UKINUT PRITVOR IZRAELCU KOJEG CG POTRAŽUJE ZBOG POMAGANJA U POKUŠAJU TERORIZMA

Kipar ne da Friga Katniću

Frig je uhapšen 20. aprila u Nikoziji, po međunarodnoj potjernici Interpola Podgorica
8066 pregleda 22 komentar(a)
Policija tokom izricanja presude u slučaju državni udar, Foto: Boris Pejović
Policija tokom izricanja presude u slučaju državni udar, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 17.05.2019. 14:03h

Kipar neće Crnoj Gori izručiti izraelskog državljanina Jorama Friga (53) kojeg potražuju zbog pomaganja u pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine i njemu je juče ukinut pritvor.

Frig je uhapšen 20. aprila u Nikoziji, po međunarodnoj potjernici Interpola Podgorica.

Raspisivanje potjernice tražilo je Specijalno državno tužilaštvo na čijem čelu je Milivoje Katnić.

To je učinjeno nakon što su proširili istragu za pokušaj terorizma i donijeli naredbu za sprovođenje istrage protiv osam stranih državljana koje je navodno predvodio Džozef Asad.

Ministarstvo pravde Crne Gore krajem aprila poslalo je zamolnicu vlastima na Kipru kojom su tražili izručenje izraelskog državljanina.

Tamošnje vlasti odbile su juče njihov zahtjev i Frigu ukinuli ekstradicioni pritvor.

Sagovornik “Vijesti” tvrdi da su kiparske vlasti tražile dodatnu dokumentaciju od ovdašnjeg SDT-a, i nakon toga procijenili da nema elemenata za izručenje.

I vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata odbile su ranije da Crnoj Gori izruče Asada.

Bivši operativac američke bezbjednosne agencije (CIA) u septembru je uhapšen na aerodromu u Abu Dabiju po potjernici iz Podgorice, ali je nedugo zatim pušten na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Asad je direktor bezbjednosne agencije Peregrine Consultants iz Abu Dabija, čiji je suvlasnik njegova supruga Mišel, bivša agentica CIA.

Prema optužnici SDT-a, Asad je 2016. godine, u ime Demokratskog fronta (DF), tražio pomoć od američke privatne bezbjednosne agencije za kontraobavještajni nadzor i izvlačenje ljudstva nakon planiranih terorističkog napada u vrijeme izbora.

Liderima Fronta, srpskim i ruskim državljanima optuženim za pokušaj terorizma 2016. godine, u podgoričkom Višem sudu 9. maja izrečena je prvostepena presuda.

Predsjednica vijeća, sutkinja Suzana Mugoša tada je saopštila da je sud donio istinitu presudu, samostalno i nezavisno, bez bilo kakvih uticaja.

Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Kneževićtom presudom osuđeni su na po pet godina zatvora.

Opozicioni poslanici saopštili su da su osuđeni bez ijednog dokaza. Poručili su da će znati kako da se obračunaju sa “krvnicima” ako pokušaju da ih uhapse.

Na najveću kaznu zatvora osuđen je Rus Eduard Šišmakov. Njemu je dosuđeno 15 godina zbog terorizma u pokušaju i stvaranje kriminalne organizacije, dok je njegovom zemljaku Vladimiru Popovu određena 12-godišnja robija za ista krivična djela.

Bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić, osuđen je na jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora zbog terorizma u pokušaju putem pomaganja i stvaranja kriminalne organizacije, a Predrag Bogićević i Nemanja Ristić na sedam godina za ista krivična djela.

Šišmakovu, Popovu, Bogićeviću i Ristiću suđeno je u odsustvu. I njihove matične države odbile su da ih izruče Crnoj Gori.

Nepravosnažnom presudom su Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno.

Vozač Demokratskog fronta Mihailo Čađenović osuđen je na godinu i šest mjeseci zatvora.