Ukrajinski državljanin i član radikalne organizacije “Desni sektor” Rizvan Babajev (50) čeka odluku ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Sergeja Sekulovića da li će poslije pola godine provedenih u pritvoru u Spužu biti izručen Moskvi, koja ga traži zbog sumnji da je kao član kriminalne grupe, učestvovao u “krijumčarenju strateški važnih resursa preko granice Ruske Federacije”.
Babajev je krajem jula pušten iz Istražnog zatvora u Spužu, u kojem se nalazio od 26. januara ove godine, a u naredna dva mjeseca ima obavezu javljanja crnogorskim vlastima sve dok ministar Sekulović ne donese odluku da li će odobriti njegovo izručenje po zamolnici iz Moskve.
”Vijestima” u Ministarstvu pravde nijesu odgovorili šta je sa žalbom advokatskog tima Ukrajinca, koja je podnijeta 15. jula 2021. godine, te kada bi se mogla očekivati odluka ministra Sekulovića da li će se Babajev izručiti ruskim vlastima.
Advokatica Tatjana Haritonova saopštila je “Vijestima” da je zahtjev Ruske Federacije politički motivisan jer je Babajev bio aktivno uključen u finansiranju organizacije “Savjet javne bezbjednosti”, poznate u Ukrajini po svojim desničarskim stavovima, ali i zbog toga što je član “Desnog sektora”.
”Događaji u vezi sa zadržavanjem Babajeva na teritoriji Crne Gore slikovit su primjer totalitarnih metoda uticaja na neistomišljenike, kao i nezakonitih i neljudskih postupaka organa za sprovođenje zakona Ruske Federacije u odnosu na građane Ukrajine. Ovo je primjer političkog progona građanina Ukrajine zbog stavova i uvjerenja, građanske pozicije i odbijanja da priznaju zahtjeve predstavnika vlasti Ruske Federacije, koje se koriste pružanjem lažnih podataka vlastima Crne Gore”, tvrdi Haritonova.
Krivični predmet u Moskvi pokrenula je Centralna energetska carina protiv grupe krajem 2014. godine, a dvije godine kasnije, u dopunjenim predmetima tamošnjeg tužilaštva pojavljuje se i ime Rizvana Babajeva, zbog šverca “strateški važnih resursa”.
Početkom decembra 2016. godine proglašena je federalna potraga za Babajevim, nakon čega on 20. aprila 2017. dobija ukrajinsko državljanstvo, a u ljeto 2019. godine, u policijskoj stanici Smolensk, donosi se odluka o raspisivanju međunarodne potjernice za njim.
Nacionalni centralni biro Moskva, 2. decembra prošle godine, zvanično je preko kanala Interpola raspisao međunarodnu potjernicu za Babajevim, po kojoj je 26. januara ove godine, uhapšen u Crnoj Gori.
Dan kasnije, odlukom Višeg suda u Podgorici, njemu je određen šestomjesečni pritvor, za vrijeme kojeg se vodila pravna bitka da se ne dozvoli njegovo izručenje Moskvi.
U prvostepenoj sudskoj odluci Višeg suda u Podgorici, 13. aprila 2021. godine, utvrđeno je da su stečeni uslovi za izručenje Babajeva, ali je 27. maja ove godine rješenjem Apelacionog suda ukinuta ta odluka.
”Po nalaženju ovog suda, a cijeneći sve zakonske odredbe koje određuju uslove potrebne za izručenje okrivljenog, ovaj sud nalazi da je ovakav zaključak prevostepnog suda, za sada, preuranjen. Naime, radnje okrivljenog koje se stavljaju na teret okrivljenom B. R. kvalifikovane su kao krivično djelo od strane grupe lica po prethodnom dogovoru, od strane organizovane grupe ili zločinačkog udruživanja iz člana 35 stav 2 Krivičnog zakonika Ruske Federacije i krivično djelo krijumčarenje strateški važnih dobara iz člana 226 stav 1 KZ-a Rusije. Prvostepeni sud je utvrđujući ispunjenost uslova za izručenje okrivljenog B. R. našao da i po našem zakoniku radnje opisane u činjeničnom opisu predstavljaju krivično djelo kriminalno udruživanje iz člana 401 stav 2 u vezi stava 1 KZ CG i krivično djelo krijumčarenje iz člana 265 stav 2 KZ CG, ne dajući za to bilo kakve razloge”, pisalo je u odluci Apelacionog suda, koje je tražilo od Višeg suda da u ponovljenom postpku “utvrde da li u odnosu Babajeva, opisane radnje iz spisa, predstavljaju krivično djelo i po krivičnom zakonodavstvu Crne Gore”...
Nova odluka da se Babajev izruči Rusiji stigla je 7. juna 2021. godine odlukom Višeg suda, a mjesec kasnije Apelacioni sud, odbio je žalbu advokata Babajeva.
”Rješenja crnogorskih sudova donijeta su uz brojne povrede odredaba važećeg zakonodavstva Crne Gore, kao i kršenje brojnih normi Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Sudije Višeg suda u Podgorici i Apelacionog suda u svojim rješenjima su nezakonito i neosnovano ukazale da je, prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, predviđena krivična odgovornost za krivično djelo za koje je optužen Babajev i zbog kojeg ga gone ruski organi. Prema odluci o krivičnom gonjenju od 8. 7. 2021. godine, koju je donio šef istražnog odjeljenja istražne uprave MUP-a Rusije, Babajev se goni zbog navodnog izvršenja krivičnog djela iz čl. 35 stav 2 i čl. 226-1 stav 1 Krivičnog zakonika Ruske Federacije. Naime, za “krijumčarenje strateški važnih resursa, ilegalno transportovanje strateški važnih resursa preko državne granice Ruske Federacije s državama-članicama Carinske unije, izvršeno u velikom obimu, od strane grupe lica uz prethodni dogovor”. Međutim, član 265 st. 2 Krivičnog zakonika Crne Gore, na koji se sud poziva u svojim rješenjima, predviđa krivičnu odgovornost “za izbjegavanje mjera carinske kontrole prilikom prevoza velikih količina municije, oružja ili druge robe, čija je proizvodnja ili trgovina ograničena ili zabranjena”. Ovaj član KZCG ne sadrži nijednu riječ o “švercu strateški važnih resursa”. U isto vrijeme, u crnogorskom KZ-u uopšte nema člana za takvo krivično djelo kao što je ‘šverc strateški važnih resursa’”, pojasnila je advokatica Babajeva.
Dan nakon što je advokatski tim dostavio žalbu ministru Sekuloviću, u Ukrajini je održana konferencija za štampu zbog zadržavanja Babajeva u Crnoj Gori, a potom je i i ispred Ambasade Crne Gore organizovan protest sa zahtjevom da se zaustavi postupak ekstradicije Rusiji.
Zbog slučaja Babajev i Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori se nekoliko puta obraćala zahtjevima crnogorskim vlastima da se ne dozvoli izručenje.
Rat na istoku Ukrajine vodi se od proljeća 2014. između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj i proruskih separatističkih formacija samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike. Do sukoba je došlo nekoliko mjeseci nakon što je na tzv. Evromajdanskim protestima svrgnut dotadašnji proruski predsjednik Viktor Janukovič, te uspostavljena nova prozapadna vlada.
U djelovima istočne Ukrajine se nova vlada smatrala “pučističkom” i nelegitimnom, zbog čega su se formirali paralelni organi vlasti s naoružanim jedinicama, a što se poklopilo i s anketiranjem Krima - Rusiji.
Ukrajina i Ruska Federacija su od januara 2015. godine zvanično u fazi vojnog sukoba, kada je Ukrajina proglasila Rusiju agresorskom zemljom.
Bonus video:
