Naučnici prognoziraju da će za više od 5.000 godina nestati sav led na Zemlji što će uticati na povećanje nivoa mora za čak 66 metara. Kako će u tom slučaju izgledati kontinenti, koji će nestati,a koji će proći maltene bez posljedica?
Ovim procesom smo na sigurnom putu da živimo na planeti bez leda s prosječnim temperaturama od 27 stepeni Celzijusovih umjesto trenutnih 14, piše National Geographic.
Kako bi svaki kontinent izgledao bez leda, pročitajte u nastavku:
Sjeverna Amerika
Cjelokupna Atlantska obala bi nestala, zajedno sa Floridom i obalom duž koje se južni dio SAD-a susreće sa Meksičkim zalivom. San Francisko bi postao skup ostrva, a Centralna kalifornijska dolina veliko pristanište. Kalifornijski zaliv bi se proširio ka sjeveru do San Dijega, koga ne bi bilo.
Južna Amerika
Basen rijeke Amazon na sjeveru i basen reke Paragvaj na jugu bi postali uvala Atlantika, što bi dovelo do nestajanja Buenos Airesa, Urugvaja i većine Paragvaja. Planinski djelovi bi preživjeli zajedno sa karipskom obalom i Centralnom Amerikom.
Afrika
U poređenju sa drugim kontinentima, Afrika bi izgubila znatno manje zemlje uslijed ove katastrofe i podizanja nivoa svjetskog mora, ali bi se podigla toplota Zemlje koja bi je učinila ne baš prijatnom za život. Egipat, Aleksandrija i Kairo bi bili pretvoreni u močvare naletom Sredozemnog mora.
Evropa
London? Uspomena! Venecija? Preplavljena Jadranskim morem. Kada bi se led otopio, nestale bi i Holandija i većina Danske. U međuvremenu, povećan nivo Sredozemnog mora bi takođe napunio i Crno more i Kaspijsko jezero.
Azija
Zemlja koju nastanjuje 600 miliona Kineza bila bi poplavljena, kao i Bangladeš sa svojih 160 miliona stanovnika, a takođe bi nestao i priobalni dio Indije. Plavljenje delte Mekong bi ostavilo planine Kardamom u Kambodži nasukane kao ostrvo.
Australija
S obzirom da veći dio Australije čine pustinje, ovaj kontinent bi dobio novo more u samom centru, ali bi izgubio dobar dio priobalnih područja gdje danas živi najveći dio populacije (4 od 5 Australijanaca).
Antarktik Istočni Antarktik
Led na istočnom Antarktiku je toliko veliki (sadrži 4 /5 svih ledenih nanosa na Zemlji), da se možda čini nemogućim njegovo otapanje, budući da je i ranije preživio tople periode bez posljedica. U posljednje vrijeme globalno zagrijavanje utiče i na ovaj dio planete. Toplija atmosfera sadrži više vodene pare, koja pada poput snijega na istočnom Antarktiku. Međutim, čak bi ovaj gigant teško preživio povratak eocenske klime.
Zapadni Antarktik
Poput Grenlanda, i zapadni dio Antarktika je očigledno manji zbog globalnog zagrijavanja. Zagrijavanje okeana topi ledeni pokrivač odozdo, izazivajući kolaps. Od 1992. godine u prosjeku se u ovom dijelu planete izgubi 65 milion tona leda godišnje.
Izvor: Nacionalna geografija
Bonus video:
