Prema važećem Zakonu o bezbjednosti saobraćaja, vozači u Crnoj Gori od 15. novembra moraju da koriste zimsku opremu na svojim vozilima, u protivnom će biti sankcionisani.
Za razliku od većine evropskih zemalja, na pogonskim točkovima vozila morate da imate zimske pneumatike ili one sa oznakama M+S i to, kako je iz Uprave policije saopšteno, “bez obzira na vremenske prilike”.
Te vremenske prilike su proteklih dana bile prave proljećne, sa temperaturom koja je u južnim djelovima zemlje išla i do blizu 20 stepeni, a i tokom naredne sedmice će biti dosta toplo, ako je vjerovati prognozama. Na primjer, i pored najavljene kiše, temperatura ni u sjevernim djelovima Crne Gore neće padati ispod 8 stepeni, dok će najviša dnevna ići i do 15.
Koliko god da su dobre na temperaturi ispod 7 stepeni, zimske gume iznad te temperature, ne samo što su nepotrebne i što je njihova potrošnja povećana, već imaju kontraefekat po bezbjednost.
"Prijanjanje zimskih pneumatika je pri temperaturama iznad 7 stepeni znatno slabije u odnosu na ljetnje", kazao nam je Bato Đurović, sudski vještak i vlasnik auto-škole "Tehnomobil". "To rezultira i slabijom kontrolom nad vozilom, kao i smanjenom stabilnošću u krivinama. Iz tih razloga ne podržavam zakonsko rješenje da zimske gume moraju da se koriste od tačno određenog datuma. Naravno da poštujem prednosti zimskih pneumatika u zimskim uslovima, ali zašto nam, kao ostalim Evropljanima, zakonodavci nijesu omogućili da prateći vremensku prognozu, sami odlučujemo kad da montiramo pneumatike", pita se Đurović.
Njegove riječi dobijaju na težini kada pogledamo rezultate studije koju je sprovela specijalizovana njemačka organizacija DVR, a koja se tiče razlike u dužini kočionog puta vozila sa zimskim i ljetnjim pneumaticima na temperaturi od 20 stepeni. Zimske gume su pri ovakvim temperaturama, zbog svojih mekih komponenti, vrlo loš izbor, navodi se u zaključku DVR-a.
Zbog povećanog habanja zimske gume (slično trošenju mekane gumice za brisanje pri pisanju grafitnom olovkom), kočioni put je znatno povećan.
Na suvom kolovozu, sa brzine od 100 km/h, kočioni put vozila sa zimskim gumama je čak 18 metara duži nego kada su na njega montirani ljetnji pneumatici, a kada su na vozilu gume za sva godišnja doba zaustavni put je 14 metara duži nego sa ljetnjim gumama.
U trenutku kada se automobil sa ljetnjim gumama zaustavi, onaj sa zimskim gumama se kreće brzinom od 57 km/h, a u takvim okolnostima udar u prepreku može da bude fatalan po putnike ili eventualno po pješaka koji se nalazi ispred vozila.
Dakle, bezbjednost učesnika u saobraćaju ovih dana ne samo što nije poboljšana, nego je silom zakona dijelom i lošija.
Zakonodavci izgleda nijesu imali povjerenja u svijest i ažurnost građana, na čemu im ne možemo zamjeriti kada se u svakodnevnoj vožnji osvrnemo oko sebe, pa se može ustvrditi da je od dva zla izabrano manje, ili u prevodu: ne mogu zimske gume biti toliko loše iznad 7 stepeni, koliko mogu da budu ljetnje ispod te temperature ili nedajbože, po snijegu i ledu.
Preporučujemo da, dok traju ove više temperature, budete oprezni na zimskim gumama, a da bi bili maksimalno bezbjedni kada dođe do zimskih uslova, preporučujemo da razmotrite opciju montaže zimskih pneumatika na sve točkove.
Bonus video:
