Zatvorska bolnica čekala političku volju

Iz HRA saopštili da je Crna Gora u posljednjih osam godina ispunila manje od trećine preporuka Komiteta protiv torture iz 2014. godine, a i od te trećine, većinu samo na papiru

6732 pregleda 5 komentar(a)
Ne rješavaju prenatrpanost u zatvorima (Ilustracija), Foto: BORIS PEJOVIC
Ne rješavaju prenatrpanost u zatvorima (Ilustracija), Foto: BORIS PEJOVIC

Iako je Strategijom izvršenja krivičnih sankcija (2017-2021) i Akcionim planom za njeno sprovođenje planirana izgradnja četiri nova objekta - Specijalne zdravstvene ustanove, Multifunkcionalnog objekta, Prijavnice i Otvorenog odjeljenja, kao i izgradnja Zatvora za sjevernu regiju u opštini Mojkovac, do sada to nije učinjeno.

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) saopštili su da je šef Delegacije Crne Gore Bojan Božinović, u izjašnjenju Komitetu protiv torture istakao da do sada nije bilo političke volje, ali ni svijesti o nužnosti rješavanja tog problema.

”Pa će izgradnja nova četiri zatvorska objekta početi tek u decembru 2022. godine, što znači da prije kraja 2024, kada je predviđen rok za završetak radova, neće biti boljih uslova za zatvorenike”.

Iz HRA su saopštili i da je Crna Gora u posljednjih osam godina ispunila manje od trećine preporuka Komiteta protiv torture iz 2014. godine, a i od te trećine, većinu samo na papiru.

Iz te nevladine organizacije objašnjavaju da je u postupku razmatranja trećeg izvještaja Crne Gore od strane Komiteta protiv torture u Ženevi, državna delegacija najavila izmjene nekoliko zakona i izgradnju novih zatvorskih objekata, čime bi se konačno usvojile neke preporuke Komiteta još iz 2008. godine.

Iz te NVO ističu da Delegacija ni u dodatnom roku nije odgovorila na sva pitanja Komiteta koja su se odnosila na primjenu Konvencije u praksi, i najavljuju da će zaključna zapažanja Komiteta o Crnoj Gori biti objavljena danas.

”Konkretno, državna delegacija je najavila izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore kojima će se isključiti zastarjelost krivičnih djela zlostavljanja i izricanje uslovnih osuda za slučajeve torture, a povećati kazne za krivično djelo mučenja. Biće obavezno i izricanje mjere bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti službenim licima osuđenim za torturu. Da su ove izmjene, koje je Komitet predložio još 2014. godine, a na koje je Akcija za ljudska prava podsjećala prilikom svakog ciklusa izmjena Krivičnog zakonika, usvojene onda kada su date, ne bi bilo moguće da preko 50 policijskih i zatvorskih službenika bude samo uslovno osuđeno za mučenje i zlostavljanje, da izbjegnu zatvorske kazne i da i danas rade u policiji i zatvoru”, saopštili su iz HRA.

Ističu i da je državna delegacija najavila i izmjene Zakona o zabrani diskriminacije u cilju usklađivanja zakonskih i podzakonskih akata sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola u Crnoj Gori, kao i izmjene Zakona o pravu na besplatnu pravnu pomoć u pravcu obezbjeđivanja besplatne pravne pomoći žrtvama torture i proširenja te pomoći na upravni postupak.

”Do sada se besplatna pravna pomoć pružala samo policijskim službenicima u postupcima vođenim protiv njih zbog optužbi za zlostavljanje, a ne i žrtvama policijskog zlostavljanja, pa će najavljene izmjene biti važan pozitivan pomak do koga bi trebalo da dođe što prije”.

HRA dodaje da su zabrinuti zbog toga što izgleda da nije planirana izgradnja novog istražnog zatvora u Podgorici.

”U tom zatvoru su i danas gori uslovi nego u zatvoru u kome se izdržavaju kazne, umjesto da je obrnuto, s obzirom na to da u istražnom zatvoru ne borave pravosnažno osuđene osobe”.

Komitet je posebno uočio nesrazmjeru u broju prijavljenih i procesuiranih slučajeva torture, a što je direktna posljedica ignorisanja preporuka iz 2014. godine o načinu vođenja djelotvronih istraga u ovim predmetima, a posebno su zahtijevali izjašnjenje Delegacije o 15 ozbiljnih prijava iznuđivanja iskaza iz 2020. i 2021. godine, protiv službenika Odjeljenja kriminalističke policije u Centru bezbjednosti Podgorica i Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije (SBPOKK).

Bonus video: