Milović: Formirati specijalni sud

Državni sekretar Ministarstva pravde Andrej Milović traži jaču institucionalnu borbu protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije

29454 pregleda 53 reakcija 23 komentar(a)
Milović, Foto: Gov.me
Milović, Foto: Gov.me

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, po ugledu na zemlje regiona i EU, iniciciralo je formiranje radne grupe, koja će raditi na što skorijoj pripremi akata za formiranje prvog crnogorskog specijalnog suda, koji bi isključivo bio zadužen za predmete organizovanog kriminala, visoke korupcije i ratnih zločina.

Državni sekretar Ministarstva pravde Andrej Milović, koji je nedavnom odlukom odlazećeg premijera Zdravka Krivokapića, prešao u to ministarstvo, kazao je za “Vijesti” da je inicirao formiranje radne grupe, jer smatra da bi “mnogo djelotvornije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije bilo - osnivanje specijalnog suda”.

”Dosadašnja institucionalna struktura sistema za borbu protiv orgnizovanog kriminala i visoke korupcije pokazala se nefunkcionalnom i vrlo neučinkovitom. Kada to kažem, mislim da ukupnoj institucionalnoj strukturi za borbu protiv najozbiljnijih oblika kriminala, zbog čega što prije treba formirati Specijalni sud, sa jasno propisanim nadležnostima i kadrom sposobnim da se nosi sa ovim predmetima. Mišljenja sam da Crna Gora ima toliko nagomilan problem sa organizovanim kriminalom i visokom korupcijom da bi mnogo djelotvornije bilo da se formira specijalni sud nego i dalje bazirati borbu protiv ovih društvenih pošasti na samo jednom odjeljenju redovne sudske instance. Nama je potreban novi sud, u čijem sastavu bi sudile najbolje sudije koja ima ova država, ne isključujučujući i inostrane eksperte za borbu protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, koji bi pomogli u radu ovog suda. Potreban nam je moćan sud, koji bi sudio korumpiranim javnim funkcionerima, tužiocima i sudijama, koje su posljednjih 30 godina uništili institucionalni sistem Crne Gore, degradirali javni moral i etiku, a obezbijedili sebi, svojim porodicama i povezanim licima, ogromnu imovinsku korist na štetu državnog budžeta. Za sada, ta lica slobodno šetaju Crnom Gorom i i dalje obavljaju javne i druge funkcije, izrugivajući se pravdi i građanima ove države”, naglasio je Milović.

Predstavnici Vlade krajem oktobra prošle godine prezentirali su model - Nacrt Zakona oduzimanja imovine nezakonitog porijekla, zbog čega državni sekretar tvrdi da bi formiranje specijalnog suda bilo neophodno kako bi se realizovala puna primjena zakonskog rješenja.

”Upravo izmjene i dopune Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, potvrđuju neophodnost za formiranjem specijalnog suda za organizovani kriminal i visoku korupciju, gdje bismo imali odjeljenje koje bi se bavilo samo predmetima iz oblasti oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Zbog svoje specifičnosti potrebna je uska specijalizacija kadrova za ovaj vid rada i duboko vjerujem da Crna Gora ima moralnih i sposobnih pojedinaca i za ovaj vid borbe protiv kriminala i korupcije. Kroz dosadašnje sastanke sa našim međunarodnim partnerima osjetio sam bezrezervnu riješenost da pruže pomoć Crnoj Gori da što efikasnije započne borbu protiv kriminala i korupcije i što prije ispuni svoje obaveze iz poglavlja 23 i 24. U ovom trenutku jedna od najvažnijih pretpostavki je politička volja i vjerujem da je ona napokon postignuta u Crnoj Gori, baš kao što prethodnih 20 i više godina, nije bilo ni pomisli za tako nešto. Nacrt izmjena i dopuna pomenutog Zakona, poslat je Evropskoj komisiji, te se nadamo da ćemo komentare od strane naših evropskih partnera dobiti u što kraćem roku”, najavio je on.

Osim kadrovskog jačanja za odlučniju borbu protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, potrebna je i finansijska podrška, ali i nova zgrada u kojoj bi bilo smješteno Više tužilaštvo, Vrhovno tužilaštvo, Specijalno državno tužilaštvo čime bi se riješio decenijski prostorni problem.

”To je veoma važno pitanje i njime ću se aktivno baviti u narednom periodu. Tužioci u Podgorici, ali i u svim drugim tužilaštvima, rade u vrlo neuslovnim prostorijama. To treba reći i priznati da i taj segment može dijelom uticati na efikasnost rada i rezultate. Svakako ne smije biti izgovor. Ministarstvo pravde je u saradnji sa kolegama iz tužilaštva pripremilo projektni zadatak za izradu Idejnog rješenja i Glavnog projekta objekta Državnog tužilaštva u Podgorici. Vjerujem da ćemo u skorije vrijeme, na opšte zadovoljstvo, pristupiti početku realizacije ovog veoma važnog problema. Završen je i projekat, trenutno se sprovodi procedura za izbor izvođača radova radi rekonstrukcije i prilagođavanja novosagrađene zgrade, koja je predviđena za Ministarstvo pravde, a nalazi se preko puta bivše kasarne Morača i NLB banke, u centru Podgorice. Očekujem da se ove godine preselimo u nove prostorije, a da postojeće prostorije ustupimo Državnom tužilaštvu, do završetka njihove zgrade”, rekao je on.

Državni sekretar naglasio je da ima u planu i osnivanje Direktorata za pravosudnu inspekciju, čime bi se, kako smatra osnažio rad pravosudnih inspektora i pojčala kontrola sudova, tužilaštava, notara, izvršitelja...

”Imam utisak da je rad Pravosudne inspekcije godinama urušavan i da su pravosudni inspektori vrlo površno radili svoj posao. Kontrola rada sudske ili tužilačke uprave podrazumijeva kontrolu priličnog broja segmenata njihovog ukupnog rada i na osnovu podrobnih i sveobuhvatnih izvještaja pravosudnih inspektora mogli bismo da imamo određene indikatore o radu sudova i državnih tužilaštava. Djeluje mi da su i pravosudni inspektori išli istom logikom kao oni koji su ocjenjivali državne tužioce – svi su odlični i mi to podržavamo. Neka građani sami zaključe šta se zapravo krije iza takvog shvatanja i postupanja. Insistiraću na jačanju ovog kontrolnog mehanizma i u narednom periodu kroz izmjenu akta o sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu pravde, a insistiraću i na formiranju Direktorata, koji će se isključivo baviti kontrolom rada sudova, državnih tužilaštava, notara i izvršitelja, svakako u granicama ustavnih i zakonskih nadležnosti”, najavio je Milović.

Treba ispitati rad smijenjenih i aktuelnih tužilaca

Milović je kao predstavnik Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava i član Tužilačkog savjeta, koji je 17. februara donio odluku o prestanku mandata za GST-a Milivoja Katnića i još 9 tužilaca, jer su stekli uslove za starosnu penziju.

On je najavio da će se u skladu sa Ustavnim i zakonskim nadležnostima založiti da se preispita rad smijenjenih ali i aktivnih tužilaca, jer ga na to obavezuje članstvo u Tužilačkom savjetu.

”To znači da postupanje doskorašnjeg GST-a Milivoja Katnića, njegovog zamjenika, kao i svih drugih državih tužilaca, bilo da se radi o aktivnim ili o onima čija je funkcija prestala, mora biti provjereno, bilo kroz mehanizam kontrole da li je došlo do zloupotrebe službenog položaja, bilo kroz disciplinske postupke za aktivne tužioce. Smatram da TS prije svega treba da se pozabavi radom aktivnih tužilaca jer zasigurno ima prostora za to. Za vrlo kratko vrijeme uočio sam da je u radu prethodnog saziva bilo problematičnih stavova i odluka, pa i nepotizma u priličnoj mjeri. Sve se to odražava na rad Državnog tužilaštva, kao jedinstvenog organa, i vjerujem da ćemo u narednom periodu tome stati na kraj, ali je nerealno očekivati da godinama gomilane probleme riješimo preko noći”, najavio je Milović.

On tvrdi da je aktuelni saziv TS-a donio “potpuno zakonite i jedino moguće odluke oko prestanka funkcije za Katnića i 9 tužilaca”.

”Zakonsko pravo bivšeg GST je da vodi Upravni spor i ja ga ohrabrujem da to radi. Tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje odluke. Tužilački savjet je morao konstatovati prestanak funkcije tužiocima jer nam to nalažu zakoni Crne Gore. Mišljenja sam da bi svaka druga odluka TS-a bila neustavna i nezakonita. Inicirao sam da Tužilački savjet odmah donese odluku o raspisivanju javnog oglasa za novog GST-a u skladu sa Zakonom o specijalnom državnom tužilaštvu, s obzirom na to da ovaj zakon ima pravnu supremaciju po pitanju postupka izbora novog GST u odnosu na Zakon o državnom tužilaštvu, pogotovu imajući u vidu da je funkcija GST propisana Zakonom o specijalnom državnom tužilaštvu, te da nije bilo potrebno donositi ili mijenjati Plan slobodnih tužilačkih mjesta”, pojasnio je član TS-a.

Novi GST da izvadi afere: Abu Dabi fond, Koverta, Možura, Telekom, Limenka...

Na oglas Tužilačkog savjeta za novog GST-a do sada su kandidature predali sudija Višeg suda Vladimir Novović, bivši dekan Pravnog fakulteta i predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić i advokat iz Bijelog Polja Miladin Joksimović.

Milović kao član TS-a ohrabruje zainteresovane da predaju kandidature, a od novog GST-a očekuje da se pozabavi brojnim aferama, na koje godinama nijesmo dobili odgovore.

”Očekujem da bez odlaganja krene u rješavanje svih poznatih afera u koje su involvirani javni funkcineri, prije svih Abu Dabi fond, Koverta, Možura, Telekom, Pireus banka-kastodi računi, Limenka, Kamp Zlatica, Plantaže, Kombinat Aluminijuma i druge afere. Bez pravosnažnog rješavanja ovih afera i lišavanja slobode svih javnih funkcionera, koji su u njima participirali i oštetili državni budžet, mi ne možemo zatvoriti poglavlje 23. sa EU i ne možemo govoriti o funkcionalnom pravosudnom sistemu”.