Pusić: Otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske su problemi koji se, uz političku volju, mogu brzo riješiti

Otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske nijesu prepreke koje se ne mogu prevazići, već problemi koji se, uz političku volju, mogu brzo riješiti, ocijenila je bivša hrvatska ministarka vanjskih poslova Vesna Pusić.

Ona je to kazala na panelu međunarodne konferencije Cetinjski forum - FORCE26, koji se ove godine održava pod nazivom „Izvan granica - Geopolitika, ljudska prava i liderstvo u (ne)povezanom svijetu“.

Pusić je kazala da se o zahtjevima Hrvatske počelo govoriti samo u smislu "hrvatskog ultimatuma" ili "hrvatske ucjene" Crnoj Gori, dok su svi, kako je navela, zaboravili šta je njihov sadržaj i o čemu se radi.

Pusić je, tokom panela, obrazložila svih osam zahtjeva Hrvatske, uključujući spomen-ploči u Morinju, bazen u Kotoru, kao i sudbinu nestalih osoba, navodeći da je slika drugačija kada se svaki zahtjev pojedinačno razmotri.

Govoreći o odšteti bivšim zatočenicima logora Morinj, Pusić je navela da je riječ o približno 200 osoba i da je njihov advokat još 2018. godine objavio da su odštete dosuđene i isplaćene.

Ona je pojasnila da su sporne dodatne tužbe koje su pojedini bivši logoraši podnijeli zbog gubitka radne sposobnosti, dodajući da su ti postupci bili praktično pred rješenjem u junu, ali su potom zaustavljeni.

„To nije zahtjev koji podrazumijeva pokretanje nečeg novog, već proces koji je praktično završen i u kojem treba napraviti još samo posljednji korak“, rekla je Pusić.

Kada je riječ o procesuiranju odgovornih za ratne zločine, ona je ocijenila da to ne bi trebalo da se predstavlja kao poseban hrvatski zahtjev, već kao obaveza koja proizlazi iz evropskih integracija.

Govoreći o imovinsko-pravnim odnosima hrvatskih porodica kojima je oduzeta zemlja, ona je ocijenila da bi taj problem mogao biti riješen formiranjem posebne radne grupe pri Ministarstvu pravde ili katastru.

Ta grupa bi, kako je objasnila, rješavala svaki slučaj pojedinačno, budući da nije riječ o hiljadama ljudi, već o ograničenom broju predmeta.

„Formiranje takve grupe predstavljalo bi ispunjavanje tog zahtjeva“, navela je Pusić.

Ona je, govoreći o školskom brodu Jadran, kazala da smatra da bi Hrvatska i Crna Gora lako mogle da se dogovore da brod bude pretvoren u prostor prijateljstva i saradnje dvije države.

„Prema mom mišljenju, taj brod treba pretvoriti u prostor prijateljstva, odnosno u zajednički pomorski muzej ili nešto slično. Crna Gora i Hrvatska bi se o tome mogle dogovoriti“, rekla je Pusić.

Kada je riječ o razgraničenju, Pusić je kazala da kopnena granica između Crne Gore i Hrvatske nije sporna, podsjećajući da su granice država nastalih raspadom bivše Jugoslavije određene na osnovu granica nekadašnjih republika, prema principima Badinterove komisije.

Ona je navela da su dvije države ranije potpisale i potvrdile sporazum o granici na kopnu, koji se naziva privremenim, dodajući da je potrebno samo reći da obje strane stoje iza onoga što su potpisale.

Govoreći o morskoj granici, Pusić je pojasnila da granice između republika na moru nijesu bile određene u bivšoj Jugoslaviji, zbog čega je to pitanje ostalo otvoreno.

Pusić je podsjetila da je sporazumom uspostavljen privremeni režim koji je do sada funkcionisao i koji, prema njenoj ocjeni, može ostati na snazi i nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).

„Taj privremeni režim može ostati duboko u vremenu kada Crna Gora već bude članica EU“, smatra Pusić.

Ona je naglasila da Hrvatska ne insistira da morska granica bude konačno utvrđena prije ulaska Crne Gore u EU.

„I to su ti zahtjevi. Ima li neko u ovoj sali ko misli da se to ne može riješiti za jedno popodne, a ako ne za jedno popodne, onda za nedjelju dana“, upitala je Pusić.

Ona je, odgovarajući na pitanje o EU i proširenju, kazala da Crna Gora nije u potpunosti spremna za članstvo, ali da njeni građani jesu, kao i sama Unija.

Zbog toga je, kako je naglasila, važno iskoristiti trenutnu priliku za pristupanje.

„Crna Gora nije u potpunosti spremna, a u nekim dimenzijama možda je bila spremnija prije pet ili šest godina nego danas. Ali građani Crne Gore su spremni i EU je u ovom trenutku spremna da primi Crnu Goru“, istakla je Pusić.

Ona je navela da je EU jedini veliki globalni politički projekat koji među svojim ciljevima ima jednakost, slobodu, ravnopravnost i demokratiju.

„Svi mi u toj velikoj porodici kakva je EU moramo nastaviti da radimo na kvalitetu svojih država i demokratije, ali i na kvalitetu funkcionisanja institucija Unije“, kazala je Pusić.

Ona je istakla da je zajednički zadatak država članica da doprinesu boljem funkcionisanju evropskih institucija, svjesne da je EU njihova zajednička demokratska šansa.

Nekadašnji ministar vanjskih poslova Češke, Tomaš Petriček, kazao je da će proširenje EU dugoročno biti korisno za taj blok, ali da Unija mora prevazići postojeće slabosti u procesu odlučivanja kako bi sa većim brojem članica mogla efikasno da djeluje.

Petriček je, govoreći o izazovima sa kojima se suočava EU, kazao da postoji nesklad između rastućih geopolitičkih ambicija Unije i njene institucionalne sposobnosti da te ambicije ostvari.

Prema njegovim riječima, procesi odlučivanja u EU su spori, a Unija često nije u stanju da strateške odluke sprovede u djelo.

Petriček je ukazao na to da se slična protivrječnost može uočiti i u politici proširenja, koja je posebno važna za Zapadni Balkan.

Kako je naveo, obnovljene su ambicije EU kada je riječ o proširenju na Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju, a evropski zvaničnici ponovo ističu jasnu i kredibilnu perspektivu članstva tih država.

EU, prema riječima Petričeka, mora unaprijediti svoje kapacitete u tri ključne oblasti – odlučivanju, djelovanju i međunarodnom uticaju.

On je ocijenio da postojeći institucionalni okvir Unije nije dovoljno prilagođen svijetu u kojem velike sile i regionalni akteri nastoje da prošire svoje sfere uticaja.

„EU mora povećati svoju sposobnost da brzo donosi i sprovodi odluke“, poručio je Petriček, dodajući da Unija zaostaje za globalnim konkurentima i kada je riječ o pretvaranju političkih odluka u konkretne mjere.

Petriček je kazao da EU mora preispitati i način na koji ostvaruje međunarodni uticaj, kroz fleksibilnija partnerstva, obnovu povjerenja i jačanje kredibiliteta.

„Mislim da evropski istorijski model uticaja na globalna pitanja gubi snagu i da moramo razmišljati o tome kakav će biti budući uticaj Evrope u svijetu“, rekao je Petriček.

Poslanik u srpskom parlamentu Borko Stefanović je, odgovarajući na pitanje da li očekuje da se nova vlast u Srbiji više suštinski okrene evropskih integracijama, kazao da će prioritet nove vlasti biti sveobuhvatna borba protiv korupcije i uređivanje medijskog prostora, kao i prvenstveno rad na oblastima koje obuhvataju poglavlja 23 i 24.

Prema njegovim riječima, nova vlast će biti suočena sa ogromnim izazovima, posebno u oblasti vladavine prava, vanjske politike i regionalnih odnosa.

Stefanović je kazao da građani u Srbiji gledaju na televiziji hapšenja i način na koji se institucije mijenjaju nakon izbora, dodajući da mu se čini da takve promjene nijesu viđene u Crnoj Gori, iako su ih građani očekivali nakon nekoliko izbora.

„Mislim da je to nešto što će nova Srbija moći da ponudi državama u okruženju“, kazao je Stefanović.

On je rekao da će pitanja vanjske politike, bezbjednosti i regionalnih odnosa biti visoko na dnevnom redu buduće vlade i poručio da bi evropski partneri trebalo da pokažu strpljenje i razumijevanje prema budućoj vlasti u Srbiji.

„Bilo bi dobro da svi damo doprinos i pomognemo novim vlastima u Srbiji, a Evropa može mnogo da pomogne tako što će pokazati više razumijevanja”, kazao je Stefanović.

Govoreći o regionalnim odnosima, on je kazao da će Srbija nastaviti evropske integracije najbrže što može.

„Da bismo stigli našu dragu, prijateljsku, suverenu i nezavisnu Crnu Goru, koju sada u tom procesu evropskih integracija gledamo sa zavišću“, dodao je Stefanović, ističući da se nada da će Crna Gora uskoro postati članica EU.

Stefanović je kazao da ruka saradnje mora biti pružena iz Beograda, jer će na Srbiji biti teret dokazivanja spremnosti za unapređenje regionalnih odnosa.

Prema njegovim riječima, odnosi Srbije i Crne Gore nakon promjene vlasti u Beogradu trebalo bi da budu zasnovani na neposrednoj saradnji, međusobnom uvažavanju i rješavanju svih otvorenih pitanja kroz razgovore sa zvaničnom Podgoricom.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kazala je da je Crna Gora značajno napredovala u pregovorima sa EU, ali da taj napredak ne prati demokratska konsolidacija društva.

Uljarević je kazala da evropski proces Crne Gore ima tri važne dimenzije – pregovarački napredak, institucionalnu spremnost i demokratsku zrelost društva, između kojih postoji značajan nesklad.

„Geopolitička konstelacija odnosa dala je vjetar u leđa ovoj vlasti, kao što bi dala bilo kojoj drugoj. Njima se prosto desilo da su u tom trenutku na tom mjestu“, rekla je Uljarević.

Prema njenim riječima, napretku doprinosi i širok konsenzus u Skupštini prilikom usvajanja zakona sa takozvanom plavom zastavicom, ali i spremnost EU da primi novu članicu, koja dugo nije postojala.

„Paradoks kojem svjedočimo jeste da pregovarački napredak ne možemo poistovjetiti sa demokratskim napretkom“, istakla je Uljarević, pojašnjavjući da se na primjeru Crne Gore pokazalo da država može napredovati u pregovorima, a istovremeno stagnirati u demokratskoj konsolidaciji.

Uljarević je upozorila da geopolitika, iako predstavlja snažan podsticaj evropskim integracijama, istovremeno može biti prepreka demokratskom razvoju.

„Zbog geopolitičke hitnosti stavili smo u drugi plan ono što je trebalo da bude suština ovog procesa – da kao društvo uredimo sebe i da građani osjete stvarnu promjenu kada zatvorimo neko pregovaračko poglavlje“, rekla je Uljarević.

Ona je ocijenila da institucije EU ne razumiju dovoljno ozbiljnost tog problema i da se evropska retorika političkih aktera uzima zdravo za gotovo, dok se zanemaruje ono što stoji iza nje.

Uljarević je posebno upozorila na, kako je kazala, razgradnju građanskog tkiva crnogorskog društva i proces etnofederalizacije, navodeći da ti problemi neće nestati ulaskom države u EU.

Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, Uljarević je kazala da značajan dio od osam zahtjeva koje je Zagreb postavio Crnoj Gori predstavljaju pitanja koja je država trebalo sama, zbog sebe, mnogo ranije da riješi.

Ona je upozorila da se istovremeno stvara atmosfera u kojoj će ta pitanja biti sve teže rješiva, što bi moglo dovesti do situacije u kojoj niko neće izaći kao pobjednik.

Govoreći o odnosima sa Srbijom, Uljarević je ocijenila da je teško zamisliti da ti odnosi mogu biti gori nego što su sada, ali da i u tom pogledu treba biti oprezan.

Kako je navela, režim Aleksandra Vučića faktički nije priznavao Crnu Goru kao nezavisnu i suverenu državu, već je tretirao kao privremeno izgubljenu teritoriju.

„U skladu sa tim, usmjeravao je institucionalne i vaninstitucionalne resurse na različite procese u Crnoj Gori, uključujući izborni inženjering i uticaj na druge oblasti, kako bi zadržao svoj dio moći“, rekla je Uljarević.

Ona je poručila da odnosi dvije države treba da budu dobri, prijateljski i zasnovani na međusobnom poštovanju.

Uljarević je navela da do sada nije uspjela da pronađe dio programa Studentske liste koji definiše odnos te političke grupacije prema Crnoj Gori i drugim državama regiona, dodajući da je to jedno od ključnih pitanja.

Ona smatra da bi jedan od pozitivnih gestova nove vlasti bilo dostavljanje podataka o građanima Crne Gore koji imaju i državljanstvo Srbije, posebno onima koji obavljaju javne funkcije.

„Mislim da ćemo se svi složiti da smo jednaki i da ne treba da imamo pravo da dva puta glasamo, ni u jednoj niti u više država“, poručila je Uljarević.