Katnić preuzima i privatizaciju "Galeba"?

Policija saslušala Vujicu Lazovića i Branka Vujovića u svojstvu građana, “Vijestima” potvrđeno da bi moglo doći do prekvalifikacije krivičnog djela u postupku protiv Predraga Nenezića, Nebojše Popovića i Miomira Jakšića
13171 pregleda 18 komentar(a)
Milivoje Katnić, Foto: Boris Pejović
Milivoje Katnić, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 07.04.2019. 16:03h

Bivši potpredsjednik Vlade i predsjednik Savjeta za privatizaciju Vujica Lazović i nekadašnji dugogodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja Branko Vujović saslušani su u vezi sa privatizacijom ulcinjskog hotela “Galeb” prije više od deceniju, kada su i obavljali te funkcije.

“Vijestima” je potvrđeno da su podgoričkoj policiji izjave dali u svojstvu građana, na zahtjev osnovnog državnog tužioca iz Ulcinja Faruka Resulbegovića, koji već nekoliko godina istražuje privatizaciju nekada najljepšeg ulcinjskog i crnogorskog hotela, srušenog u martu 2008.

Prema istim saznanjima, u aktuelnom postupku protiv bivšeg ministra turizma Predraga Nenezića, njegovog zamjenika Nebojše Popovića i bivšeg stečajnog upranika “Ulcinjske rivijere” Miomira Jakšića, moglo bi doći do prekvalifikacije djela iz “nesavjesnog rada u službi“ u “zloupotrebu službenog položaja“, što je u ingerenciji Specijalnog tužilaštva Milivoja Katnića.

U ulcinjskom tužilaštvu nijesu potvrdili, ali ni demantovali informacije “Vijesti”.

“Tužilaštvo preuzima radnje iz svoje nadležnosti, a s obzirom na to da je izviđaj u toku, ne možemo saopštiti više detalja”, kazao je Resulbegović.

Prema saznanjima “Vijesti”, uskoro bi mogao da bude saslušan i jedan bivši ministar, koji i danas obavlja visoku funkciju.

Kompanija “Rokšped” iz Podgorice kupila je hotel “Galeb” 5. septembra 2006. godine za 5,75 miliona eura. Osnovnim ugovorom kupac se obavezao da u hotel uloži 15,4 miliona eura i da on ima pet zvjezdica. Prema ugovoru, prva investiciona godina trebalo je da počne u januaru 2007, a novi “Galeb” je prve goste trebalo da dočeka početkom 2009. Umjesto toga, hotel je srušen početkom 2008. a vlasnik je na istom mjestu, shodno aneksu ugovora, najavio gradnju novog sa pet zvjezdica. Na mjestu nekadašnjeg simbola ulcinjskog turizma, danas je parking.

Odsjek za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije prije godinu i po podnio je krivične prijave protiv Nenezića, Popovića i Jakšića, zbog sumnje da su prilikom privatizacije hotela “Galeb” oštetili državni budžet za više od milion eura. Prijave su podnesene po nalogu Resulbegovića, koji je Nenezića, Popovića i Jakšića tada sumnjičio za nesavjestan rad u službi.

Istraga u tom slučaju u međuvremenu je proširena i na direktora i službenicu ulcinjskog katastra, Dževdeta Čaprića i Smilju Šunjević, kojima se na teret stavlja nesavjestan rad u službi, dok se ovlašćeni predstavnik “Rokšpeda” Asim Taljanović, “NLB banka” i jedan bivši notar sumnjiče za ovjeravanje neistinitog sadržaja. Istragom su, zbog nezakonitog postupanja povodom rušenja hotela, obuhvaćeni i bivši predsjednik Opštine Gzim Hajdinaga i sekretar za urbamizam i planiranje prostora Nazif Hodžić.

Lazović je inspektorima navodno kazao da aneks ugovora za “Galeb“ između “Ulcinjske rivijere” i “Rokšpeda” iz 2008, kojim je umjesto renoviranja predviđeno rušenje hotela, nikada nije bio na dnevnom redu Savjeta za privatizaciju kao nešto bitno iz njegove nadležnosti, već je razmatran kao tekuće pitanje. On je ustvrdio da je o svemu tome upoznat “naknadno i djelimično budući da je kupoporodajni ugovor zaključen prije nego što je postao član Vlade“. Na osnovu raspoloživih informacija i dokumenata kojima je tada raspolagao, ocijenio je da je hotel bilo nemoguće renovirati do nivoa pet zvjezdica jer, kako je naveo, nijesu postojali planovi.

Vujović je kazao da je bio upoznat sa informacijom da nekadašnji “Galeb” nije bio obuhvaćen planovima, te da “Rokšped” gradnjom novog hotela ne bi gubio na dinamici izvođenja radova. Naveo je i da podgorička kompanija nakon usvajanja planova 2012. nije bila u mogućnosti da investira.

Tužilaštvo sumnjiči Nenezića, Popovića i Jakšića da nijesu poštovali obaveze iz osnovnog ugovora koje se tiču mjera nadzora vezanih za ulaganja u rekonstrukciju “Galeba”. Oni navodno nijesu imenovali ovlašćenog kontrolora koji je trebalo da ima uvid u realizaciju i dinamiku investicionog programa kupca. Na teret Neneziću i Popoviću stavlja se i to što nijesu dali na naplatu garancije prvog reda u iznosu od 1,26 miliona eura i 273,5 hiljada eura, naplative na prvi poziv. Time su, navodno, za te iznose oštetili državni budžet u korist “Rokšpeda”.

Iako je bio dužan, Jakšić nije obavijestio Agenciju za restrukturiranje i strana ulaganja i Savjet za privatizaciju da “Rokšped” nije izvršio ugovorom predviđena ulaganja, niti je pokrenuo raskid kupoprodajnog ugovora. Istražitelji bivšeg stečajnog upravnika sumnjiče i da je aneksom ugovora iz 2008. pričinio štetu Vladi kao većinskom vlasniku i bivšem vlasniku - “Ulcinjskoj rivijeri”, jer je umjesto rekonstrukcije dozvolio rušenje i gradnju.

“Zbog toga, ‘Ulcinjska rivijera’ tada nije mogla pokrenuti raskid ugovora niti tražiti nove bankarske garancije sve do usvajanja planova 2012”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz istrage.

“Rokšped” iz osnovnog i aneksa ugovora nije realizovao nijednu odredbu utvrđenu rokovima, osim one koja se odnosila na isplatu dogovorenog iznosa za objekat i zemljište. Te odredbe imale su i raskidne klauzule ili uslove, ali Vlada nije posegla ni za jednom. Tako je “Rokšped” prvu bankarsku garanciju u iznosu od 1,26 miliona eura morao dostaviti do 30. oktobra 2006. sa rokom važenja do 31. decembra 2007. Drugu garanciju u iznosu od 273,5 hiljada eura, morali su da uplate do 15. decembra 2007. sa rokom važenja do 31. decembra 2008.

Hajdinagi i Hodžiću “na dušu“ se stavljaju nezakonitosti u postupanju prilikom donošenja odobrenja o rušenju “Galeba”.

“Hotel nije trebalo da bude srušen nego renoviran što se vidi i iz osnovnog ugovora. Osim toga, rješenje o rušenju nije mogla da donese Opština jer su prema tada važećem zakonu, objekti od preko hiljadu kvadrata bili pod ingerencijom resornog ministrstva”, kazao je ranije “Vijestima” sagovornik iz istrage.

Njih dvojica su ranije, prije proširenja istrage, saslušni u svojstvu građana u ulcinjskoj policiji.

Hotel “Galeb” izgrađen je 1982. godine na južnoj padini Pinješa i računajući pet vila, raspolagao je sa oko 400 ležaja. Imao je tri zvjezdice, a prodat je tek na četvrtom međunarodnom tenderu.

Stečaj u “Ulcinjsko rivijeri” uveden je 22. marta 2004. godine na zahtjev lokalne Elektrodistribucije zbog duga za struju od 230 hiljada eura.

Za kredit od 29,5 miliona založili hotel kojeg nema

Istraga je usmjerena i na načelnika ulcinjskog katastra Dževdeta Čaprića i službenicu Smilju Šunjević zbog sumnje da su 2015. donijeli nezakonito rješenje, odnosno unijeli zabilježbu u katastru nepokretnosti na objekat “Galeba” koji je srušen 2008.

Tužilaštvo i inspektori za privredni kriminal provjeravaju kako je tada podgorička firma “Rokšped” kod “NLB banke” podigla kredit od 29,5 miliona eura i založila nepostojeći hotel sa pripadajućim zemljištem. Istražitelji bi trebalo da utvrde i da li je založeno zemljište vlasništvo države, te da li je “Rokšped” samo korisnik kako piše u listu nepokretnosti.

Ministar turizma Pavle Radulović je u Skupštini, odgovarajući na poslaničko pitanje Gencija Nimanbegua, kazao da je Vlada pokrenula proceduru oko raskida ugovora sa “Rokšpedom”.

On je potvrdio i da postoji zabilježba hipoteke na državnom zemljištu.

“Rokšped ima pravo korišćenja i ne postoji osnov za upis hipoteke, tako da nema prepreka da se traži brisanje istih”.

Galeb morao biti otvoren prije tri godine

Bivša pomoćnca ministra turizma Olivera Brajović početkom 2013, kada su već postojali planovi, kazala je da je novim aneksom ugovora koji će biti ponuđen “Rokšpedu” precizirano da ta podgorička kompanija najkasnije do 15. septembra te godine mora aplicirati kod nadležnog ministarstva za izdavanje građevinske dozvole.

“Najkasnije do 1. oktobra 2013. moraju početi glavni građevinski radovi na izgradnji ‘Galeba’, a najkasnije do kraja aprila 2016. hotel mora biti izgrađen i stavljen u funkciju”, kazala je tada Brajovićeva.

Ona je naglasila da je predloženo da se aneksom ugovora definišu odredbe kojima se ugovor automatski raskida u slučaju neispunjenja obaveze u datom roku.

Bonus video: