“Budućnost u serijskoj opremi” – natpis na promotivnom posteru za 64. Međunarodni salon automobila u Frankfurtu, vrlo je inspirativan mamac, čak i za nekoga ko ne mari mnogo za automobilski svijet.
Šta se to krije u brojnim halama ogromnog sajmišta u gradu na Majni, pitali smo se i mi dok smo prilazili glavnom ulazu u ovaj kompleks.
Već na prvi pogled, bilo je jasno da nas tamo očekuje ogroman broj novih modela, zatim već viđenih automobila u novijim verzijama, ali i mnoštvo električnih koncepata i hibridnih vozila, što je sve zajedno ovaj ionako megalomanski bijenalni sajam učinilo praktično nepreglednim carstvom četvorotočkaša.
Ovogodišnji šou se prostire na čak 20 odsto više prostora nego posljednje izdanje održano 2009. Organizatori su saopštili da na njemu nastupa 1.007 izlagača iz 32 zemlje, a da se u halama može vidjeti 89 svjetskih premijera. Dakle, iako je broj automobila na svjetskom nivou nedavno prešao granicu od milijardu vozila, auto-industrija ne pokazuje znake da je splasnula njena želja da svakog muškarca, ženu i dijete na ovoj planeti snabdije sa četiri točka i motorom.
U čemu je zapravo budućnost automobila, i dalje je predmet rasprave. Kako piše magazin Ward’s, Kina je trenutno najbrže rastuće tržište, a prošle godine je tamo prodato više od 13,8 miliona novih putničkih vozila. Ipak, broj automobila po glavi stanovnika je i dalje upola manji nego na globalnom nivou, jer svaki 16. Kinez posjeduje auto. U situaciji kada je prodaja u Evropi i Sjevernoj Americi dosta predvidiva i ograničena, proizvođači se fokusiraju na Kinu i ostala tržišta sa velikim potencijalom kao što su rusko, indijsko i brazilsko. Ipak, pitanje je da li će Kinezi prihvatiti kompleksnu tehnologiju vozila sa baterijama i hibridnim sistemima – prošle godine je Tojota uspjela da u čitavoj Kini proda samo jedan prijus!
Dakle, pitanje je koji je cilj svih tih hibridnih i električnih koncept vozila koje proizvođači predstavljaju u Frankfurtu, kada kupci na najbrže rastućem tržištu na svijetu traže sportske terence, i limuzine i hečbek modele starog kova.
Zaključak je da su se izlagači odlučili da ovdje prije svega udovolje željama evropskih kupaca. Tako su, u skladu sa potrebama stanovništva gradskih metropola, Opel, Folksvagen, Audi i KTM prikazali četiri mala električna koncepta, kod kojih su problemi sa cijenom i autonomijom riješeni smanjivanjem dimenzija na najmanju mjeru, i tako je automobil prilagođen limitima tehnologije baterija. Takođe, potvrđeno je da je budućnost malih jeftinih automobila sa konvencionalnim pogonom svijetla, jer su na sajmu na velika zvona predstavljeni novi Folksvagenov gradski model ap (up!) i nova generacija fijat pande, koji će koštati manje od 10.000 eura.
Iako su jeftini automobili prilično zastupljeni u Frankfurtu, na štandovima pojedinih proizvođača ima i suprotnih primjera.
Na primjer, obični smrtnici će sa oduševljenjem gledati novi specijalni Lamborginijev model galjardo LP 570-4 super trofeo stradale, porše 911, ferari 458 spajder ili bugati vejron “bijelo zlato”, ali zbog njihove cijene koja ide od par stotina hiljada do više od milion eura, o njima mogu samo da sanjaju.
Sajam je otvoren do 25. septembra, a detaljnije o novitetima čitajte u sjutrašnjem štampanom izdanju "Vijesti".
Bonus video:
