Zbog udara i savjesni završe u zatvoru: Sekunda može da zagorča život

Vrlo rizične su i situacije u gradu kada pješak prelazi kolovoz na crveno svjetlo ili van obilježenih pješačkih prelaza, posebno noću i kada je saobraćaj gust
315 pregleda 5 komentar(a)
Ažurirano: 04.03.2014. 08:32h

Ne postoji lakši način da dospijete u zatvor ni krivi ni dužni nego da sjednete za volan. Ovo je nepisano pravilo koje ćete često čuti ne samo od laika i po hodnicima sudova, nego i od ljudi uključenih u sudske procese.

Najrizičniji faktor koji može da dovede to takvog ishoda su najranjiviji učesnici u saobraćaju - biciklisti i motociklisti, ali posebno pješaci.

Pored udesa i incidenata na koje vozač direktno utiče na razne načine, tako što vozi neprilagođenom brzinom, krši pravila saobraćaja, koristi telefon u vožnji ili upravlja vozilom pod uticajem alkohola, postoje i oni koji imaju tu nesreću da se nađu u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu.

Na primjer, nijesu rijetki slučajevi da pješak istrči pred vozača u nepreglednoj krivini, kada bukvalno ne postoji vrijeme za reakciju. Vrlo rizične su i situacije u gradu kada pješak prelazi kolovoz na crveno svjetlo ili van obilježenih pješačkih prelaza, posebno noću i kada je saobraćaj gust.

Ako je ishod takvog incidenta smrt ili teško povređivanje pješaka, vozač će, pored psihičkih posljedica koje na njega ostavlja činjenica da je neposredno učestvovao u pogibiji ljudskog bića, morati da strahuje i od zatvorske kazne, čak iako je bio potpuno ispravan u momentu nesreće.

“U ovakvim predmetima, u najvećem broju slučajeva, u pogledu postojanja krivične odgovornosti vozača ili pješaka od presudnog značaja je nalaz i mišljenje sudskog vještaka saobraćajne struke”, kaže za “Vijesti” advokat Dejan Klikovac.

“Međutim, kako sud nije vezan nalazom i mišljenjem sudskog vještaka, u praksi se dešavalo da sud donese osuđujuću presudu iako je vještak ili tim vještaka, dao nalaz i mišljenje da vozač nije mogao izbjeći saobraćajnu nezgodu jer je pješak stvorio iznenadnu i neočekivanu prepreku. U tim slučajevima sud je iskoristio diskreciono pravo da cijeneći provedene dokaze vozača oglasi krivim za saobraćajnu nezgodu iako je nalaz vještaka pokazivao suprotno”, objašnjava Klikovac.

“Detaljan i stručan uviđaj saobraćajne nezgode i tačno saobraćajno tehničko vještačenje su preduslovi za pravičan ishod sudskog postupka”, rekao nam je magistar Milenko Čabarkapa, sudski vještak i direktor Instituta Fakulteta za saobraćaj, komunikacije i logistiku Berane-Budva.

Jedan od vodećih stručnjaka u ovoj oblasti u Crnoj Gori ističe da to da li će vozač bez svoje krivice završiti u zatvoru zavisi od vještakove stručnosti i vještine da pred sudom odbrani svoju ekspertizu.

„Ima primjera gdje sam, kao vještak u parničnom postupku, našao da osuđeni vozač nije izazivač nezgode. U takvim slučajevima, postoji mogućnost ponavljanja krivičnog postupka, pa u konačnom, izuzetno se rijetko dešava osuda lica koje nije izazivač nezgode“, kaže Čabarkapa.

Advokat Klikovac tvrdi da su se donedavno vozači nalazili u podređenom polažaju čak i u odnosu na pješake koji su kolovoz prelazili mimo obilježenog pješačkog prelaza, iako važeći propisi nijesu upućivali na to.

“Vozač je tretiran kao imalac opasne stvari koji mora da postupa sa posebnom pažnjom u odnosu na pješaka, dok je pješaku praktično tolerisano nepoštovanje saobraćajnih propisa”, prenio je Klikovac iskustva iz sudnice.

Kako preduprijediti nesreću

Vozači ne mogu da predvide iznenadni slučaj kao što je pretrčavanje pješaka u nepreglednoj krivini, ali treba da preduzmu sve ono što je u njihovoj moći da smanje šanse da do nesreće dođe.

Naravno vozač je dužan da prilagodi brzinu vozila tako da u svakoj situaciji koju vidi ili ima razloga da predvidi može bezbjedno da zaustavi vozilo ispred pješačkog prelaza i propusti pješaka koji je već stupio ili stupa na pješački prelaz ili pokazuje namjeru da će stupiti na pješački prelaz.

“U vožnji u naselju potrebno je obratiti pažnju na kretanje pješaka po kolovozu, naročito u zonama škola i drugih objekata masovnog okupljanja pješaka. Iako je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja nema „zone 30 km/h“, koje se označavaju u djelovima naselja gdje je veće učešće pješaka u saobraćaju, vozači bi sami trebalo da se ograniče”, savjetuje saobraćajni ekspert Milenko Čabarkapa.

"U vožnji van naselja potrebno je obratiti pažnju na kretanje pješaka uzduž kolovozom, naročito noću, kada su pješaci slabo uočljivi, ako na odjeći ili obući nemaju reflektujućeg materijala. Posebno je opasna saobraćajna situacija mimoilaženja vozila, u kojoj vozač izmiče vozilo bočno u desno, da formira bezbjedno bočno rastojanje sa vozilom sa kojim se mimoilazi i time gubi bezbjedno bočno rastojenje u odnosu na ivicu kolovoza, po kojoj može da se kreće pješak."

Sa druge strane, pješak je dužan da preko kolovoza ili biciklističke staze prelazi pažljivo i najkraćim putem, nakon što se uvjeri da to može učiniti na bezbjedan način.