Koprivica je kazao da on afirmiše potrebu za dijalogom, te da se kroz promjene Ustava Vlada odriče ingerencija.
"Trebali smo, kao društvo, biti na većem nivou dijaloga. Ja se sjećam da je ovdje zaon promijenjen da bi Ljubiša Krgović prestao biti guverner. kad govorimo o RTCG-u - sjećate li se razrješenja Andrijane Kadije, Vanje Ćalović, Gorana Đurovića? Ne treba sad o tome suditi, već pokazati mogućnost za dijalog", saopštio je.
Zasijedanje je završeno za danas.
Darko Dragović (PES) je poručio da je "sadašnji saziv SKupštine izabrao sudije Ustavnog suda, Tužilački savjet, guvernera Centralne banke, jednom birao Sudski savjet".
"Malo koji skupštinski saziv može da se podiči značaju odluka u jednom veoma kratkom vremenskom periodu kao što je ovaj. Po tome ćemo biti upamćeni u političkom životu Crne Gore", istakao je.
Kako je dodao, PES "bez kalkulacija prihvata sve što je u interesu Crne Gore, samim tim, sve što je u korist evropskih integracija".
"Bez kalkulacija prihvatamo izmjene Ustava. Državni interes nam je iznad partijskih", kazao je.
On je objasnio da od opozicije zavisi da li će put godinu dana biti blokiran.
Leković je kazao da su nekadašnji poclanici Demokrata, tokom bojkota parlamenta, većinu plata donirali za obnovu osnovnih škola.
Aleksandra Vuković Kuč (DPS) je kazala da "ih nije sramota od partije koja je bojkotovala parlament, a primala platu".
Ona je dodala da se "u ponedeljak ne glasa za promjene Ustava, već samo da li će se ući u te promjene".
Kako je istakla, u plenarnoj sali je šest poslanika vlasti.
Ona je dodala "da pruža ruku za evropsku perspektivu Crne Gore".
Poslanik Demokrata Momčilo Leković je podsjetio da se Ustavni sud danas izjasnio da je dodjeljivanej stanova po povlaštenim uslovima bilo neustavno.
On je pozvao one koji su stanove kupili po tim uslvoima da ih vrate ili da plate tržišnu cijenu.
Sonja Popović (DPS) je kazala da je za ove promjene potrebna dvotrećinska većina, te da duh te norme zahtijeva dijalog.
Ona je istakla da je "vlast izazvala političku i institucionalnu krizu, te da je na vlasti odgovornost".
Poslanik BS Amer Smailović je poručio da je odluka o promjeni Ustava jedna od najvažnijih, te da moraju pokazati odgovornost.
On je dodao da BS neće uslovljavati, već će glasati za izmjene Ustava.
Nikola Rakočević (DPS) je istakao da "nakon što je juče zakazana sjednica bez dogovora i započetih razgovora o platformi opozicije, njemu djeluje da većina ne želi rezultat".
"Naša ključna legitimacija je evropska politika. Mnogo smo griješili na unutrašnjem planu, ali smo uvijek bili ispravni na spoljnom planu", poručio je.
"Sjetite se političkih provokacija, namjernih ili nenamjernih - penzionisanja sutkinje Dragane Đuranović, rezolucije o Jasenovcu. Voda do poda je došla kad ste usvojili Zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u", dodao je.
On je pitao zašto se šef parlamenta nije oglasio povodom zabrane ulaska u Srbiju novinaru TV Vijesti Petru Komneniću.
Ministar finansija Novica Vuković je saopštio da je ključno da predlog za promjenu Ustava predviđa da Centralna banka ostaje samostalna.
Poslanica PES-a Jelena Nedović je saopštila da će se u ponedeljak vidjeti "ko je vjera, a ko nevjera".
"PES i ova većina čine vlast od 2023. Šta je evropski od tad? Održan popis bez incidenta, rast plata i penzija, oćuvanje makroekonomske stabilnosti, dobijen IBAR... Crna Gora je lider proširenja. Evropski nije da bijemo naše građane. Evropski nije bilo da hapsimo sveštenike, crtamo grafite u manjinskim sredinama", poručila je.
"Mi smo uspjeli da ujedinimo nekadašnji Demokratski front i manjine. To se nikad niej dešavalo jer do 2020. odnosno 2023. niste imali Srbe u vlasti", dodala je.
Ona je istakla da je zadatak svih poslanika da glasaju za ustavne promjene u ponedeljak, jer je pitanje evropskih integracija nadnacionalno, te da će se "imati kad da se priča o podjelama i zastavama, jer i to mora da se riješi".
"Ako ćemo da govorimo o zastavi. Danas dosta građana protivrječi ovoj zastavi. Ja nemam problem, ovo je moja zastava kao zastava svakog od nas. Ali, danas nam mnogi spočitavaju dijalog, a kad je trebalo da se dogovaraju oko ključnih pitanja, nisu slušali nikog. Crvena zastava je naša zastava, ali su one trobojke naše zastave, ako istorijske", poručila je.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica je saopštio da "ova promjena Ustava počiva na vladavini prava".
"Ova promjena Ustava donosi promjenu sastav Sudskog savjeta. Njegovo prisustvo bilo je ocijenjeno i od međunarodnih eksperata i stručne javnosti kao potencijalni uticaj izvršne na sudsku vlast. Naravno, ministar pravde nije učestvovao u ostvarivanju funkcija u Sudskom savjetu, kako bi demonstrirala volja ove Vlade", poručio je.
On je dodao da su "dužni zbog ukupnog društva da učine što je do njih".
Koprivica je dodao da su evropske integracije u interesu Srba.
"AKo usvojimo ovu ustavnu promjenu, prvi Srbi oji će biti u institucijama EU će biti iz Crne Gore", istakao je.
Vuković je istakao da se u izvještaj Evropskog parlamenta, između ostalog, govori o platformi opozicije, potrebi da se opozicija uključi u procese, pritiscima na tužilaštvo, novinare, partijskom zapošljavanju...
"Preuzmite odgovornost, neće vas puno koštati. Svaki put kad je neko iz DPS donio odluku koja je teška i nepopularna, građani su to nagradili. Sjećate se priče o nezavisnosti Kosova? Jedna tema koja je vezana za istorijski narativ. Tadašnja vlada je odlučila da da temelj budućim odnosima sa tom državom i da da konkretan doprinos normalizaciji odnosa. Znate kako je izgledao rezultat DPS-a na sljedećim izborima? Praktično sam je mogao formirati vlast. Ljudi čine hrabrost", poručio je.
Miloš Pižurica (PES) je rekao da su "jednake geopolitičke okolnosti i za ostale kandidate", pa "jedino Crna Gora napreduje u integracijama".
"Spominje se da je ovo tehnički proces. Politički je završio premijer Milojko Spajić", istakao je.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković je kazao da je "poželjno u politici da se mijenjaju mišljenja na bolje".
"Ne dozvoljavamo bilo kome da nam mjeri evropejstvo. Pogotovo ne dozvoljavamo onima koji se nisu odrekli genocidnih politika koje su ovaj region zavili u crno. Nekima, koji su 1999. kad je Crna Gora napravila prvi otklon od politike Slobodana Miloševića i prve korake u onome što smod naas prizivali NATO bombe. Nekima koji su u aprilu 1999. u Skupštini tadašnje Savezne Republike Jugoslavije da uđe u uniju sa RUsijom i Bjelorusijom... Nekima koji su nakon što smo obnovili nezavisnost i proklamovali evroatlantski cilj, govorili 'Držimo se Rusa'", poručio je.
On je dodao da je "ovo prilika da se svi zajedno dokažu građanima".
"Zamislite šta bi oni ljudi u Gruziji, Moldaviji, Ukrajini, pa i naše komšije u BiH, Kosovu, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji dali da mogu da budu u prilici u kojoj smo se mi našli - da gledaju svijetlo na kraju tunela i da sanjaju evropske snove. Kako se stiže do tamo? Stiže se državnom odgovornošću", kazao je.
Vuković je podsjetio na platformu koju je dio opozicije ponudio.
Nezavisni poslanik Nikola Janović je saopštio da se "treba uzdignuti iznad partijskih dresova i pokažu širinu".
"Mislim da je platforma opozicije dobar osnov za razgovore, ali da mislim da nijedan zahtjev iz nje nije uslov bez kog se ne može", poručio je.
Nezavisni poslanik Dragan Bojović je istakao da "nezavisno i profesionalno pravosuđe ne znači nedodirljivost".
"Nezavisnost rije svega znači ogromnu odgovornost. Odgovornost da se obnovi povjerenje građana... Istovremeno, dio ivh izmjena je i član 43 UStava koje se tiče Centralne banke. Važno je da ova institucija ima jasno definisan ustavni položaj i punu funkcionalnu nezavisnost. Svaka nezavisna institucija svoju legitimnost crpi iz profesionalnog i zakonitog vršenja svoje nadležnosti", kazao je.
Lider i poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović je rekao da je bi Crna Gora ušla u EU, prvo trebalo da postane nezavisna, ali da je hrvatski narod bio za to i 90-tih.
"Meni ej drago što svjedočimo da su za ideju EU oni koji su bili jeni protivncii. Treba da budemo u EU. Neko je rekao da je ovo glasanje, koje je prvo, treba da omogući dalju prohodnost. Opozicija je ponudila platformu i smatram da je ta platforma evropska. Nadam se da su pred nama dani razgoovra, ali i dogovora", poručio je.
Šef kluba poslanika PES-a Vasilije Čarapić je kazao da se "ovim izmjenama Ustava crnogorske institucije prave po modelu institucija u EU, te da su neophodne za zatvaranje poglavlja 23 i 24".
"Ovo nisu jedine izmjene Ustava koje ćemo imati pred nama. Zato mi djeluje fatalistično ova priča da danas ili ovih dana povlačimo potez i da nećemo imati priliku za istu raspravu istog nivoa. Hoćemo, Crna Gora ide naprijed. Nakon što budemo primljeni u EU, moraćmo da mijenjamo Ustav i formalno prihvatimo da smo članica", rekao je.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović je poručio da mu je posebno važan status srpskog jezika.
"Pozicija srpskog jezika, koji bi trebao da bude službeni po Ustavu, nije suprosatvljen sa evropskim putem. Šta više, može da doprinese evropskom putu jer se time prevazilaze podjele i imamo veću stabilnost... Zašto ova Vlada u okviru ovih izmjena nije predložila da se srpski normira po UStavu? Očekujemo većinu da nam objasni", kazao je.
"Ako budu ugrađene promjene u ovom Ustavu na način da srpski bude nominovan kao službeni, onda bi mi u DNP-u razmislili da podržimo ove izmjene Ustava. U suprotnom, naravno da nećemo glasati za ove promjene jer mi verifikovali da nema srpskog jezika u Ustavu. Kao što glasanje Zakona o dinastiji Petrović-Njegoš nije bilo povezano o imovinsko-pravnim odnosima i dvorcem već je taj zakon gurnut u proceduru da bi se potrvdilo da je navodno 1918. godine bila nasilna aneksija, što nije tačno", dodao je.
On je dodao da "ova Vlada nije evropska Vlada ako ne procesuira ustavne izmjene koje se tiču srpskog jezika".
"Uočavam da niko ne primjećuje promjene u vezi tužilačkog sistema, a koje su trebale da bduu izmijenjene. Ovim izmjenama Ustava se zaštićuje podrška vrhovnog državnog tužioca koji štiti porodicu Đukanović, koji se bori za to da zastari afera Telekom. On štiti porodicu Đukanović, a vi ljude koji štite tu porodicu ovim izmjenama", poručio je.
Bojović je pozvao na dogovor.
Boris Bogdanović (Demokrate) je poručio da se "danas sluša mnogo evropsejstva i mnogo ustavoljubaca, ali malo istine".
"Ustav i evropske vrijednosti nisu rušili oni koji su ih kritikovali, već oni koji su ih na jeziku slavili, a na svakom koraku gazili", rekao je.
Bogdanović je poručio da se "upravo odlučuje o tome da nijedna partija ne bude više jača od Ustava".
Šef kluba poslanika Evropskog saveza (ES) Boris Mugoša je kazao da je "pomirenje o kom pričaju zapravo podmirenje".
"Zamislite kad mi o evropskim integracijama pričaju persone non grata u zemljama EU. Ili mi pričaju ljudi koji za presude Međunarodnog krivičnog suda u zemljama EU kažu da ih ne poštuju. Da su zločinci heroji", istakao je.
Kako je dodao, o ovim izmejnama je trebalo da se priča prije tri mjeseca.
"Objasnite građanima da ne glasamo za promjene Ustava jer je prvo glasanje da se uđe u proces promjene. Pa ide drugo, pa najmanje mjesec dana javne rasprave, pa treće. A rok je bio jul. Što ste čekali jul da Ustavni odbor pokrene proceduru? Nisu samo ustavne promjene uslov za ulazak u EU nego i tokom jula moramo glasati za sudiju Ustavnog suda. Ko je kriv što šest mjeseci na drugo glasanje ne stavljate kandidata za sudiju", kazao je.
On je ptiao i šta se dešava sa Sudskim savjetom.
"Znate što ste smislili? Biraju se četiri kandidata, a tri su postojeća. Istakao je mandat, ali mogu još dvije godine pa ste mislili da izaberete samo onog četvrtog", poručio je.
Mugoša je istakao da "90 odsto poslanika vlasti nije ni pročitalo platformu opozicije".
"Što je sporno da razgovarate sa nama? Što ej sporno da razgovaramo o sudijama Ustavnog suda, Savjetu RTCG, Sudskom savjetu?", pitao je.
Poslanik ES je kazao da "neće dokazivati evropski karakter nikome".
"Nevjerovatnu podršku koju imamo sa EU adresa, Vi zloupotrebljavate.Proces EU integracija ste sveli na donošenje zakona, a iza toga u praksi razgrađujete temeljne vrijednosti ovog društva. Pojedini od vas iz većine dobro znaju da ova većina može završiti ovu fazu integracija. I hoće, jer je to volja Evropske komisije. Zadnje proširenje je bilo 2013. godine. Vi znate da onda dolazi nova faza - kad moraju svih 27 članica da ratifikuju članstvo. I neće uraditi. A znate zašto? Jer jedna Holandija treba da da saglasnost, a u njoj ej Haški trubunal. Imate Hrvatsku, da li će oni da ratifikuju članstvo zemlji u kojoj su na funkciji ljudi koji su persone non grata u toj državi", saopštio je.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
