"DOBRO SE VLADAO, UČIO I RADIO"

Lazar Rađenović izlazi iz zatvora

Viši sud u Podgorici usvojio molbu osuđenog člana budvanske kriminalne grupe da ga uslovno puste na slobodu. Specijalno državno tužilaštvo nema ništa protiv te odluke
28925 pregleda 28 komentar(a)
Lazar Rađenović, Foto: Filip Roganović
Lazar Rađenović, Foto: Filip Roganović
Ažurirano: 31.07.2019. 19:01h

Nekadašnjem gradonačelniku Budve Lazaru Rađenoviću zatvorska kazna umanjena je za trećinu.

To je odlučio Viši sud, koji je razmatrao molbu osuđenog u više budvanskih afera, koji je nakon četvorogodišnje robije tražio da ga uslovno puste na slobodu.

Samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda odgovorila je “Vijestima” da su prihvatili Rađenovićevu molbu.

“Osuđeni se sa izdržavanja kazne zatvora ima otpustiti po pravosnažnosti rješenja ovog suda, kojim je molba za uslovni otpust usvojena”, objasnila je Muzurović.

Tome se nije protivilo ni Specijalno državno tužilaštvo, koje je sa Rađenovićem i dogovorilo robiju.

Rađenović je uhapšen u avgustu 2015. godine, istovremeno kada i višečlana kriminalna grupa koju je po sopstevnom priznanju formirao nekadašnji visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Svetozar Marović.

Nakon nekoliko mjeseci priznao je specijalnim tužiocima da je učestvovao u milionskim malverzacijama prilikom izgradnje TQ Plaze, platoa na Jazu i u slučaju “Prijevor” i sa njima se nagodio da robija 18 mjeseci i uplati novčanu kaznu od 30.000 eura. U dvije naknadno istražene afere - “Otpadne vode WTE” i “Copirajt” dogorio je šestomjesečnu robiju.

Te nagodbe potvrdio je Viši sud, a u međuvremenu njihove kolege iz Apelacionog uvažile su žalbu njegovih branilaca i smanjili mu kaznu u slučaju Košljun. U tom predmetu on je zbog prodaje dva i po hektara zemlje na brdu iznad Budve, zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja osuđen na tri godine i šest mjeseci, a za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija tri mjeseca.

Prvobitno, odlukom Višeg suda, bio je osuđen na jedinstvenu kaznu od šest godina i šest mjeseci robije.

Od svih pripadnika budvanske kriminalne grupe Rađenović je dobio najveću zatvorsku kaznu, veću i od šefa tog klana, Svetozara Marovića.

Glavni specijalni tužialc Mlivoje Katnić, prvi čovjek tima koji je radio na rasvjetljavanju budvanskih milionskih afera, kazao je juče “Vijestima” da se ne protivi odobravanju uslovnog otpusta Rađenoviću sa kojim je tužilaštvo na čijem je čelu potpisalo soprazum o priznanju krivice, ukoliko je taj osuđenik ispunio sve druge uslove.

Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti propisuje da predsjednik vijeća sudija tokom odlučivanja o molbi osuđenika može, ukoliko je to neophodno ili smatra da je korisno, na ročište na kom se odlučuje o molbi, pozvati i državnog tužioca.

Katnić je kazao da nije siguran je li Viši sud tražio njihovo mišljenje, ali da je siguran da su, ukoliko je to učinjeno, odgovorili u zakonskom roku.

“Ako su ispunjeni uslovi, a ima tačno navedeno kada su ispunjeni uslovi za uslovni otpust - ako se taj osuđenik vladao u skladu sa svim propisima, mi bismo sigurno dali saglasnost i daćemo”, rekao je on.

Objasnio je i da tužilaštvo na čijem je čelu preferira kazne koje omogućavaju optuženom ili osuđenom da se što lakše uključi u zajednicu.

Osim Rađenovića, Viši sud je u avgsutu prošle godine na uslovni otpust pustio nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Rajka Kuljaču, ključnog svjedoka saradnika protiv organizovane kriminalne grupe na čijem je čelu bio Marović.

Dobro se vladao, učio i radio 

Odluka da Rađenović bude pušten na uslovnu slobodu donijeta je i zbog njegovog dobrog vladanja tokom višegodišnje robije.

Upravo na to i činjenicu da je tokom boravka u Spužu dane prekraćivao učenjem na magistarskim studijama Fakulteta za biznis i turizam u Budvi i Ekonomskog fakulteta u Podgorici, pozvali su se njegovi branioci koji su tražili skraćenje kazne.

Zakon propisuje da će, nakon što primi molbu, vijeće sudija prvo ispitati da li su ispunjeni zakonski uslovi za njeno podnošenje, a ako jesu tražiti izvještaj od Uprave za izvršenje krivičnih sankcija o okolnostima koje se odnose na ličnost zatvorenika, njegov raniji život, vladanje za vrijeme izdržavanja kazne, a naročito da li je disciplinski kažnjavan.

“Ako se na osnovu procjene rizika utvrdi da ne postoje smetnje u pogledu njegove bezbjednosti, izvršavanje radnih obaveza, s obzirom na njegovu radnu sposobnost, kao i druge okolnosti koje pokazuju da je postignuta svrha kažnjavanja i da li se zatvorenik tako popravio da se može sa osnovom očekivati da će se na slobodi dobro vladati, a naročito da do isteka vremena za koje je izrečena kazna ne učini novo krivično djelo”.

Rađenović je tokom izdržavanja zatvorske kazne bio radno angažovan.

Preporučujemo za Vas