Ko je klan poslao na Vijesti?

Vijesti u julu i avgustu 2011. godine, kao ni februaru 2014. godine, nisu objavile nijedan tekst o Radoslavu Gilu Stanišiću i takozvanom zagoričkom kriminalnom klanu, pa se postavlja pitanje - iz kojeg centra moći i zbog čega mu je naređeno da organizuje napad na imovinu Vijesti
48337 pregleda 21 komentar(a)
Radoslav i Vidoje Stanišić (arhiva), Foto: Vesko Belojevic
Radoslav i Vidoje Stanišić (arhiva), Foto: Vesko Belojevic
Ažurirano: 10.04.2020. 08:08h

Vijesti u julu i avgustu 2011. godine, nisu objavile nijedan tekst o Radoslavu Gilu Stanišiću i takozvanom zagoričkom kriminalnom klanu, pa se postavlja pitanje - iz kojeg centra moći i zbog čega mu je naređeno da organizuje napad na imovinu Vijesti, ako su tačne policijsko-tužilačke informacije objavljene prekjuče na konferenciji za medije.

Slično je bilo i u februaru 2014. kada je zapaljeno još jedno vozilo Vijesti - u tom periodu objavljen je samo jedan izvještaj sa suđenja o računarskim prevarama u kojima je navodno učestvovao i dio tih Zagoričana, ali ni u njemu se ne pominje ime Stanišića.

Predstavnici Uprave policije i podgoričkog tužilaštva, tvrde da je Stanišić nalogodavac serije paljenja vozila Vijesti, a da su taj zadatak za njega obavili tada maloljetni D. M. i S. P. Stanišić je u bjekstvu, ali je preko porodice dostavio demant tih informacija.

Iz policije, međutim, ni juče nisu odgovorili na pitanja - da li su utvrdili motiv napada na imovinu Vijesti i do kojih su novih dokaza došli nakon devet godina, pa su procesuirali tri osobe...

Miješali se i u izborne procese

Upućeni u ta dešavanja, tvrde da su Stanišić i njegovi prijatelji imali i svesrdnu zaštitu pojedinih osoba iz bezbjednosnog sektora. Neki su navodno traljavo vodili istrage ili “čistili” nepočinstva članova bande...

Te Zagoričane svojevremeno pominjali su i neki opozicioni političari, tvrdeći da su se direktno umiješali u izborni proces.

Opozicija je tako u maju 2014. godine obavijestila tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića - da su se uvjerili da na nekoliko biračkih mjesta u Osnovnoj školi “Branko Božović” u Zagoriču, izborni proces svojim prisustvom remeti grupa ljudi sa kriminalnim dosijeima.

“Od kojih birači zaziru, tako da njihovo prisustvo u blizini biračkih mjesta direktno utiče da ne mogu izraziti svoju slobodnu volju prilikom glasanja. Takođe, ističemo da su navedena biračka mjesta okružena autima visoke klase bez registarskih tablica i uglavnom pokrivaju plato ispred biračkih mjesta”, saopštili su tada iz opozicije.

Tvrdili su i da se to dešavalo tokom čitavog izbornog dana, a da je ostalo bez ikakave reakcije nadležnih državnih organa.

Braća Radoslav i Vidoje Stanišić tada su, preko pravnog zastupnika, reagovali na te informacije:

“Opo­zi­ci­ja nas je za vri­je­me iz­bo­ra la­žno op­tu­ži­va­la i da smo sta­ja­li is­pred bi­rač­kih mje­sta i pra­vi­li ne­re­de za ra­čun DPS-a, pa je ja­sno ka­ko po­li­ti­ča­ri za svo­je do­bro ko­ri­ste na­ša ime­na”, pisalo je u njihovom reagovanju.

Vidoje Stanišić, Radoslav Stanišić
Vidoja i Radoslava Stanišić dovode na suđenje za napad na sina Medojevića(Foto: Vesko Belojević)

Povod za oglašavanje Stanišića bila je objava u pojedinim medijima - da su viđeni na protestima Demokratskog fronta.

“Svi­ma je po­zna­to da ni lu­di ne bi­smo sta­li na stra­nu te par­ti­je i za njih uda­ri­li na dr­ža­vu”, napisala su tada braća Stanišić.

Podsjetili su i da je je­dan od raz­lo­ga zbog ko­jeg ni­kad ne bi bi­li sa De­mo­krat­skim fron­tom to što je je­dan od li­de­ra te stran­ke Ne­boj­ša Me­do­je­vić u svo­jim po­li­tič­kim go­vo­ri­ma, pro­zi­va­ju­ći za­go­rič­ki klan, sku­pljao po­li­tič­ke po­e­ne na nji­hov ra­čun.

“Po­li­ti­ka nas ne za­ni­ma, ali ni­ka­da ne­će­mo po­dr­ža­ti An­dri­ju Man­di­ća i Ne­boj­šu Me­do­je­vi­ća i nji­ho­ve pla­no­ve. Ni­ka­da ne­će­mo ura­di­ti ne­što lo­še po dr­ža­vu u ko­joj ži­vi­mo ni­ti na­pa­sti na nju i ustav­ni po­re­dak”, napisali su 2015. godine.

Smiri Zagoričane, moli te država

Nakon što je u martu 2015. godine policija pretresla kuću Aleksandra Šakovića takođe u Zagoriču, taj Podgoričanin optužio je državu da ga zovu kad im treba da “smiri Zagoričane”...

Revoltiran tada, kako je kazao, postupkom policije, tvrdio je da mu se “ova država” često obraća za pomoć.

“Traže od mene da nešto napravim kad trebaju izbori, kad treba - onda komuniciraj sa Stanišićima, onda ih smiri... Ili da smirim svađu ako se mlađi momci svađaju, a sad pitaju zašto komuniciraš (sa Stanišićima) i zašto ne daš kamere”, kazao je Šaković, nakon što je policija preko snimaka sa njegovog video-nadzora pokušavala da riješi jedno krivično djelo počinjeno u neposrednoj blizini njegove kuće.

Iz Uprave policije nikada nisu odgovorili na brojna pitanja Vijesti poslata tim povodom, između ostalih - da li su službenici te institucije ikada tražili bilo kakvu pomoć od Šakovića i kakvu, ako jesu...

Uviđaj/izviđaj

Serija paljenja automobila nezavisnog dnevnika počela je 14. jula 2011. godine, kada su uništena dva vozila parkirana preko puta Agencije za nacionalnu bezbjednost. Uviđajem je tada rukovodio Ekan Jasavić, tadašnji šef Ekspoziture za krvne i seksualne delikte, požare, eksplozije i havarije.

vozilo Vijesti, paljenje vozila Vijesti
Jedno od vozila zapaljenih u julu 2011.(Foto: Savo Prelević)

“Ovaj teroristički napad na Vijesti, još jedna je poruka crnogorske mafije na vlasti - da će vlast, svoj režim i svog predsjednika braniti svim sredstvima”, kazao je tada lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, koji je sa još nekim opozicionarima tada osudio napada na Vijesti.

Drugo paljenje uslijedilo je 23. jula, a iz policije je nezvanično saopšteno da je to učinio “omanji, mršavi muškarac”...

I tada su ponovljene floskule - da policija intenzivno radi na rješavanju slučaja, a u novinarskoj opremi gotovo svakog sljedećeg teksta ponavljala se činjenica - da nema pomaka u istragama napada na imovinu Vijesti.

U četvrtak 25. avgusta objvaljen je tekst da je policiji iz Ambasade SAD dostavljen snimak sa nadzornih kamera, na kojem se vide dva muškarca za koja se pretpostavlja da mogu biti umiješani u slučaj.

Zgrada Amabasade par stotina metara udaljena je od mjesta na kojem su zapaljena dva automobila Vijesti.

Dan kasnije, Milo Đukanović je u inetervjuu beogradskoj TV Košava rekao da Vijesti između ostalih pišu neistine o njemu i da ne žele da ga ostave na miru:

“Kada bi oni imalo ozbiljniji uticaj na javno mnjenje, ja bih vjerovatno već odavno bio pokojni, a DPS u opoziciji”, saopštio je Đukanović, a taj tekst je objavljen u Vijestima 26. avgusta.

Vlasnici Vijesti iz američkog Investicionog fonda za razvoj medija (MDIF) i austrijske Štirija grupe, više puta pisali su Đukanoviću i drugim crnogorskim i evropskim zvaničnicima - upozoravajući na njegove javne nastupe kojima je znao “dodatno zapaliti već opasan ambijent za novinare”.

“Pozivamo Vas i da prestanete sa ohrabrivanjem gonjenja nezavisnih medija na osnovu fabrikovanih optužbi. Ponovo ističemo našu zabrinutost da ako tako ne uradite, samo je pitanje vremena kada će neki nezavisni novinar ili vlasnik medija biti ubijen”, napisali su februara 2019.

Dan nakon Đukanovićevog intervjua - u podmetnutom požaru, stradalo je još jedno vozilo: kombi parkiran kod Osnovne škole “Pavle Rovinski” u Podgorici.

U noći između 13. i 14. februara 2014. uništeno je još jedno vozilo Vijesti - rečeno je da je muškarac oko 2:25 časova polio benzinom i zapalio službeni “nisan”, koji je bio parkiran ispred zgrade na Bulevaru vojvode Stanka Radonjića na Tuškom putu u Podgorici.

Rečeno je da su kamere snimile paljenje, da napadač nije bio maskiran i da je vjerovatno riječ o muškarcu starom između 20 i 25 godina, visine oko 178 centimetara...

Smjene

Nekadašnji direktor Uprave policije Slavko Stojanović, 23. februara 2014. godine smjenio je tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Branislava Živkovića i njegovog zamjenika Jovicu Rečevića zbog, kako je rečeno, propusta u organizaciji poslova i zadataka i njihovog izvršavanja na terenu u vezi sa paljenjem vozila Vijesti u noći između 12. i 13. februara te godine, ali i incidenta u Urgentnom centru u kojem su takokđe učestvovali Zagoričani.

Jovica Rečević
Jovica Rečević(Foto: Savo Prelević)

“Smatrao sam neophodnim da reagujem, budući da vjerujem da je bilo propusta odgovornih policijskih službenika u odgovornosti poslova i zadataka i njihovog izvršavanja na terenu, kada su u pitanju slučajevi paljenja vozila ND Vijesti i incident u Urgentnom centru KC”, rekao je Stojanović - tadašnji prvi čovjek Uprave policije.

Jesu li svatovi naložili istragu

Kada je počela serija paljenja vozila u julu 2011. godine - “glavna” vijest bila je istraga policije o objavljenom snimku svadbe Safeta Kalića, kojoj su prisustvovali mafijaški šefovi iz regiona, ali i tadašnji visoki funkcioner Agencije za nacionalnu bezbjednost Zoran Lazović.

Tada su iz dijela nezavinsih medija, NVO i opozicionih partija, optuživali policiju da crta metu predstavnicima MANS-a, jer su od njih tražili da otkriju odakle im snimak, ne baveći se činjenicom da su na istom veselju jedni pored drugih sjedjeli kriminalci, policajci, agenti...

Sprega struktura iz policije, mafije i dijela crnogorske vlasti, tako su iz opozcije komentarisali snimak svadbe Rožajca koji će kasnije biti optužen pa oslobođen optužbe za pranje novca.

Šefica MANS-a Vanja Ćalović tada je pitala policiju - jesu li svatovi naložili istragu... Kako je mjesec počeo, tako se i završio, krajem jula objavljeno je da je Kalić u bjekstvu, a da su uhapšeni njegova supruga i brat...

Kosović: Interesuje nas nalogodavac

Glavni urednik Vijesti Srdan Kosović, saopštio je juče da sve u novini interesuje ko je nalogodavac napada, a ne izvršilac.

“Nebrojeno smo puta ponovili i ponavljamo opet - interesuje nas nalogodavac, a izvršioce je vrlo lako naći. Zato nas interesuje i da li je osumnjičeni u stvari samo izvršilac koji je organizovao neposredno izvršenje ili je doista ‘mozak’ operacije. Ako je on mozak operacije, onda to može da znači samo dvije stvari s obzirom da je tek sad otkriven - da je jači od vlasti ili da je radio uz podršku dijela vlasti. Obje opcije su poražavajuće po crnogorsko društvo. Raduju nas poruke koje se fundamentalno razlikuju od onih nakon što su uslijedili uoči i poslije samih napada, ali će prava posvećenost slobodi medija moći da se dokaže samo rješavanjem slučajeva do kraja. Ukoliko se to ne desi, bojim se da smo opet u zoni fingiranja”, saopštio je Kosović.

Bonus video: