"uslovi u kojima rade u nesrazmjeri sa rezultatima koji se od njih očekuju"

Gazivoda za "Vijesti": Ima tužilaca za svaku pohvalu, ali ima i onih kojima ovdje nije mjesto

Član Tužilačkog savjeta Siniša Gazivoda zadovoljan nakon prvih šest mjeseci rada, ali ukazuje da je reforma proces koji se nikada ne završava

32344 pregleda 10 komentar(a)
Državni tužioci "pozajmljuju" papir od suda ili ga sami kupuju kako bi mogli da odštampaju optužni akt: Gazivoda, Foto: BORIS PEJOVIC
Državni tužioci "pozajmljuju" papir od suda ili ga sami kupuju kako bi mogli da odštampaju optužni akt: Gazivoda, Foto: BORIS PEJOVIC

U tužilačkoj organizaciji ima tužilaca čiji je rad za svaku pohvalu, onih koji se ne snalaze najbolje, ali imaju volju, ali i onih koji ne bi trebalo da budu dio tužilačke organizacije, poručio je član Tužilačkog savjeta (TS) iz reda uglednih pravnika Siniša Gazivoda.

Gazivoda je u intervjuu za “Vijesti” napomenuo da su uslovi u kojima tužioci rade u nesrazmjeri sa rezultatima koji se od njih očekuju.

Podsjetio je i da se prvi put desilo da TS javno skreće pažnju najvišim političkim adresama na neprimjeren komentare.

Kako vam se čine rezultati Tužilačkog savjeta u ovih šest mjeseci rada, te da li mislite je li novi saziv opravdao svoju ulogu, odškrinuo vrata daljim reformama tužilačke organizacije?

Šest mjeseci od konstituisanja kratak je period da bi se mogla dati adekvatna ocjena ali se može napraviti prvi presjek. Uz ogradu da bi vjerovatnije objektivniju refleksiju dao neki spoljni posmatrač cijenim da su za pola godine donijete neke značajne odluke ali i promijenjene prakse koje su sa relevantnih adresa karakterisane kao negativne. Uprkos početnim sumnjama dijela zainteresovane javnosti da će novi saziv TS karakterisati preglasavanje u odlučivanju, sve važne odluke donijete su ili jednoglasno ili sa devet ili deset od ukupno 11 glasova. Generalno, smatram da je naša uloga da tužilačku organizaciju na kraju mandata ostavimo u boljem stanju nego što smo je zatekli, a da je uloga saziva koji dođe poslije nas da ostvari još bolje rezultate jer je reforma proces koji se nikad ne završava.

Donijeli ste nekoliko velikih odluka - v.d. izbor VDT-a, slanje u starosnu penziju bivšeg GST-a i još desetak tužilaca, izbor novog glavnog specijalnog tužioca, uputili troje tužilaca u SDT, okončali izbor rukovodioca ODT Podgorica, ali i četvoro tužilaca u Više državno tužilaštvo u Podgorici...smatrate li da se moglo više?

U ovih pola godine održano je deset sjednica Tužilačkog savjeta od kojih su neke trajale i po više dana, kao i dvadesetak elektronskih sjednica. Prema tome, radilo se vrlo intenzivno. Sjednice najčešće imaju veliki broj tačaka dnevnog reda što iziskuje vrijeme za analizu i pripremu. Intenzivno se radilo i u komisijama Tužilačkog savjeta koje po nekim pitanjima donose konačne odluke, a po drugim pripremaju materijale za sjednice Savjeta.

Naročito bih istakao rad Komisije za pritužbe koja je obradila veliki broj pritužbi iz ranijeg perioda i tako smanjila zaostatak, kao i rad Komisije za normativnu djelatnost koja je pripremila izmjene opštih akata od značaja za rad Savjeta. Takođe, odluke koje ste nabrojali u vašem pitanju su od krucijalnog značaja za funkcionisanje tužilačke organizacije i ne radi se o pitanjima tehničkog karaktera, niti o kozmetičkim izmjenama, te u tom smislu smatram da je u periodu od pola godine učinjen značajan napredak. Bio bih jako zadovoljan ako bi se ovaj tempo rada održao i u predstojećem periodu.

U toku je rad na izmjeni mjerila za ocjenjivanje tužilaca, koje su ključne izmjene, te da li će to usloviti da konačno ne budu svi ocijenjeni sa ocjenom ODLIČAN ili to možemo očekivati tek nakon novih izmjena Zakona o državnom tužilaštvu?

Metod i način ocjenjivanja vrlo je kruto normiran zakonskim odredbama i ne ostavlja značajan prostor za intervencije izmjenama koje su u nadležnosti Tužilačkog savjeta. Nadam se da će izmjene Pravila za ocjenjivanje koje su u toku dati neke rezultate ali, nažalost, bez izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu ne treba očekivati značajne promjene.

Poslije pola godine imate li uvid u rad svih tužilaca, koje su slabe karike, te ima li tužilaca sa manjkom znanja i rezultata i da li će TS možda tokom budućih zakonski reformi predložiti način kako da se ti kadrovi zamijene?

Cijenim da u tužilačkoj organizaciji ima marljivih, etičnih i visokomoralnih tužilaca čiji rad zaslužuje svaku pohvalu i kojima se moraju poboljšati uslovi rada. Zatim, onih koji imaju volju ali se u nekoj oblasti rada ne snalaze najbolje i kojima treba pružiti podršku i eventualno dodatnu obuku za neku oblast. Na kraju ima i onih koji, najumjerenije rečeno, ne bi trebalo da budu dio tužilačke organizacije. Kako ste i u samom pitanju identifikovali TS ima značajna zakonska ograničenja, naročito kada je u pitanju disciplinska odgovornost tužilaca jer postoji veliki broj izraženo negativnih ponašanja i postupanja koje se ne mogu podvesti pod postojeće osnove za disciplinsku odgovornost. Ne zalažem se za reforme koje podrazumijevaju opšte reizbore i slične metode ali smatram da je, kroz buduće zakonske izmjene, nužno značajno ojačati mehanizme za utvrđivanje individualne odgovornosti.

Sve bitne odluke donijete sa značajnom većinom: Tužilački savjet
Sve bitne odluke donijete sa značajnom većinom: Tužilački savjetfoto: Luka Zeković

Koliko je do sad bilo postupaka utvrđivanja odgovornosti tužilaca i rukovodilaca. Ima li rezultata u nekim postupcima?

U ovom periodu imali smo za sada samo jedan postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti koji je okončan. U nekoliko slučajeva TS je usvojio pritužbe na zakonitost rada državnih tužilaca. Dok su se neki takvi slučajevi odnosili na manje značajne propuste u radu, imali smo i slučajeve sa usvojenim pritužbama koji se, po mom sudu, odnose na zaista zabrinjavajuće nezakonito postupanje. Međutim, zakonski okvir takve situacije nije prepoznao kao osnov za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, pa usvajanje pritužbi ima više simbolički značaj bez adekvatne sankcije.

Na pritiske sa najviših političkih adresa prvi je reagovao Tužilački savjet pozivom da se ne prijeti tužiocima i porukom političarima da ne pripisuju sebi rezultate rada tužilaca. Kako komentarišete, čini se do sada nezabilježenu situaciju, da se političke igre direktno prelamaju preko leđa i rezultata SDT-a? Ima li TS načina da zaštiti nezavisnost, samostalnost i integritet Državnog tužilaštva?

U demokratskom društvu, kojem valjda svi težimo, ne samo da je dozvoljeno već je i poželjno argumentovano komentarisati, pa i kritikovati rad tužilaštva. Sa druge strane kada se pređe određena mjera ustavna je nadležnost Tužilačkog savjeta da reaguje radi zaštite samostalnosti tužilaštva i državnih tužilaca. Mislim da se sada prvi put desilo da TS javno skrene pažnju najvišim političkim adresama na neprimjerene komentare usmjerene prema tužilaštvu. Napomenuo bih i da smo tekst tog saopštenja jednoglasno usvojili, odnosno da odražava stav svih članova TS uključujući i državne tužioce, a nakon toga se oglasilo i Udruženje tužilaca, kao strukovna organizacija, sa gotovo istovjetnim stavom. Ipak, do sada iznijete neprimjerene izjave mogu se smatrati sporadičnim incidentima i korektno je primijetiti da su, u više navrata, gotovo svi činioci političkog života izrazili i izjave podrške tužilaštvu. Međutim, za postizanje zadovoljavajućih rezultata tužilaštva neophodna je i konkretna politička podrška.

Što podrazumijevate pod konkretnom političkom podrškom?

Uslovi u kojima rade državni tužioci u ogromnoj su nesrazmjeri sa rezultatima koji se od njih očekuju. Prema tome, najbolji način da se izrazi politička podrška je kroz predlaganje i usvajanje budžeta za narednu godinu u kojem će biti opredijeljena značajnija finansijska sredstva u odnosu na dosadašnji period. U radu smo saznali da su se dešavale situacije da državni tužioci “pozajmljuju” papir od suda ili ga sami kupuju kako bi mogli da odštampaju optužni akt ili zapisnik o sprovedenoj dokaznoj radnji.

Siniša Gazivoda
foto: Boris Pejović

Ne treba obrazlagati sa koliko aspekata je tako nešto nedopustivo i neprimjereno ali se takve teme ne smiju ni gurati pod tepih. Tužilački savjet trenutno radi na pripremi predloga za razdio budžeta za državna tužilaštva za narednu godinu, a prije nekoliko dana smo se zvanično obratili i Vladi sa zahtjevom da se što prije obezbijedi adekvatan prostor za Vrhovno državno tužilaštvo, Specijalno državno tužilaštvo i Više državno tužilaštvo u Podgorici jer ta tužilaštva, ali i mnoga druga, nadležnosti obavljaju u zabrinjavajuće neadekvatnim prostornim kapacitetima i uslovima rada uopšte.

U dokumentu Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 pohvalili su brojne izbore u tužilačkoj organizaciji, ali i naglasili da se tokom budućeg izbora VDT-a, mora osigurati imenovanje zasnovano na političkoj neutranosti. Nedavno je TS produžio v.d. mandat Maji Jovanović, kako komentarišete situaciju u parlamentu gdje političke grupacije nakon povlačenja kandidature Dražena Burića različito tumače da li treba ili ne saslušati troje kandidata koji su se lani javili na oglas?

Činjenica da v.d. stanje na poziciji vrhovnog državnog tužioca traje već skoro tri godine negativno se odražava na tužilačku organizaciju jer onemogućava dugoročno kreiranje i sprovođenje politike za suzbijanje kriminala i jasno je da iz takve situacije treba što prije izaći. Međutim, kako čvrsto insistiram na tome da se između ostalih i Skupština uzdržava od miješanja u rad Tužilačkog savjeta i tužilaštva, osim u dijelu ostvarivanja svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti, onda je primjereno da se i ja uzdržim od komentara kako Skupština treba da sprovodi postupak izbora vrhovnog državnog tužioca.

Da li su TS-u poznati rezultati kontrole rada koje je Vrhovno državno tužilaštvo sprovelo u SDT-u? Kada će TS od GST-a Vladimira Novovića dobiti izvještaj o izazovima u radu, kapacitetima, ali i problemima u postupanju?

Ta kontrola je u toku i tužioci iz Vrhovnog državnog tužilaštva treba da iskontrolišu svaki predmet koji se nalazi u SDT-u što podrazumijeva određeno vrijeme naročito ako imamo u vidu da je u pitanju veliki broj predmeta od kojih značajan dio sadrži po više desetina registratora spisa. Kada kontrola bude obavljena vjerujem da će nas vd VDT Maja Jovanović informisati o rezultatima koje su od značaja za naše nadležnosti. Sa druge strane TS je započeo pojedinačne razgovore sa rukovodiocima tužilaštava o stanju u pojedinačnim tužilaštvima, izazovima, kapacitetima ali i problemima u postupanju, sa planom da se traže pisani izvještaji i rukovodioci pozivaju na razgovor. Namjera je bila da počnemo od SDT-a i ODT Podgorica budući da je rukovodioce tih tužilaštava birao ovaj saziv TS-a. Obavili smo takav razgovor krajem jula sa rukovodiocem ODT Podgorica Duškom Milanovićem i od njega pisano i usmeno dobili vrlo značajne informacije i sadržajna objašnjena o stanju u tom tužilaštvu koje je, po broju državnih tužilaca, najveće u Crnoj Gori. COVID19 nas je omeo da u posljednjim danima jula takav razgovor obavimo sa GSDT Vladimirom Novovićem i da sprovedemo još neke planirane aktivnosti, prije svega izbor 10 kandidata za državne tužioce koji se na tu funkciju prvi put biraju. Te radnje biti nastavljene već početkom septembra. Nakon toga, između ostalog, planiramo obavljanje razgovora i pribavljanje izvještaja od rukovodilaca svih državnih tužilaštava pojedinačno.

Imate li osjećaj da u tužilačkoj organizaciji pa i u TS-u postoji otklon dijela članova od daljih reformi?

Svaka promjena u načinu rada zna da izazove podozrenje. Kod nekoga je to neka vrsta rezerve prema nepoznatom, a kod nekoga je to potreba da stvari nastave da funkcionišu na način kako je to bilo ranije. Kada su prije par mjeseci polagali zakletvu tužioci koji su napredovali u Više državno tužilaštvo u Podgorici, jedna od tužiteljki je prokomentarisala da je to bio prvi postupak izbora u kojem se nije unaprijed znalo ko će biti izabran. Sada kada je obavljeno pisano testiranje za izbor 10 kandidata za državne tužioce opet smo čuli komentare da se stiče utisak da po prvi put niko nije imao test prije postupka testiranja. Prenosim, dakle, tuđe komentare i utiske ali sam na njih vrlo ponosan i lično mi daju motiv da se nastavi dalje bez obzira na pojedine manifestacije otpora. Naravno, sa velikim senzibilitetom prema svakoj argumentovanoj sugestiji i kritici.