Privođenja zbog nepoštovanja mjera (ilustracija), Foto: Savo Prelević

VRIJEME KRIZE I SELEKTIVNA PRAVDA

Kucaju li čuvari zakona na svaka vrata

Zbog kršenja privremenih mjera, u zatvoru se našlo četiri puta više građana nego što je zaraženo koronavirusom. Policija i tužilaštvo u nekim slučajevima nisu postupili odmjereno, što je dovelo i do reakcije Evropske komisije - koja poziva na zaštitu slobode govora
42999 pregleda 17 komentar(a)
Privođenja zbog nepoštovanja mjera (ilustracija), Foto: Savo Prelević
Privođenja zbog nepoštovanja mjera (ilustracija), Foto: Savo Prelević

Primjer šefa danilovgradskog DPS-a Vukote Stanišića, koji nije kažnjen iako je zatečen u jednom ugostiteljskom objektu, ili džogiranje šefa policije Veselina Veljovića mogu da dovedu do nepovjerenja građana u mjere za prevenciju širenja koronavirusa i institucije.

To je za Vijesti saopštio predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić, jedan od sagovornika Vijesti koji je odgovarao na pitanja o (ne)snalaženju državnih institucija zatečenih u novonastaloj krizi izazvanoj pandemijom kovida-19.

“A onda će prekršioca mjera biti mnogo više i svi mi teško ćemo kontrolisati epidemiju sa kojom se borimo više od mjesec”, kazao je Raonić.

boris raonić
Raonić(Foto: Boris Pejović)

Da li su instutucije sistema pogubljene ili pokazuju nejednake kriterujume, pitanje je koje se često nameće proteklih 35 dana, otkako traju privremene mjere Nacionalnog koordinacionog tijela.

Dvostruki aršini, hapšenje zbog prenošenja lažnog teksta tabloida na društvenim mrežama, privođenje mitropolita Amfilohija i sveštenstva MCP, ali i činjenica da se u zatvoru našlo četiri puta više građana od ukupnog broja zaraženih novim koronavirusom, ukazuju da postupci i mjere vlasti često nijesu “odmjereni”...

Zbog toga je reagovala i Evropska komisija, koja je preko portparolke Ane Pisonero pozvala crnogorsku vlast da pronađe balans između podržavanja slobode izražavanja i proporcijalnog postupanja, u pokušajima da se izbjegne širenje panike i dezinformacija za vrijeme pandemije koronavirusa.

Generalni sekretar Saveza građana CIVIS Zoran Miljanić, konstatovao je da bi mjere Vlade trebalo jednako da važe za sve, ali da se u praksi pokazuje da to nije tako.

“To dokazuje i slučaj u Danilovgradu, gdje eksponent DPS-a nije procesuiran, niti je tužilaštvo našlo za shodno da sprovede izviđaj u smislu utvrđivanja činjeničnog stanja, za razliku od niza slučajeva gdje su građani u sličnim situacijama prosesuirani u hitnom postupku i upućeni u Spuž ili kažnjeni visokim novčanim kaznama”.

Miljanić
Miljanić(Foto: Savo Prelević)

Potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica ocijenio je da objašnjenje tužioca u tom slučaju vrijeđa zdrav razum.

“Tužilaštvo, inače odranije osjenčeno aferama s vrha, pokazalo se kao advokatura DPS-a. Rijetko bi koji advokat bio maštovit u odbrani, kao što su tužioci maštoviti u odbrani funkcionera DPS-a. Ovaj slučaj je ne samo primjer dvostrukih aršina, nego i klasično bezakonje. I u ovom stanju, aktuelna vlast diskriminiše obične građane i političke neistomišljenike, a za sebe želi da prigrabi oreol društvenog zaštitnika, a zapravo razara sve odbrambene mehanizme društva, i to javnost vidi”.

Srećnici u kućnom pritvoru

Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, kazala je Vijestima da ono što “golim okom” vidi kao sporno je određivanje pritvora, koje znači i slanje u zatvorske jedinice - osobama okrivljenim da su prekršile mjere za suzbijanje epidemije, umjesto njihovog zadržavanja u kući na osnovu mjere nadzora - zabrane napuštanja stana.

“Praksa je različita, bez potrebe. Imali su sreće oni kojima su razumne sudije izricale kućni pritvor, dok se izricanjem pritvora bespotrebno otežalo i ljudima i državnim službenicima koji ih obezbjeđuju”, tvrdi ona.

Gorjanc Prelević
Gorjanc Prelević(Foto: Boris Pejović)

Bjelopoljac Radovan Rakočević uhapšen je samo zato što je na Fejsbuk profilu podijelio vijest srpskog tabloida - da je predsjednik države Milo Đukanović zaražen koronavirusom.Lisice na ruke stavljene su mu zbog sumnje da je počinio krivično djelo - izazivanje panike i nereda, a zbog tog krivičnog djela od početka godine procesuirano je 11 osoba...

“U tom slučaju nije bilo nikakvih dokaza o tome da je izvršeno krivično djelo - niti je u vrijeme kada je prenio tekst na svom profilu Rakočević mogao znati da je vijest ‘lažna’, niti su komentari ljudi ispod te objave ukazivali da je bilo koga obuzela panika, pa nije ni bilo osnova da se on lišava slobode, što na kraju sudija nije ni dozvolila. Međutim, to krivično djelo je samo po sebi takvo da može da se zloupotrebljava i to na način koji je sasvim očigledan. Anonimni ljudi se odjednom dovode u istu ravan sa novinarima i medijima, i nameće im se ista odgovornost za objavljivanje tačnih i istinitih informacija na profilima na društvenim mrežama, iako dopiru do stotinjak ljudi, što je besmisleno. Svaki državni zvaničnik, a ne samo predsjednik, za pet minuta može da sazove konferenciju za medije i da obavijesti pola Crne Gore o tome kako stvarno stoje stvari. Samo u orvelovskoj državi policija juri ljude zbog onoga što govore u svom privatnom okruženju”, ocijenila je Gorjanc Prelević.

Teško da je greška

Raonić je kazao da krivca u tom slučaju treba tražiti u redovima tužilaštva...

“Kao i kod selektivne pravde, ovdje ali i u brojnim drugim slučajevima, uvijek problem postoji kod neadekvatne reakcije tužilaštva. Ne vjerujem da je takvo nepoznavanje prava ili prakse suda u Strazburu u pitanju, jer je ovakvih primjera i previše da bi se svele pod greške. Kvalifikovati kao izazivanje panike i straha post na društvenoj mreži, nekog žutog portala je nonsens, koji nas može odvesti predaleko”, rekao je Raonić.

Vrhovno državno tužilaštvo nije odgovorilo Vijestima na pitanja - da li su spremni da u novonastaloj situaciji donose pravične i jednake odluke za sve građane.

Miljanić tvrdi da će biti zanimljivo čuti kako će nadležni organi “izračunati stepen izazivanja panike”, s obzirom da nijedan relevantni medij nije prenio tu objavu.

“Pitanje je šta je tužilaštvo uradilo povodom samog izvora informacije, da li je kontaktiralo nadležno srpsko tužilaštvo povodom objavljivanja lažne vijesti u tabloidu. S obzirom na to da se pomenuti tabloid nesmetano distribuira i prodaje u Crnoj Gori, da li je tužilaštvo zatražilo sudsku odluku o zabrani i povlačenju iz prodaje tog broja”.

Građani traže pomoć

Zbog selektivnog odnosa nadležnih, brojni su se obraćali Građanskoj alijansi i iznosili primjedbe na račun rada državnih organa.

“Imamo određen broj primjedbi građana, koje se odnose na selektivan odnos državnih organa. Ne postoji ozbiljniji problem za vladavinu prava od selektivne primjene propisa. Zato apelujem na sve građane - da onima kojima vjeruju dostave sve navode o tome da institucije nijesu postupile jednako prema svima. Upravo u teškim momentima za društvo, poput ovoga, moramo svi biti jednaki i jednako posvećeni izlasku iz krize, pa je zato neprihvatljivo ako neko ne biva procesuiran jer pripada određenoj grupi ili zauzima određenu funkciju. Te stvari razaraju društvo”, upozorio je Raonić.

rrr
Privođenja zbog nepoštovanja mjera (ilustracija)(Foto: Savo Prelević)

Generalni sekretar CIVIS-a saopštio je da je analizirajući ponašanje represivnog aparata, stekao utisak da su institucije nespremno dočekale krizu i djeluju zbunjujuće, kako u sprovođenju preventivnih, tako i represivnih mjera.

“Podatak da ima četiri puta više uhapšenih, nego zaraženih koronavirusom mnogo toga govori. Selektivnost u primjeni mjera represije je svakodnevna i postoji čitavi niz primjera, koji to i dokazuju. I Savjet za kontrolu rada policije je potvrdio da su hapšenja u nekim slučajevima, pogotovo posljednjih dana, sprovedena na neodgovarajući i nezakonit način. Uglavnom se radi o oponentima vlasti, čime se jasno vidi selektivnost u postupanju UP”, kazao je Miljanić.

Brašno i glasači

Koprivica tvrdi da odluke nadležnih institucija, čak i u novonastalim okolnostima, koje zahtijevanju objektivnost radi opšteg povjerenja - niti su pravedne, niti su pravične.

“Te odluke nijesu bile ni jednake za sve građane, niti su bile jednake za sve one koji se nalaze ili su se našli u istoj ili sličnoj situaciji. Upravo ti dvostruki standardi služe da se obezbijedi kontinuitet profita privilegovanim preduzećima, kao i da se realizuje specifična funkcionerska kampanja DPS-a kojom se, mimo elementarnih skrupula, želi iskoristiti stanje naročite materijalne ugroženosti građana. Kao što su, uoči izbornog dana u štabovima DPS-a lične karte, tako su danas u njima tone brašna i drugih namirnica, a spiskovi su otprilike isti ili slični, a institucije ćute”, kazao je Koprivica.

momo koprivica
Koprivica(Foto: Boris Pejović)

Podsjetio je da je tokom mjera NKT procesuirano čak 136 građana Bara, ali i konstatovao da je na teritoriji te opštine poslanik DPS-a Branimir Gvozdenović, kršenjem svih mjera, nekažnjeno organizovao okupljanja i zadržavanja u prostorijama, iako ne raspolaže nikakvim operativnim ovlašćenjima.

Direktorica HRA kaže da je razumno se zapitati čemu sve služe mjere Vlade...

“Sve mjere se vrte oko toga da se ne okupljamo i ne prenosimo zarazu, jer ne možemo ni znati ko je sve može prenijeti, pa u takvim okolnostima ‘pravno nijansiranje’ kojim se pravda okupljanje funkcionera vladajuće partije, ljudima normalno ne izgleda ubjedljivo. Posebno je apsurdno kada se ljudi koji su se našli na otvorenom prostoru u cilju suzbijanja zaraze ubacuju svi u ista kola i guraju u policijsku stanicu, sve bez obavezne distance i bez maski, pa je onda razumno zapitati se čemu sve to, šta je krajnji cilj, da se hapsimo ili da ne obolimo”.

I zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan Metju Palmer, nedavno je ocijenio da “u kriznim situacijama uvijek postoji rizik da bi osnovna ljudska prava i slobode mogli da budu narušeni”

Konstatovao je da Crna Gora ulaže velike napore da osigura da se virus ne ukorijeni i širi u zemlji, ali je naglasio: “Kakva god se ograničenja, restrikcije ili smanjenja prava smatraju neophodnim u ovom periodu krize, veoma je važno da te restrikcije budu vremenski ograničena i ciljana i da Crna Gora, kao i sve druge demokratske države, radi na tome da se vrati na ranije stanje što je prije moguće jednom kada kriza prođe i virus bude poražen”.

Distanca i vjerski obredi...

Raonić je kazao da vjerski lideri u ovom vremenu moraju da budu primjer kako se poštuju mjere, te da smo to vidjeli od pape, moskovskog patrijarha...

Mitropolit Amfilohije i nekoliko sveštenika MCP privedeni su 12. aprila, jer ih je policija zatekla ispred crkve na Zlatici, ali i hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici.

amfilohije CB Podgorica
Amfilohije nakon puštanja iz CB Podgorica(Foto: Boris Pejović)

“MCP je propustila priliku da se pokaže konstruktivim partnerom, jer smo vidjeli da je na službi na Zlatici bilo mnogo kršenja mjera. Nije se poštovala fizička distanca, bili su prisutni i vjernici i monahinje. Iako razumijem emotivnu reakciju vjernika zbog privođenja mitropolita, neću ni da zamislim kako bi se tek osjećali da je neko od prisutnih lica bio zaražen i virus prenio na njega. Ne mogu da shvatim kako je propustio priliku da pošalje poruku kroz služenje liturgije sam u hramu i da sa pozicije nekoga ko apsolutno poštuje mjere, onda upita recimo RTCG zašto jedini u regionu ne prenose vaskršnju liturgiju ili zašto hapse njihovog sveštenika, a ne hapse desetine njih koji krše isti propis zbog koga je on uhapšen”, ističe Raonić.

Izvršni sekretar CIVIS-a pitao je zbog čega Javni servis nije odobrio prenose sa najznačajnijih vjerskih praznika svim vjerskim zajednicama, što je primjer i u zemljama Evropske unije i regiona, čime bi se smanjio rizik okupljanja vjernika u vjerskim objektima.

“U slučaju privođenja mitropolita Amfilohija, koje je izvedeno na krajnje neprofesionalan i nedostojan način, mora se postaviti pitanje selektivnosti, odnosno, da li je predsjednik Đukanovic bio u izolaciji po povratku sa baltičke turneje. Treba pitati šta je radio u Crmnici potpredsjednik parlamenta Branimir Gvozdenović”, kazao je Miljanić.

Gorjanc Prelević je kazala da se nije lako snaći u svim pravilima, dodajući da je vjerskim zajednicama dozvoljeno da vrše vjerske obrede bez prisustva građana.

“Pravilo o fizičkoj distanci od dva metra važi na svim javnim površinama, što mislim da zatvorena crkva sad i nije. Međutim, i od tog pravila o distanci na javnim površinama postoji izuzetak za one ‘koji obavljaju redovne radne zadatke u djelatnostima dozvoljenim naredbama’, pa pošto je vjerska služba redovni zadatak u dozvoljenoj djelatnosti, onda tu nema osnova za kažnjavanje. Nije se baš lako snaći u svim tim pravilima, koja se često donose i mijenjaju. Mislim da je cilj bio pokazati da policija na informativni razgovor može da poziva i crkvene velikodostojnike, ali ne mislim da je to sad razlog za paniku. Mitropolija je veoma razumno postupila objavljujući da će se pridržavati mjera i da ni uskršnja liturgija neće biti služena za javnost”, rekla je direktorica HRA.

Cigla na ciglu

Mjerama Vlade zatvorene su brojne djelatnosti, ali nije zabranjen rad građevinskih firmi.

Brojne fotografije sa gradilišta, međutim, svjedoče da radnici u većim grupama ne poštuju distancu, a često ne nose ni zaštitne maske.

Demokrate tvrde da građevinske firme, bliske vlasti, imaju privilegiju da neometano rade, kršenjem svih mogućih mjera, počev od narušavanja fizičkog odstojanja i socijalne distance, pa do zadržavanja u grupama.

“Kako to nije epidemiološki rizik kad 20 radnika, rukom ruci dodaju cigle i miješaju malter, a jeste rizik kad se u hramu od 1.270 m2 nađu tri sveštenika da obilježe vjerski praznik”, pitao je Koprivica.

Sekretar CIVIS-a kaže da su građevinske firme favorizovane u odnosu na druge djelatnike kojima je rad zabranjen.

“Postoje dvije vrste nadzora nad poštovanjem mjera i to nadzor koji obavljaju licencirane firme zaštite na radu i inspekcija zaštite na radu, koje su dužne da u slučaju kršenja mjera zatvore gradilište. I pored brojnih primjedbi i snimaka građana, gdje se vidi nepoštovanje mjera, nijesmo imali priliku da vidimo da je bilo ko procesuiran. Treba napomenuti da bi i policija i tužilaštvo trebalo da se bave ovim slučajevima, jer su to jasne indicije gdje bi oni trebalo da postupaju po službenoj dužnosti. Pošto reakcije i procesuiranih nema, jasno je da se i u ovom slučaju radi o klasičnoj selektivnosti državnih organa”, ocijenio je Miljanić.

Direktorica HRA rekla je da se slaže sa konstatacijom da se na građevinama uvijek ne poštuje distanca, ali i da bi trebalo istražiti da li se i koliko to suzbija i kažnjava.

“Nisam epidemiolog, poštujem njihovo znanje i mere, ali mi je kao pravnici bilo milo da čujem za odluku njemačkog suda koji je ukinuo mjeru zabrane šetanja uz more kao pretjeranu, neproporcionalnu stvarnoj potrebi za sprečavanjem zaraze. Taj sud je prilikom sagledavanja te proporcije sigurno konsultovao razne stručnjake i odgovorno donio odluku jer je za to ovlašćen. Ovdje imamo problem da Ustavni sud ne primjenjuje svoje ustavno ovlašćenje da prati ustavnost i zakonitost ni u ovako jedinstvenoj vanrednoj situaciji, kakva se ne pamti”, ocijenila je Gorjanc Prelević.

Preporučujemo za Vas