Evropske integracije mogu biti snažan podsticaj demokratskim reformama, ali kvalitet demokratije zavisi i od institucija, građana, političkog dijaloga i spremnosti da se različiti interesi rješavaju kroz razgovor i kompromis, poručeno je na forumu Škole političkih studija.
Forum pod nazivom „Perspektive demokratije u savremenom crnogorskom kontekstu - Mogu li evropske integracije obnoviti demokratske vrijednosti“ organizovala je Građanska alijansa (GA) u saradnji sa Skupštinom Crne Gore, povodom Međunarodnog dana demokratije.
Forum je, kako su saopštili iz GA, okupio alumniste i polaznike/ce Škole političkih studija, predstavnike institucija, civilnog društva i akademske zajednice, koji su razgovarali o stanju demokratije u Crnoj Gori, političkom dijalogu, ulozi građana i institucija, kao i o tome može li evropski put biti snažniji pokretač demokratskih promjena u zemlji.
Generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić je, otvarajući događaj, istakao značaj saradnje vlasti i opozicije kada je riječ o zakonima iz evropske agende.
On je rekao da usvajanje zakona iz evropske agende dvotrećinskom većinom pokazuje da je članstvo u Evropskoj uniji (EU) šansa jedne generacije i strateški cilj oko kojeg ne postoje granice između vlasti i opozicije.
"Zatvaranje poglavlja nije uspjeh nijedne pojedinačne partije ili vlade, već zajednički rezultat svih institucija i političkih aktera koji su prepoznali ovu istorijsku šansu“, kazao je Stanišić.
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori Lejla Dervišagić podsjetila je da se demokratija danas suočava sa izazovima koji nijesu postojali u istom obliku u prethodnim decenijama.
Kako je navela, polarizacija, dezinformacije, nepovjerenje u institucije i razvoj novih tehnologija mijenjaju način na koji građani dolaze do informacija i učestvuju u javnom životu.
Govoreći o inicijativi „Novi demokratski pakt za Evropu“, Dervišagić je ocijenila da odgovor na nove izazove ne može biti samo vraćanje na stare modele.
"Na demokratske izazove 21. vijeka ne možemo odgovarati isključivo metodama iz prošlosti. Ne radi se o tome da iznova izmišljamo demokratiju, već da obnovimo naš pristup, ojačamo povjerenje građana i prilagodimo institucije novim realnostima, u čemu je predstojeće predsjedavanje Crne Gore Komitetom ministara Savjeta Evrope izuzetna prilika“, poručila je Dervišagić.
Programski direktor GA Milan Radović kazao je da demokratske institucije ne mogu same garantovati kvalitet demokratije, ističući da su za njihovo funkcionisanje potrebni građani i politički akteri koji razumiju i poštuju demokratske vrijednosti.
Govoreći o radu Škole političkih studija Građanske alijanse, Radović je podsjetio da je njen cilj da kroz obrazovanje i dijalog doprinese razvoju demokratske političke kulture, posebno među sadašnjim i budućim donosiocima odluka.
"Demokratija se ne završava održavanjem izbora niti samim članstvom u Evropskoj uniji. Ona zahtijeva vladavinu prava, zaštitu ljudskih i manjinskih prava, prihvatanje različitosti i kritičko mišljenje“, kazao je Radović.
Profesorica Sonja Tomović Šundić je na panelu kazalada institucije, partije i izbori jesu važan dio demokratskog sistema, ali da bez građana koji razumiju svoja prava i odgovornosti nema ni stabilne demokratije.
Ona je ocijenila da pluralizam i različitost ne moraju biti prepreka zajednici, već mogu biti njena vrijednost ukoliko postoji spremnost na razgovor i poštovanje drugih.
"Različitosti ne moraju biti prepreka zajednici. Naprotiv, pluralizam, rasprava i tolerancija mogu biti osnova za izgradnju moderne političke zajednice. Građanin je temelj građanske demokratije, nisu samo institucije. Odgovoran građanin će i stvarati odgovorne institucije, jer institucije ne funkcionišu same po sebi – one su u rukama građana“, ocijenila je Šundić.
Profesor Miloš Bešić ukazao je na probleme sa kojima se suočavaju demokratije širom svijeta, a kao jedan od posebno ozbiljnih izazova izdvojio je koncentraciju informacija i tehnološke moći, ali i potrebu da se sačuva prostor za slobodan razgovor i stvarno učešće građana u donošenju odluka.
"Posebnu opasnost vidim u koncentraciji informacija i tehnološke moći, kao i u rastu ekonomskih nejednakosti. U takvom ambijentu, demokratija mora pronaći način da sačuva prostor slobodnog razgovora, informisanog odlučivanja i stvarnog učešća građana. Demokratija je zapravo zona slobode koja počiva na slobodnom razgovoru, odnosno dijalogu, i, vrlo bitno, kolektivnom donošenju odluka“, upozorio je Bešič.
Profesor Nebojša Vučinić kazao je da evropske integracije mogu unaprijediti institucije i procedure, ali da same po sebi ne mogu riješiti duboke političke i društvene podjele.
Prema njegovim riječima, za razvoj demokratije potrebno je ograničiti i kontrolisati vlast, ali i postići kompromis oko najvažnijih pitanja koja dijele društvo.
"Demokratski sistem mora podrazumijevati vlast koja je ograničena, kontrolisana i smjenjiva. Bez kompromisa nema demokratije. Ono što treba u ovom momentu Crnoj Gori jeste istorijski kompromis i to je preduslov za razvoj”, ocjenjuje Vučinić.
Politički analitičar i profesor filozofije Stefan Đukić ocijenio je da se u Crnoj Gori razgovor često svodi na smjenu izjava, replika i kontrareplika, bez stvarne namjere da se čuje druga strana.
On je ukazao na parlament kao mjesto na kojem bi dijalog trebalo da bude najizraženiji, ali gdje se, kako je rekao, pluralizam često pretvara u „monolog u grupi“.
"Pluralizam smo sveli na kulturu monologa u grupi. Svi govore, a malo ko iz toga izlazi oplemenjen. Poenta dijaloga nije samo da kažemo ono što mislimo, već da čujemo drugu stranu i da iz razgovora izađemo informisaniji i spremniji da preispitamo vlastite stavove“, kazao je Đukić.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
