Đukanović u posjeti Brkovićevoj kompaniji na sjeveru:, Foto: Arhiva Vijesti

SPECIJALNO DRŽAVNO TUŽILAŠTVO ZAVRŠILO PREDMET HTP "BOKA"

Država oštećena oko 50 miliona u poslu sa Brkovićem

To tvrde izvori "Vijesti" iz istrage, a odluka SDT-a se očekuje narednih nekoliko dana. Brković se obavezao da će uložiti 50 miliona eura (uz mogućih još 14 miliona) u razvoj preduzeća, najavljivao prosperitet i razvoj turizma. Sve je ostalo na obećanjima

58338 pregleda 965 reakcija 173 komentar(a)
Đukanović u posjeti Brkovićevoj kompaniji na sjeveru:, Foto: Arhiva Vijesti
Đukanović u posjeti Brkovićevoj kompaniji na sjeveru:, Foto: Arhiva Vijesti

Za oko 50 miliona eura država je oštećena zbog nepoštovanja ugovora o kupoprodaji nekadašnjeg državnog Hotelsko-turističko preduzeća (HTP) “Boka” kontroverznom biznismenu Draganu Brkoviću. To je utvrdilo Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je predmet “HTP Boka” dovelo do kraja, saznaju “Vijesti” iz istrage.

“Sagledane su sve činjenice i okolnosti bitne za donošenje odluke, koja će biti najvjerovatnije u narednih nekoliko dana”, kazao je sagovornik iz SDT-a.

HTP “Boku” prije 14 godina kupila je Brkovićeva “Vektra Montenegro”, kao prvorangirani ponuđač na tenderu za prodaju državnih 59,4 odsto akcija.

Većinski udio je koštao 22 miliona eura i obavezali su se u decembru 2007. da će u naredne tri godine u razvoj preduzeća investirati 50 miliona eura, najavljujući još 14.000.000 eura investicije. Kao garanciju, tada su priložili bankarsku garanciju od 2,5 miliona eura i mjenicu na deset miliona eura. Brkovićeva kompanija tada se obavezala da ulaže 100.000 eura godišnje za razvoj sporta u Herceg Novom, a isto toliko za izgradnju i unapređenje komunalne infrastrukture u tom gradu.

Neposredno uoči potpisivanja ugovora Brković je od mađarskih kompanija kupio udio od 33 odsto u HTP “Boka”, što mu je sa akcijama koje je kupio od države omogućilo da u tom preduzeću ostvari kontrolu sa oko 92 posto vlasništva.

"Uspješna" privatizacija

Iz Savjeta za privatizaciju 3. jula 2007. godine saopštili su da su prihvatili Izvještaj Tenderske komisije za turizam o rezultatima tendera za prodaju 59,4516 odsto akcijskog kapitala hercegnovskog HTP-a “Boka”.

Nekadašnji potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i predsjednik Savjeta Vujica Lazović, u februaru 2008. godine je saopštio da je procedura privatizacije sporvedena zakonito i ocijenio je uspješnom.

Lazović i Đukanović
Lazović i Đukanovićfoto: Savo Prelević

Prema podacima iz arhive, tender je raspisan na osnovu plana privatizacije iz 2006. koji je potpisao tadašnji premijer Milo Đukanović, koji nije bio na toj poziciji kada je potpisivan privatizacioni ugovor.

Tadašnji zamjenik predsjednika u Savjetu za privatizaciju Veselin Vukotić potpisao je odluku o prodaji HTP-a, pošto Đukanović u tom periodu nije bio na čelu Savjeta zbog napuštanja premijerske funkcije.

Ugovor o kupoprodaji HTP-a potpisali su bivši ministar turizma Predrag Nenezić u ime Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i direktori koji su tada bili na čelu državnih fondova.

Brković i Nenezić potpisuju ugovor za HTP Boka
Brković i Nenezić potpisuju ugovor za HTP Bokafoto: Arhiva Vijesti

Kada je preuzeo HTP “Boka”, novi vlasnik je obećao da će ulaganja u četiri hotela biti šestostruko veća od oko 60 miliona koliko su ugovorene obaveze i da će do 2010. godine biti izgrađeno ukupno 200.000 kvadrata hotelskih objekata. Tada je rečeno da će gradnja hotela Boka u centru grada na mjestu istoimenog hotela koji je srušen nakon zemljotresa početi 1. novembra 2008. godine, kao i rušenje, pa onda izgradnja hotela “Tamaris”, “Igalo” i “Plaža”.

Najavljeno je da će brojni ugostiteljski objekti, poput motela “Borići”, “Žanjice”, nekadašnji hoteli “Topola” i “Rudnik”, restorani i drugi objekti takođe biti renovirani i prilagođeni potrebama elitnog turizma, koji kompanija “Vektra Montenegro” namjerava da razvija u Herceg Novom.

Uprkos tome što se obavezao da ulaganja počne najkasnije do 1. oktobra 2008. godine, Brković ni te, ni narednih godina nije investirao u jedno od najprepoznatjivijih hotelskih preduzeća. Nakon tri godine, iako nijedna stavka ugovora nije ispoštovana što je konstatovao i Savjet, Brković je, umjesto raskida ugovora, aneksom dobio produžetak investicionog perioda.

Brković se pozivao da država navodno nije isunjavala svoje obaveze zbog kojih nije mogao da ulaže.

“Potpisani kupoprodajni ugovor je krajnje štetan, s obzirom da Vlada pojedinim odredbama nije dovoljno zaštitila javni interes, već je favorizovala kupca. Prije svega, raskidnim klauzulama je propisano da će prodavac kupcu vratiti 70 odsto kupoprodajne cijene (što je 15,5 miliona) ukoliko uđe u stečaj, a realizovao je polovinu investicionog programa, kao i da će u tom slučaju vratiti i 10 odsto ukupnog investiranog iznosa”, upozoravao je MANS.

Stečaj umjesto razoja

Privredni sud uveo je stečaj 13. juna 2015. zbog duga od četiri miliona eura prema CKB.

Ulaz u Privredni sud
Ulaz u Privredni sudfoto: Savo Prelević

U decembru 2015. izglasan je Plan reorganizacije, ali zbog žalbe OTP faktoringa postupak je trajao još godinu.

Planom reorganizacije predviđeno je da se prodajom dijela obezbijedi 25,69 miliona eura za isplatu dugova, najvećim dijelom prodajom imovine.

Zbog svih malverzacija i štete koju su pretrpjeli bivši radnici te hercgenovske firme, njih 78 predalo je krivičnu prijavu tužilaštvu zbog Plana reorganizacije preduzeća, za koji tvrde da se sprovodi na njihovu štetu.

U toj prijavi napisali su da se radi o “zločinačkom udruživanju i organizovanom kriminalu”.

U julu prošle godine dopunili su prijavu zahtjevom da se preispita privatizacija, jer, kako su saopštili, sumnjaju da Vektra Montenegro za njega nije platila ni cent.

Tada su saopštili da sumnjaju da članovi menadžmenta kompanije, i prije nego što su postali vlasnici akcija, stavili imovinu firme pod hipoteku na račun kredita Vektre Montenegro u iznosu od 24 miliona eura. Sumnju da imovina HTP Boke nije nikada plaćena, već da je fiktivnim papirima prešla u ruke Brkovića, pravdali su i time što nikada nije aktivirana bankarska garancija na 60.000.000 eura.

Brković
Brkovićfoto: Luka Zeković

SDT je ispitivalo i kako je dio imovine “Vektra Boka” u reorganizaciji prodat za 6.740.680 eura, od čega je najveći dio novca po osnovu pozajmica prenesen na “Vektru Investments”, drugu kompaniju istog vlasnika Dragana Brkovića.

Poslije pokrenutog stečaja sredinom 2015, “Vektra Boka” je formalno izašla iz klasičnog stečaja u novembru te godine kada je potvrđen prvi Plan reorganizacije. Plan je, međutim, dopunjen krajem septembra 2016. godine, ali je njegova primjena počela sa zakašnjenjem, u prvom kvartalu 2017.

Krčmio imovinu

“Vijesti” su ranije objavile da bi, da je u toj kompaniji sproveden klasični stečaj, imovinu prodavala uprava bivšeg upravnika Sretena Mrvaljevića, a od prihodovanog novca bi se vraćale obaveze povjeriocima. Ipak, sprovođenjem stečaja kroz reorganizaciju došlo se do toga da Brković, čija uprava je preduzeće polovinom juna 2015. i dovelo do bankrota, i danas sa povezanim licima rukovodi firmom, krčmi imovinu i iz nje pozajmicama izvlači novac, dok bivši radnici još nijesu naplatili potraživanja. Tako je i 4. oktobra 2018. za 1.106.235 eura prodat dio imovine, a od tog novca “Vektra Boka” je istog dana po osnovu Ugovora pozajmila “Vektri Investments” 1.055.200 eura.

Drugu firmu “CR Investment“ sa većim placem, voćnjakom i objektima u Podgorici, “Vektra Boka” je prodala 1. novembra 2018. za 3.393.445 eura i istog dana od prihodovanog novca po osnovu Ugovora pozajmila 3.133.445 eura.

U KO Topla u Herceg Novom su 12. marta 2019. godine prodali zemljište površine nešto više od četiri hiljade kvadrata sa malom pomoćnom zgradom od 29 metara kvadratnih za 1.391.000 eura. Po osnovu Ugovora o cesiji, u tri pojedinačna iznosa ili ukupno 320.000 eura od prihodovanog novca, preneseno je na “Vektru Investments”.

Brković
Brkovićfoto: Luka Zeković

U petočlanom stručnom timu, koji je bio zadužen za poslovanje preduzeća u toku sprovođenja Plana reorganizacije bili su Milić Popović, Ranko Grbavac i Boris Brković sa mjesečnim naknadama od po 2.000 eura, kao i Dragan Spalević i advokatica Snežana Jović sa mjesečnim naknadama od po 1.500 eura. SDT istražuje i poslovanje advokatske kancelarije advokatice Jović i obračun PDV-a.

Kompanija “Vektra Montenegro” tokom kriznih 90-ih godina, kad je bivša SR Jugoslavija bila pod međunarodnim sankcijama, dobila je u Crnoj Gori poslove posredovanja u prodaji metala iz podgoričkog Kombinata aluminijuma. Nakon toga Brković je došao do bogatstva i počeo da širi imperiju u periodu bivše vlasti, kupujući prvo Fabriku anoda KAP-a, preko svoje ofšor firme “Anotech”, a potom se proširio i na druge oblasti - turizam, saobraćaj, drvopreradu, proizvodnju vode...

Većina njegovih kompanija je u dugovima i otišla je u stečaj.

Prošle sedmice, nakon saslušanja zbog sumnje da je nenamjenski trošio novac dobijen od kredita iz Abu Dabi fonda, bivšu vlast nazvao je šminkerskom, nakon čega su mu oni odgovorili da im je drago što ih Brković kritikuje.

Radnici zadnji u redu

Rasprodaju imovine koja se izvlači iz preduzeća i prenosi na drugo, predstavnik bivših radnika “Vektra Boke” koji potražuju novac, Đorđe Rajak, ranije je nazvao “klasičnom pljačkom i prevarom svih povjerilaca pod isključivim nadzorom predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića”.

Nekadašnji radnici novskog preduzeća više puta negodovali su zbog svrstavanja zaostalih potraživanja po osnovu zarada i dažbina u treći isplatni red, i što je njihova potpuna isplata predviđena tek u februaru 2022. godine, zbog čega više njih do tada ne mogu steći penziju.

Njima je 7. februara 2020. godine trebalo da bude isplaćeno ukupno 2.179.205 eura i po isto toliko naredne ove i naredne godine.

Preporučujemo za Vas