Kako u praksi izgleda "obnova" pješčane plaže u Dobroti

Sa čuvenog vidikovca iz Velikog Zalaza, sela iznad Dobrote, čitalac koji je obilazio sela u zaleđu Boke fotografisao je katastrofalne posljedice nasipanja i izgranje novog pješčano-špljunkovitog kupališta
224 pregleda 9 komentar(a)
Dobrota zamućena voda, Foto: Čitalac Vijesti
Dobrota zamućena voda, Foto: Čitalac Vijesti
09.12.2018. 12:55h

Kako u praksi izgledaju posljedice prakse „obnove urbane matrice“ u Boki kotorskoj i „revitalizacije kupališta“ koje u susret megalomanskim željama investitora, u zalivu odobravaju državni organi predvođeni Upravom za zaštitu kultunih dobara, pokazuje i današnja fotografija koju su čitaoci poslali „Vijestima“.

Sa čuvenog vidikovca iz Velikog Zalaza, sela iznad Dobrote, čitalac koji je obilazio sela u zaleđu Boke fotografisao je katastrofalne posljedice nasipanja i izgranje novog pješčano-špljunkovitog kupališta na lokaciji Kamp u Dobroti.

Bageri i kamioni koji nanose kamenje, betonske blokove i pijesak da bi se ovdje „obnovilo kupalište“ izgradnjom velike pješčane plaže kakvu Dobrota nikad u svojoj istoriji nije imala, potpuno su zamutli more ne samo ispred kompleksa turističkih vila „Dobrota Palazzi“ za koje se plaža gradi, već i daleko širi okolni akvatorijum.

Kupalište u dužini od 120 metara ispod obalnog puta na Kampu, po dozvolama koje je dobio od svih nadležnih državnih organa, uključujući i Upravu za zaštitu kulturnih dobara kojom rukovodi funkcionerka DPS i rođena Kotoranka Anastazija Miranović, gradi kompanija "Serzman incorporated" koja se nezvanično dovodi u vezu sa Edinom Kolarevićem, sestrićem predsjednika DPS-a Mila Đukanovića.

Po projektu bivšeg dekana Arhitektonskog fakulteta u Podgorici Gorana Radovića i podgoričkog “Studia prostor”, ovdje će, kao zvanične institucije kažu, biti “rehabilitovano” kupalište koje je nekad postojalo u obliku male drvene platforme na betonskim stubovima ispod starog obalnog kamenog parapetnog zida, i to na način da će se napraviti dvije vellike betonske ponte dužine po 30 metara i između njih nasuti nekoliko stotina kvadrata površine pješčane plaće u dužini od oko 120 metara.

Taj projekat naišao je na osudu kako stručnjaka za biologiju mora, arhitekturu i prostor, tako i velikog dijela javnosti u Boki. Sve ipak, nije spriječilo investitore da počnu nasipati more i graditi plaću, iako čl. 18 Zakona o zaštiti Prirodno i kulturno-istorijskog područija Kotora navodi da “u okviru Područja Kotora ne može se mijenjati postojeća linija i vršiti nasipanje morske obale, osim u slučaju njene rehabilitacije i revitalizacije, u skladu sa zakonom.”

“Stari Crnogorci su vjekovima imali zadivljujući pogled na Boku, a imaju ga i danas. Stvarno izaziva divljenje kako vladini eksperti, talentovani arhitekti, i glavni arhitekta Crne Gore uz sasluženje neizbježne Bokeljke Anastazije, umiju stručno da zamute more tako da ni ribe ne umiju pronać izlaz i bijeg u Jadransko more. Baš blizu Instituta za biologiju mora, mjesto zločina je najsigurnije, jer niko u ovo ne može da povjeruje", napisao je čitalac “Vijesti” koji nam je poslao fotografiju kako sada izgleda more u Dobroti kod “rehabilitovane plaže” na Kampu.