Vrhovno državno tužilaštvo potencijalno bi moglo da od danas bude u blokadi, ako na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta (TS) danas ne bude izabran novi vršilac dužnosti (v. d.) vrhovnog državnog tužioca (VDT).
Da je pitanje da li će odmah nakon konstatovanja ostavke aktuelnom v. d. VDT-u Draženu Buriću, biti izabran njegov nasljednik, nagovještava to što su pojedini članovi TS-a najavili da će tražiti izmjene Poslovnika tog tijela, kako bi se raspisao konkurs za privremenog VDT-a.
To bi moglo da znači da bi nakon odlaska Burića krovna tužilačka organizacija na neodređeno vrijeme mogla da bude obezglavljena.
Vrhovno državno tužilaštvo nadzire rad Specijalnog državnog tužilaštva, viših i osnovnih tužilaštava, odlučuje o pritužbama, podiže zahtjeve za zaštitu zakonitosti protiv sudskih odluka...
Na dnevnom redu sjednice zakazane za 11 časova, osim konstatovanja prestanka mandata Buriću i određivanja novog privremenog VDT-a, biće i izbor zamjenika predsjednika TS-a.
On se bira iz reda državnih tužilaca u TS-u, na predlog predsjednika tog tijela.
Kako je “Vijestima” pojašnjeno iz TS-a, ako većina odbije izmjene dnevnog reda u koje bi se uvrstila promjena Poslovnika koja bi vodila raspisivanju konkursa za v. d. VDT-a, onda je moguće da pojedini članovi predlože kandidate za čelnika tužilačke organizacije.
Izvori “Vijesti” upućeni u dešavanja u tužilaštvu kažu da nije isključena mogućnost da na današnjoj sjednici neko od članova TS-a iz reda državnih tužilaca predloži kandidata.
Prema Zakonu o državnom tužilaštvu, po isteku vremena na koje je izabran i prestankom funkcije kad to sam zatraži, VDT ostaje kao tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu.
Da bi v. d. VDT-a trebalo odmah birati, misli izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, podsjećajući da osoba koja obavlja tu funkciju predsjedava TS-om i da alternativa nije propisana.
”Drugo, ta osoba treba neposredno da rukovodi Vrhovnim državnim tužilaštvom, a posredno i svim ostalim tužilaštvima. Doduše, druga tužilaštva imaju rukovodioce ili v. d. rukovodioce, ali Vrhovno onda nema. Takođe, ima raznih dužnosti koje v. d. VDT-a svakodnevno obavlja, uključujući predstavljanje državnog tužilaštva u javnosti, davanje finansijskih naloga, tako da bi ta pozicija svakako odmah morala biti pokrivena. Konačno, VDT je i obavezni član Komisije za ocjenjivanje rada državnih tužilaca, jedan od ovlašćenih predlagača za utvrđivanje disciplinske odgovornosti i razrješenje državnih tužilaca, ovlašćen da se obrati za mišljenje Komisiji za etički kodeks kad postoji sumnja u kršenje kodeksa, pa nedostatak te osobe ne bi pomogao poboljšanju odgovornosti u radu tužilačke organizacije”, objašnjava ona za “Vijesti”.
Izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, koje su stupile na snagu u junu prošle godine, ukinuta je odredba da TS određuje v. d. VDT-a iz reda državnih tužilaca iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Dovoljno je da kandidat ispunjava opšte uslove za državnog tužioca, da ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao tužilac ili sudija, ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima, te da se odlikuje profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima.
To, u praksi, znači da novi v. d. VDT-a može biti sudija, advokat, iskusni policajac...
Zbog toga je otvoreno pitanje definisanja procedure izbora čelnika ključne tužilačke organizacije.
Predstavnik Ministarstva pravde u TS-u, Boris Marić, rekao je “Vijestima” da dnevni red konstitutivne sjednice treba dopuniti i tačkom za izmjene i dopune Poslovnika, da bi se taj dokument uskladio sa izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu i da bi se razradile procedure izbora v. d. VDT-a, zamjenika predsjednika TS-a i disciplinskog tužioca.
Sve to je, kaže, neophodno da bi novi TS imao potrebnu platformu za rad.
”Mislim da je potrebno utvrditi obavezu TS-a da raspiše javni poziv za funkciju v. d. VDT-a, što bi toj proceduri dalo potreban legitimitet. Izvjesno je da su pred TS-om težak period i naglašeni izazovi, koji se moraju prevladati”, ističe Marić.
I član TS-a iz reda NVO, Stevo Muk, navodi da bi izbor v. d. VDT-a trebalo sprovesti nakon javnog poziva.
Stoga bi, kaže, trebalo popuniti pravne praznine u Poslovniku.
”Kako bismo omogućili da se raspiše javni poziv za sve zainteresovane, koji bi u kratkom roku dostavili prijave i biografije, i kako bi se onda upoznali s njihovim radnim iskustvom. Vjerujem da je ovo način na koji možemo da pribavimo vjerodostojnost tom procesu i da ga na neki način zaštitimo od svih mogućih sjenki politike i drugih moći i uticaja”, rekao je Muk za TVCG.
Jedan od uglednih pravnika u TS-u, advokat Miloš Vuksanović, kazao je “Vijestima” da je način izbora privremenog VDT-a nedorečen, te da će se više o tom pitanju znati na sjednici.
”Uz, vjerujem, najširi mogući dogovor svih članova TS-a”, dodaje on.
V. d. se određuje na period od šest mjeseci.
U slučaju da ne bude izabran VDT, isto lice može još jednom biti određeno za v. d. funkciju.
Gorjanc Prelević ocjenjuje da raspisivanje konkursa za poziciju vršioca dužnosti nije uobičajeno, jer osoba koja vrši tu dužnost treba samo da premosti period do izbora VDT-a, i bira se, po pravilu, neko ko samo umije “da drži kormilo u zadatom smjeru”.
”Međutim, ovim izmjenama Zakona očigledno se željelo da se imenovanjem v. d. VDT-a, od izmijenjenog TS-a, zaobiđe procedura izbora VDT-a u Skupštini, kojom se zahtijeva kvalifikovana većina. To je HRA blagovremeno kritikovala. Dakle, ne mislimo da je to dobar Zakon, ali je zakon koji sad mora da se primjenjuje. "Šta god da TS odluči da uradi, kako god da imenuju osobu koja će da vrši tu dužnost, glavni cilj treba da bude izbor VDT-a kroz šest mjeseci i da blagovremeno raspišu konkurs za taj izbor, ako predlog VDT-a koji je prošli sastav TS-a uputio Skupštini, ne dobije potrebnu većinu", naglašava ona.
Sagovornica napominje da TS ima i hitnu obavezu da u roku od 15 dana od konstitutivne sjednice, izabere i disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika, u skladu s procedurom koja uključuje i sjednicu Vrhovnog državnog tužilaštva, koju saziva i kojom rukovodi VDT, odnosno v. d. VDT-a.
Zasad se u javnosti kao potencijalni privremeni nasljednici Burića, kome je 10. decembra prošle godine istekao mandat, pominju advokati Goran Rodić i Dražen Medojević.
Rodić je ranije potvrdio “Vijestima” da je kontaktiran tim povodom, rekavši da nije zainteresovan za funkciju.
Naveo je da je bio zainteresovan 2014. godine, kad kao kandidat za VDT-a nije dobio tropetinsku podršku u Skupštini (49 glasova) za izbor.
Njega je u parlamentu podržala tadašnja opozicija (sadašnja vlast), ali su mu za izbor bili potrebni i glasovi Demokratske partije socijalista, koje nije dobio.
S druge strane, advokat Medojević nije želio zvanično da komentariše informacije da mu je ponuđeno da bude v. d. VDT-a.
”Vijesti” su pisale da niko iz vlasti s njim nije formalno razgovarao o tome.
Burić je za privremenog VDT-a izabran 10. juna, nakon što je dotadašnji v. d. Ivica Stanković stekao uslove za starosnu penziju.
Na pitanje da li se pominju još neka imena koja su u igri za v. d. poziciju i da li će aktuelna politička kriza eventualno dodatno usporiti rješavanje tog pitanja, advokat Vuksanović odgovara da ne zna da li će na današnjoj sjednici neko biti predložen za kandidata.
Kad je riječ o političkoj situaciji, on navodi da ona ne smije uticati na rad TS-a.
”Osluškivanje tih dešavanja ne bi bilo primjereno našoj obavezi da postupamo potpuno nezavisno i nepristrasno u odnosu na svako pitanje koje se tiče tužilačke organizacije, a posebno u odnosu na određivanje v. d. VDT-a”, poručuje Vuksanović.
TS je bio u višemjesečnoj blokadi, prouzrokovanoj nesuglasicama unutar vladajućih stranaka o kandidatima za to tijelo, čime je bilo onemogućeno otpočinjanje dugo najavljivane borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
TS nakon konstituisanja može inicirati smjene rukovodioca tužilaštava, čijim radom je nezadovoljno. Razlog za to može biti teži disciplinski prekršaj kojim je nanijeta šteta ugledu tužilaštva.
TS takođe može krenuti u proceduru imenovanja tužioca na nižim nivoima.
Gorjanc Prelević: Ne mogu da procijenim kada će pozicija VDT biti popunjena
Gorjanc Prelević kazala je da ne može da procijeni da li će pozicija VDT-a biti ubrzo popunjena ali da bi tužioci morali da prihvate ponudu dok ostali nemaju nikakvu obavezu, već, pretpostavlja, samo oni koji žele da budu i VDT.
”Što se tiče ostalih, pretpostavljam da će v. d. funkciju prihvatiti, on ili ona, koji bi se poslije i kandidovali za VDT-a, jer je logično da osoba, koja se pokaže kao solidan v. d, stekne prednost kod TS-a, koji utvrđuje predlog kandidata za VDT-a”.
Delegacija EU: Da pokažu integritet i nepristrasnost
Iz Delegacije EU u Podgorici “Vijestima” su saopštili da će nastaviti da pažljivo prate rad TS-a.
”Vijesti” su nedavno pisale da su zbog međupartijskih dogovora o kandidatu za privremenog VDT-a, koji mogu predstavljati neprimjeren upliv politike u tužilaštvo, zabrinuti u Briselu.
”Očekuje se od svih članova TS-a da demonstriraju najviši nivo integriteta, obavljajući svoje dužnosti na nepristrasan i profesionalan način. Kako je već rečeno, vjerujemo da će Crna Gora sad moći da se prioritetno posveti preostalim pitanjima koja su naglašena u naknadnom mišljenju Venecijanske komisije (VK) o amandmanima na Zakon o državnom tužilaštvu”, poručuju iz Delegacije.
VK je u dva mišljenja o izmjenama tog zakona upozoravala na opasnosti od politizacije TS-a
Šefica Delegacije, Oana Kristina Popa, saopštila je prošle sedmice da je potrebno da Crna Gora dalje napreduje u reformama vladavine prava, kako bi nastavila da ide naprijed na putu ka EU.
”Budite sigurni da će Delegacija EU nastaviti da prati rad TS-a u okviru pristupnih pregovora”, poručila je Popa u dopisu v. d. VDT-a Buriću.
Bonus video:
