija obaveza odnosi se na postizanje rezultata u oblasti rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodno zasnovanog nasilja”, naglasio je on.

Prema njegovim riječima, a globalnom nivou istraživanja primjećuju da su sve češći napadi na novinarke i da raste broj takvih napada u odnosu na napade na novinare.

“Takođe, u porastu su svi oblici ometanja novinarskog rada, dakle ne samo fizički napadi, zastrašivanja i uznemiravanja, već i razne vrste progona. Sve ove vrste ometanja novinarskog rada neposredno ili posredno kroz odvraćajući efekat (chilling effect) ugrožavaju slobodu izražavanja”, upozorio je Gazivoda.

Trend i u razvijenim državama: Gazivoda
Trend i u razvijenim državama: Gazivodafoto: Boris Pejović

Kad je Crna Gora u pitanju, ističe on, potreban je interdisciplinarni pristup.

“Dokumentovanje i analiza ometanja, uz učešće stručnjaka za rodnu ravnopravnost, medijskih udruženja i institucija mogu da egzaktno prikažu pojavne oblike ometanja. Zatim, analizom može da se izvuku zaključci da li pravni okvir daje adekvatnu zaštitu, ali i da li institucionalni okvir adekvatno sprovodi pravne norme. Takvim pristupom došlo bi se do zaključka da li je za postizanje rezultata potrebno mijenjati propise ili unapređivati spremnost institucija da rješavaju ovakve probleme ili i jedno i drugo”, ocijenio je Gazivoda.

Njegova koleginica sa Kosova, advokatica Flutura Kusari tvrdi da “neravnopravan položaj žena u društvu reflektuje se i na medije”.

Prema njenim riječima, patrijarhalni pristup, seksistički i diskriminatorski tretman prema novinarima je “prihvaćena normalnost”.

Kusari naglašava da to dolazi kako spolja - od političara, biznismena…, tako i iz redakcija i medijskih kuća.

“Vlada mora poštovati novinarke uopšte i žene posebno i ne smije preduzimati ništa što bi moglo da se prevede kao poziv na napade na njih. Mora promijeniti krivično zakonodavstvo pooštravanjem napada na novinare, posebno novinarke, i mora aktivno da promoviše kulturu transparentnosti i poštovanje slobode izražavanja i slobode medija”, kaže medijska advokatica Kusari.

Poseban fokus na nasilje nad ženama u novinarstvu

Predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković naglašava da činjenica da dvije novinarke u Crnoj Gori već više godina imaju stalnu policijsku pratnju pokazuje koliko je novinarski posao rizičan i opasan.

“Ove novinarke su poznate po svom istraživačkom radu i pisanju o organizovanom kriminalu i korupciji. I druge novinarke prethodnih godina bile su, s vremena na vrijeme, na meti napada, prijetnji ili targetiranja, što dodatno usložnjava cijelu situaciju. Nije lako živjeti ni raditi novinarski posao pod prijetnjama i one sigurno mogu uticati i na samocenzuru, a samim tim i na kvalitet rada”, navodi Kračković.

Ipak, novinarke, ističe on, koje su na meti, prvo treba da to prijave nadležnim organima i svojim redakcijama.

“…Da dobiju podršku medijske i šire zajednice i osudu napada od najviših zvaničnika (što se ne dešava uvijek zbog ideoloških ili političkih razlika unutar političke scene i javnog mnjenja) i da ostanu dosljedne u svom daljem izvjštavanju. Naravno, sve ovo nije nimalo jednostavno kada dođe do prijetnji i napada ali to je jedini način da se odbrani novinarski i lični integritet”, kazao je Kračković.

Flutura Kusari
Flutura Kusarifoto: Privatna arhiva

Prema njegovim riječima, od nadležnih organa treba tražiti da s punom pažnjom tretiraju sve napade na novinare, a specifično i na novinarke jer je tu potrebno imati i puno više senzibiliteta.

“Iz policije i tužilastva posljednjih godina pokazuju volju da se što više napada riješi i to treba pozdraviti, ali i insistirati da se dodatno poradi na onima koji još nisu rasvijetljeni. Takođe, od tužilastva i sudova očekujem da s dužnom pažnjom razmatraju sve napade i koriste izmijenjeni Krivični zakonik po kojem su kazne za napade na novinare i novinarke povećane. Prvi slučajevi koji su tretirani po ovim izmjenama nisu donijeli veće kazne napadačima i to mora da se promijeni, ako želimo da novinari i novinarke budu bolje zaštićeni”, naglašava Kračković.

Džemajl Redža, predsjednik Udruženja novinara Kosova, ističe da ta organizacija sprovodi niz aktivnosti sa međunarodnim partnerima “kako bi ojačala ulogu novinarki u medijima, kao i da obuči novu generaciju novinara/ki za rodno osetljivo izvještavanje”.

On najavljuje stvaranje neformalne grupe novinarki koja će raditi u tom pravcu. “AGK poziva novinare uopšte, a posebno žene, da prijave slučajeve napada, uznemiravanja, nejednakog tretmana u redakcijama AGK-a, kako bismo slučajeve predali Inspektoratu rada”, kaže on.

Prema podacima Udruženja novinara Kosova, od devet televizijskih debata u udarnom terminu (prajm tajm) na nacionalnim televizijama, samo dvije vode žene, a u jednoj od njih voditeljka je dijelila vođstvo sa muškarcem.

Bonus video: