Fakultet za saobraćaj proslavio 6. godišnjicu uz najvišu ocjenu komisije EU

FSKL je jedinstvena visokoškolska ustanova koja se bavi obrazovanjem inženjera za neke od danas najatraktivnijih djelatnosti.
587 pregleda 3 komentar(a)
Ažurirano: 21.06.2014. 10:01h

Fakultet za saobraćaj, komunikacije i logistiku (FSKL) u Beranama, jedini fakultet iz ove oblasti u Crnoj Gori i okruženju, proslavio je juče šest godina od formiranja uz svečanu dodjelu diploma jednoj generaciji studenata.Istovremeno, jedini akreditovani i licencirani fakultet na sjeveru Crne Gore, obilježio je i jednu prekretnicu u svom razvoju. Naime, nakon spoljašnje evaluacije koju je obavila komisija Asocijacije univerziteta EU, fakultet je dobio najvišu ocjenu.

“Ministarstvo prosvjete i sporta angažovalo je Asocijaciju univerziteta EU, koja je poslala tim vrhunskih profesionalaca iz nekoliko evropskih zemalja, a najviša ocjena koju smo dobili od njih nam je još jedan veliki podsticaj za dalji rad i unapređivanje”, kazao je prof. dr Vujadin Vešović, dekan Fakulteta. FSKL je jedinstvena visokoškolska ustanova koja se bavi obrazovanjem inženjera za neke od danas najatraktivnijih djelatnosti – za oblast saobraćaja i komunikacija.Osnovni cilj Fakulteta je obrazovanje diplomiranih inženjera u saobraćaju, komunikacijama i logistici zasnovanog na najsavremenijim znanjima, teoriji i praksi, iz oblasti željezničkog, drumskog, vazdušnog i poštanskog saobraćaja, komunikacija i logistike.

“Napravili smo program koji je kompatibilan sa svim programima u Evropi, i okupili smo vodeće profesore iz ove oblasti, pa slobodno mogu da kažem da možemo da konkurišemo svim evropskim fakultetima iz ove oblasti”, kaže prof. dr Vešović, nekadašnji dekan Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, čovjek koji je učestvovao u realizaciji većine saobraćajnih projekata u bivšoj SFRJ, od Karavanki do Đevđelije. “Na primjer, za smjer vazdušni saobraćaj smo uzeli program jednog od vodećih fakulteta iz ove oblasti u Engleskoj i prilagodili ga našim uslovima.”Osnovne studije na Fakultetu za saobraćaj, komunikacije i logistiku traju četiri godine, a specijalističke još godinu.Profesor Vešović kaže da je ovaj program urađen u poptpunosti u skladu sa Bolonjskom deklaracijom, ali da zbog potreba privrede za diplomiranim inženjerima sa četvorogodišnjim studijama, osnovne studije traju četiri, umjesto tri godine.Perspektivno zanimanje

“Saobraćaj je krvotok privrednog sistema svake zemlje, pa i Crne Gore. On je bio i ostao nosilac promjena i razvoja razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Iz tih razloga Evropska unija je saobraćaju dala ključnu ulogu u razvoju i integraciji Evrope”, kazao nam je mr Milenko Čabarkapa, direktor Instituta fakulteta za saobraćaj, logistiku i komunikacije.Zapošljavanje diplomiranih inženjera moguće je u željeznici, pošti, telekomunikacionim operaterima, servis provajderima, regulatornim tijelima, Ministarstvu za saobraćaj i pomorstvo, Ministarstvu za informaciono društvo i telekomunikacije i drugim ministarstvima, Privrednoj komori, lukama, robno-transportnim centrima, auto transportnim preduzećima, preduzećima u vazdušnom saobraćaju, špediterskim organizacijama, turističkim organizacijama, kao i svim proizvodnim, distributivnim i drugim organizacijama, sekretarijatima za saobraćaj u opštinama i gradovima.“Studiranje tih programa je, kao i sam život, ozbiljna, odgovorna, interdisciplinarna i uzbudljiva internacionalna koncepcija, koja ne ostavlja bez pune pažnje ni jednu projekciju čovjekovog bivstvovanja i na zemlji i u kosmosu. A 'proizvodi' tog projekta, dragocjenosti su koje identifikujemo kao ljudske resurse osposobljene da jačaju kvalitet života, kapacitet ljudskih prava, smanjivanje siromaštva, te i kvalitet cjeline ekonomskih, političkih i demokratskih društvenih struktura”, kazao je prof. dr Vuk Ognjanović, redovni profesor na fakultetu.Bez autoputa Crna Gora će da bude u zapećku“Crna Gora je kao svoje prioritete definisala turizam i proizvodnju zdrave hrane. Da bi to ostvarila neophodno je da ima adekvatnu saobraćajnu infrastrukturu”, kaže prof. dr Vujadin Vešović.“U okruženju se dosta pažnje posvećuje saobraćaju, rade se koridori Budimpešta - Osijek - Sarajevo - Ploče, koridor Priština – Niš, Priština – Skadar – Drač je gotovo završen. Ako Crna Gora ne napravi autoput i ne modernizuje željeznicu, zaobići će nas svi privredni tokovi i biće to nenadoknadiv gubitak. Mi smo kao stručna ustanova spremni da pomognemo u realizaciji ovih projekata, a to smatramo i kao našom obavezom i zadatkom”, kaže profesor Vešović.

Galerija

Bonus video: