PRVOSTEPENA PRESUDA ZA ODŠTETU DJECI DEPORTOVANOG

Država da plati Bajrovićima još oko 70.000 eura

U postupku koji traje već 13 godina, sutkinja je presudu donijela prije zakonskog roka od mjesec dana
5041 pregleda 8 komentar(a)
Postupak traje 13 godina, Foto: Slavica Kosić
Postupak traje 13 godina, Foto: Slavica Kosić
Ažurirano: 04.08.2019. 10:26h

Djeca pokojnog Osma Bajrovića, koja više od deceniju traže odštetu zbog nemogućnosti njihovog oca da ih izdržava, jer je deportovan iz Herceg Novog 1992. godine i od tada nestao bez traga, dobiće nešto preko 43.000 eura odštete.

To je prvostepena presuda sutkinje podgoričkog Osnovnog suda Sanje Došljak.

Ona je odlučila da sinu pokojnog Bajrovića Alenu Bajroviću dosudi 18.396 eura, za period od maja 1992. godine do avgusta 2005, dok je kćerci Adisi, za period od maja 1992. do septembra 2010. godine, dosudila odštetu od 25.196 eura.

Država je dužna i da nadoknadi troškove postupka u iznosu od 22.506 eura.

U postupku koji traje već 13 godina, sutkinja je presudu donijela prije zakonskog roka od mjesec dana.

Ona nije prihvatila ni mišljenje punomoćnika porodice Bajrović advokata Stevana Lepetića da odštetu treba računati po prosječnoj potrošačkoj korpi, ali ni stav zastupnika države Rista Femića, koji je tražio da se postupak obustavi zbog zastarjelosti, ili da se ta odšteta računa prema zaradi koju je pokojni Bajrović ostvarivao neposredno prije pogibije.

“Jedino prihvatljiv sa stanovišta ovoga suda je metod obračuna po prosječnoj neto zaradi za 2019, kao godinu presuđenja, a to je iznos od 513 eura, a imajući u vidu školsku spremu i starosnu dob pokojnog Bajrovića”, piše u obrazloženju presude.

Sutkinja je ocijenila i da je neprihvatljiv stav države da je potraživanje zastarjelo.

“Sud je imao u vidu da tužioci potražuju naknadu materijalne štete nastale usljed štetne radnje koja je kvalifikovana kao krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanoviništva, za koje krivično gonjenje ne zastarijeva, bez obzira što su lica protiv kojih je pokrenut postupak oslobođena, to ne oslobađa državu od odgovornosti eventualno drugih lica koja su bila zaposlena kod tuženog u periodu spornih dešavanja”, zaključila je sutkinja Došljak.

Bajrovići su jedina porodica koja 2008. godine nije prihvatila poravnanje sa državom i nastavila je da vodi bitku za odštetu.

Tužbu zbog smrti bliskog lica i nemogućnosti njihovog oca da ih izdržava, Bajrovići su podnijeli još u martu 2007. godine.

Četiri godine kasnije, zahtjev je djelimično usvojen. Viši sud je zatim potvrdio presudu za nematerijalnu odštetu zbog smrti, ali je ukinut dio o izdržavanju. I Vrhovni sud je 2013. godine postupak o izdržavanju vratio na početak.

Osnovni sud je iste godine donio presudu da im se isplati i novac zbog gubitka redovnog izdržavanja, ali je Viši sud to opet ukinuo i vratio suđenje na početak.

Još nema krivično odgovornih za deportacije

Crnogorska policija je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 Muslimana koji su izbjegli od rata i kao taoce ih predala vojsci Radovana Karadžića i Ratka Mladića, navodno da ih razmijene za ratne zarobljenike.

Grupa izbjeglica deportovana iz Herceg Novog 25. maja je upućena u koncentracioni logor u Foči, a nekoliko je uspjelo da preživi. Drugoj grupi izručenoj nakon dva dana gubi se trag, a kasnije je utvrđeno da su ubijeni.

Ni nakon 27 godina nijesu pronađena tijela svih žrtava, ne zna se gdje su stradali, a nije utvrđena ni krivična odgovornost za zločin.