Iako nakon iznenadnog prelaska automobilom preko udarne rupe i pratećeg treska i zvuka koji ne prijaju nijednom vlasniku vozila, većina vozača psovkama izražava pretrpljeni stres, još veći stres nastaje ako nakon toga ustanovimo da volan vuče ustranu ili se čuju neobični zvukovi iz podvozja.
Nailazak na udarnu rupu pri malim brzinama može da prouzrokuje oštećenje guma i točkova, i na komponenete upravljačkog sklopa, što se manifestuje tako što auto počne da vuče u stranu.
Kada pri velikoj brzini naletite na duboku i široku udarnu rupu, tada nastaju još veća oštećenja, a moguć je i gubitak kontrole nad automobilom.
U svakom slučaju, šteta nije ni malo jeftina, a posebno je frustrirajuće što vozač često ni kriv ni dužan biva izložen troškovima, koje čak ni kasko osiguranje ne pokriva. Međutim, vozač treba da bude svjestan da u ovakvim slučajevima može da naplati štetu. Advokat Dejan Klikovac kazao nam je da je ova problematika regulisana Zakonom o putevima.
“U slučaju nastanka štete na vozilu usljed lošeg stanja u kome se nalazi kolovoz, u skladu sa članom 50 Zakona o putevima, izvođač za poslove redovnog i investicionog održavanja odgovara za štetu koja nastane korisnicima puta zbog propuštanja blagovremenog izvršenja potrebnih radova i preduzimanja odgovarajućih mjera na održavanju javnih puteva”, kazao je naš sagovornik.
“Konkretno, održavanje magistralnih i regionalnih puteva u Crnoj Gori, Direkcija za saobraćaj je povjerila preduzeću “Crnagoraput”, tako da u slučaju nastupanja štete na vozilu usljed navedenih propusta u radu izvođača (“Crnagoraput” A.D. Podgorica) korisnici magistralnih i regionalnih puteva (vozači – vlasnici vozila) se mogu zahtjevom za naknadu štete obratiti ovom pravnom licu”, savjetuje Klikovac.
“Ukoliko izvođač ne odgovori na podnijeti zahtjev za naknadu štete ili isti odbije korisnici puta mogu ostvariti svoja prava u postupku pred Osnovnim sudom.”
Klikovac napominje da, što se tiče opštinskih puteva, jedinice lokalne samouprave zaključuju ugovore sa izvođačima za poslove redovnog i investicionog održavanja, tako da u najvećem broju slučajeva nije isti izvođač za poslove redovnog i investicionog održavanja opštinskih puteva, odnosno magistralnih i regionalnih puteva.
“Konkretno, u Podgorici su poslovi redovnog održavanja povjereni pravnom subjektu “Putevi” d.o.o. Podgorica, koji u skladu sa članom 50 Zakona o putevima odgovara za štetu koja nastane korisnicima puta zbog propuštanja blagovremenog izvršenja potrebnih radova i preduzimanja odgovarajućih mjera na održavanju puteva.”
Klikovac savjetuje vozačima da u ovakvim slučajevima, kada nastane šteta na vozilu, treba da postupaju kao prilikom saobraćajne nezgode.
“Prije svega, vozač ne bi trebalo da pomjera vozilo sa mjesta nezgode, morao bi da obezbijedi vozilo i lice mjesta kako ne bi ugrožavao saobraćaj i živote lica koja učestvuju u saobraćaju, a zatim bi bilo neophodno da pozove policiju koja bi izašla na lice mjesta, sačinila zapisnik o predmetnom događaju i fotoelaborat.”
Sa ovim zapisnikom oštećeni zatim treba da se obrati izvođaču za poslove redovnog i investicionog održavanja podnoseći mu zahtjev za naknadu nastale štete. Ukoliko mu izvođač ne odgovori na podnijeti zahtjev u roku od 15 dana ili mu odbije zahtjev za naknadu štete, zaštitu svojih prava može ostvariti pred nadležnim sudom.
“Što se tiče broja tužbi po ovom osnovu, evidentno je da se njihov broj povećava gotovo svake godine, što ukazuje na povećanje svijesti kod građana o postojanju ovog prava koje im je garantovano Zakonom o putevima i drugim pozitivnim propisima.”
Trajanje sudskih postupaka se ne može precizno odrediti i zavisi od više faktora, kao što su složenost predmeta, kao i druge objektivne okolnosti koje utiču na trajanje istog. Klikovac navodi da se može očekivati da će postupak u prosjeku biti pravosnažno okončan u periodu od jedne godine, što je relativno sporo imajući u vidu da je vozač u najvećem broju slučajeva prinuđen da se izloži troškovima i vozilo opravi prije završetka sudskog postupka.
Bonus video:
