Predsjednik Crne Gore sa čelnicima tužilaštva (arhiva), Foto: BORIS PEJOVIC

TUŽILAŠTVO NAJEDNOM proaktivnO

Đukanovića istraživali u tišini

Protiv Mila Đukanovića je tokom tri decenije vladavine podnijeto bezbroj krivičnih prijava, ali tužilaštvo nije žurilo ili ga uopšte nije pozivalo na saslušanja, kao što je to već učinilo sa čelnicima nove vlasti koje i javno opominje

54262 pregleda 390 reakcija 96 komentar(a)
Predsjednik Crne Gore sa čelnicima tužilaštva (arhiva), Foto: BORIS PEJOVIC
Predsjednik Crne Gore sa čelnicima tužilaštva (arhiva), Foto: BORIS PEJOVIC

Protiv aktuelnog predsjednika države i lidera DPS-a Mila Đukanovića, tokom tri decenije vladavine podnijeto je bezbroj krivičnih prijava, ali tužilaštvo nije žurilo ili ga uopšte nije pozivalo na saslušanja, kao što je to već učinilo sa čelnicima nove vlasti.

Jedini slučaj poznat javnosti da je Đukanović, tada kao premijer, pozvan u Tužilaštvo je 2014. i to u vezi njegove izjave o tome da bivši predsjednik SRJ Vojislav Koštunica stoji iza ubistva urednika lista “Dan” Duška Jovanovića. Tada je Tužilaštvom rukovodio vršilac dužnosti Veselin Vučković.

Đukanović je dovođen u vezu sa švercom cigaretama, brojnim privatizacijama štetnim po državu, nezakonitim finansiranjem DPS-a, korupciji u privatizaciji Telekoma...

Tužilaštvo je međutim bilo proaktivno i brzo u slučaju sadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića i vicepremijera Dritana Abazovića. Specijalni policijski tim je po nalogu Specijalnog tužilaštva saslušalo Abazovića nedjelju dana nakon izjave da je Đukanovićev savjetnik Veselin Veljović povezan sa protestima Patriotsko komitskog saveza. Krivokapić je prethodno takođe rekao da Veljović rukovodi tim pokretom, odnosno da je bivši direktor policije “svoj štab iz policije preselio u štab paralelnog organa koji rukovodi komitsko patriotskim pokretom”.

Krivokapić i Abazović
Krivokapić i Abazovićfoto: Gov.me

Nema potvrde da je on do juče objasnio svoja saznanja SDT-u, koje je promijenilo dosadašnju praksu prema visokim zvaničnicima, pa je Krivokapića u saopštenju javno opomenulo:...”Predsjednik Vlade Crne Gore i pored dopisa koji mu je upućen 13. 4. 2021. godine nije odgovorio i dostavio pismeno izjašnjenje o svojim saznanjima... iako mu je tim dopisom ponovo ukazano da mu glavni specijalni tužilac stoji na raspolaganju u svim situacijama koje bi mogle biti od značaja za pravovremeno i efikasno postupanje SD.”

Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kaže da iako je Crna Gora nakon prošlogodišnjih izbora dočekala pad vlasti DPS-a i obećanje korjenitih promjena, tužilačka organizacija i dalje ostaje kao jedan od nepokolebljivih bastiona odbrane interesa svih onih koji su se za vrijeme vladavine Đukanovićeve partije ogriješili o zakon.

“To je posebno vidljivo kada su u pitanju slučajevi čije stvarno procesuiranje bi vodilo do Đukanovića i uskog kruga ljudi oko njega koji su u prethodne tri decenije učestvovali ili svjedočili onome što se dešavalo”, rekao je “Vijestima” Milovac.

Iako je dovođen u vezu sa brojnim kontroverznim aranžmanina, među kojima nezakonite donacije, korupcionaške afere, nije poznato da je Đukanović ikada saslušan posljednih pet godina - tokom mandata v.d. VDT-a Ivice Stankovića i glavnog specijalnog tužioca (SDT) Milivoja Katnića.

Iz SDT-a nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti” da li su ikada i zbog čega saslušali Đukanovića ili članove njegove Vlade od 2006.

Odgovorili su da je protiv njega od 2006. godine formirano 18 predmeta - od kojih je 13 riješeno odbačajem krivične prijave.

Katnić i Stanković
Katnić i Stankovićfoto: Boris Pejović

“U fazi izviđaja i dalje se nalaze tri predmeta, dok su dva predmeta ustupljena nadležnim tužilaštvima”, rekli su iz SDT-a ne navodeći o kojim slučajevima je riječ.

Iz Višeg tužilaštva u Podgorici u odgovorima navode da je od 2006. godine do danas, protiv Đukanovića podnijeto sedam krivičnih prijava.

“Po tim prijavama je formirano sedam predmeta, od kojih je u šest donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave, dok je jedan ustupljen na nadležnost Specijalnom državnom tužilaštvu”, rekla je portparolka Višeg tužilaštva Lepa Medenica.

Ona nije odgovorila da li su Đukanović i članovi njegove Vlade saslušavani u nekom od ovih predmeta.

Samo je MANS protiv Đukanovića podnio veliki broj krivičnih prijava, između ostalog zbog sumnje da su on i njegova partija za potrebe finansiranja predizborne kampanje 2016. godine kreirali šemu za ubacivanje novca nepoznatog porijekla u zvanične finansijske tokove te partije (afera Koverta).

Prijava je podnijeta i zbog sumnje da je za privatne potrebe koristio službeni avion Vlade Crne Gore na putu do Majamija, zatim zbog privatizacije Telekoma 2005. godine, nazakonitu prodaju Montenegro Defence Industry, zbog garancija za KAP, davanja kredita Prvoj banci...

“Da je crnogorska tužilačka organizacija kompromitovana na gotovo svaki mogući način više ne predstavlja neku posebnu novost. Počev od sumnji na korupciju u samom vrhu tužilaštva, preko katastrofalnih rezultata u borbu protiv korupcije na visokom nivou koji su postali pravilo, a ne izuzetak, pa sve do posljednih podataka o tome kako je izvršna vlast praktično ‘kupovala’ lojalnost sudija i tužilaca. Vrlo je malo prostora ostalo za vjerovanje u nepristrasnost aktuelnog sastava tužilaštva”, kazao je Milovac.

Rukovodilac stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou i izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković tokom aprila je iznijela podatke kako su tužiocima i sudijama dodjeljivani stanovi po povoljnim uslovima. Nacionalni savjet utvrdio je da je najmanje devet tužilaca i sudija dobilo stanove ili kredite pod privilegovanim uslovima.

Milovac podsjeća na brojne afere o kojima Đukanović “ništa nije znao”.

Milovac
Milovacfoto: Boris Pejović

“Imamo interpretaciju GST-a Milivoja Katnića da Milo Đukanović kao premijer nije imao udjela u dogovaranju i realizaciji garancija za KAP, te da je jedini master-mind iza kompletne operacije bio Branko Vujović. Isto tako, kao prvi čovjek DPS-a, Đukanović nije ništa znao o Koverti, nelegalnim donacijama privrednika, fiktivnim uplatama sa Vrela ribničkih i jednoj cijeloj mreži ljudi koja se organizuje uoči svakih izbora kako bi se novac iz ‘crnih fondova’ unio u zvaničke tokove partije. Za Katnića Đukanović nije bio korisan svjedok u slučajevima privatizacije KAP-a, Telekoma, Elektroprivrede, Meljina, poslovoma oko Možure i sijaset ekonomskih ‘podviga’ prethodne vlasti”, rekao je Milovac.

Katnić je kazao da nema “ni udaljene sumnje” da je Đukanović imao bilo kakve veze s aferom Telekom. U intervjuu za Euronews u apirlu ove godine on je kazao da su sve optužbe da SDT blokira istrage protiv Đukanovića neistinite.

Katnić
Katnićfoto: Zoran Đurić

“Đukanović i ja nemamo prijateljske, poslovne ili bilo kakve druge konekcije. Nijesam član bilo koje političke partije, nijesam glasač DPS, nijesam glasač gospodina Đukanovića”, rekao je Katnić.

Milovac kaže da iz ovakvog postupanja SDT-a nije teško zaključiti da je jedan od ciljeva tužilaštva i očuvanje Đukanovićevog “oreola nedodirljivosti” koji nakon 30 godina u samom vrhu vlasti i brojnih afera, nema uporište u nedostatku dokaza, već samo i isključivo u nedostatku političke volje samog vrha tužilaštva da radi svoj posao kako treba.

Katniću nedostaju kredibilitet i integritet

Milovac je kazao da apsolutno podržava ulogu tužilaštva kao jednog od ključnog nosioca borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ma bilo ko da su njihovi nosioci, međutim ono što nedostaje Katniću jeste kredibilitet i integritet koji su godinama urušavani i više nego udvorničkom odnosu prema prethodnom režimu.

“Tako svaka njegova akcija ima elemente političkog djelovanja i kalkulacije, zbog čega smo i došli u situaciju da se tužilačka reforma posmatra prije svega kao ekskluzivno političko, a ne pitanje neophodnih promjena u toj oblasti”, rekao je Milovac.

U cilju smjene Katnića vladajuća većina je predložila izmjene Zakona o tužilaštvu kao i novi zakon o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, koji nijesu dobili pozitivno mišljenje Venecijanske komisije.

Napravljene su nove izmjene Zakona o tužilaštvu koje će razmatrati Skupština na sjednici 11. maja. Prije toga se očekuje mišljenje VK.

Brujao je cijeli region, ali Đukanović nije saslušan

Dritan Abazović juče je na saslušanju pred Odborom za bezbjednost i odbranu rekao da tužilaštvo nije zvalo predsjednika države kad je bila Koverta.

“Brujao je cijeli region, pola Evrope, deset hiljada ljudi je izašlo na ulicu. Njega nijesu zvali, a mene su sačekali ujutro poslije emisije ‘Načisto’ da bi mi rekli mi smo to povezali sa nekim izjavama iz ranijeg perioda. Meni je to presmiješno”, kazao je Abazović.

Kazao je možda treba vidjeti da li Specijalno policijsko odeljenje odgovara svrsi, možda treba naći drugu formu. “Za svaku stvar smo se vezali ‘ne diraj ništa’, nije tako, možda treba nešto drugo raditi”, rekao je Abazović.

Smatra da će neko drugo tužilaštvo i sudstvo dati jasnije odgovore u slučaju Koverta.

Preporučujemo za Vas