NOVO OTKRIĆE ZAINTRIGIRALO SVIJET NAUKE

Kako bi mogao da izgleda život na "Zemljinim dvojnicima"

“Pronalazak više planeta u Zoni nastanjivosti je važno otkriće jer znači da možda postoji još više potencijalno nastanjivih planeta , nego što smo ranije mislili”, kaže Kalteneger
24 komentar(a)
Planeta sa četiri sunca, Foto: Gawkerassets.com
Planeta sa četiri sunca, Foto: Gawkerassets.com
Ažurirano: 23.02.2017. 08:49h

Lisa Kalteneger, koja je među vodećim svjetskim stručnjacima na polju egzoplaneta i potencijala za postojanje života izvan Zemlje i direktorka Instituta “Karl Sagan” na Kornel univerzitetu, objašnjava kako bi mogao da izgleda život na novootkrivenim planetama sistema Trappist -1.

Kalteneger je objavila dva rada (“UV Surface Habitability of the TRAPPIST-1 System”, trenutno se pregleda za časopis “Monthly Notices of the Royal Society” i “Biofluorescent Worlds: Biological fluorescence as a temporal biosignature for flare star worlds”, koji će biti objavljen u sljedećem “The Astrophysical Journal”). U oba rada ona istražuje život pod jakim ultraljubičastim zračenjem, kakvo najverovatnije vlada na planetama Trappist-1 sistema.

“Pronalazak više planeta u Zoni nastanjivosti je važno otkriće jer znači da možda postoji još više potencijalno nastanjivih planeta , nego što smo ranije mislili”, kaže Kalteneger.

“Takođe, pronalazak ovakvih planeta definitivno povećava šanse da ćemo pronaći novi život. Štaviše, Trappist-1 drži rekord kao sistem sa najviše terestričkih planeta u nastanjivoj zoni. Naš sistem ima samo dvije – Zemlju i Mars. Život je definitivno moguć na ovim svjetovima, ali vjerovatno izgleda potpuno drugačije, jer na njima vladaju jakog ultraljubičastog zračenja na površini ovih planeta. Koliko dobro ili loše bi takvo okruženje bilo za život? Naš rad trenutno ispituje ‘Monthly Notices of the Royal Society’ i ispituje mogućnosti života u različitim scenarijima", navela je Kalteneger.

Ako je zvijezda aktivna, kao što pokazuje njeno rendgensko zračenje, onda je planetama potreban sloj ozona, kako bi zaštitile površinu od ultraljubičastog zračenja, koje bi život činilo nemogućim. Ako planete oko Trappist-1 nemaju sloj ozona, kao što je to bio slučaj sa mladom Zemljom, život bi morao da se krije pod tlom ili u okeanima, kako bi preživio i razvije strategije da se zaštiti od zračenja, poput biofluorescencije.

Kalteneger tvrdi da bi atmosferski znak prisustva života, poput metana, mogao bi da detektuje Džejms Veb svemirski teleskop, koji će biti lansiran 2018. ili EELT (European Extremely Large Telescope), koji će biti aktiviran 2022. godine.