Zaštitnik ljudskih prava i sloboda tražiće od nadležnih državnih organa informacije o negativnoj pojavi među djevojčicama - samopovređivanju žiletom, koja je, prema podacima Vijesti, prisutna u gotovo svim srednjim školama u Podgorici, nekoliko osnovnih škola, ali i među njihovim vršnjacima u Danilovgradu, Nikšiću, na primorju...
To su odgovorili iz kancelarije Ombudsmana, ističući da do sada nijesu imali pritužbe građana, niti druge informacije o problemu koji su Vijesti istraživale.
”Na osnovu tekstova ND Vijesti od 2. i 3. marta 2023. godine formiraćemo predmet i od nadležnih državnih organa zatražiti informacije, u odnosu na koje ćemo se dalje odrediti o ovom pitanju”, odgovorili su iz Sektora za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu institucije Zaštitnika.
Povezani članci
Poručili su da institucija Zaštitnika ostaje otvorena za razgovor sa svim relevantnim organizacijama koje se bave zaštitom i promocijom dječjih prava:
”A kroz naš terenski rad - obilaske škola i sprovođenje edukativnih radionica o pravima djece i mladih, sa njima razgovaramo, između ostalog i o problemima i poremećajima u ponašanju, negativnim stranama društvenih mreža i načinima zaštite prava”, piše u njihovim odgovorima.
Tinejdžerke posežu za žiletom
Vijesti su prije dva dana objavile istraživanje koje pokazuje da tinejdžerke stare između 13 i 17 godina sve češće posežu za žiletom i na svojim rukama i nogama ostavljaju rezove.
Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić istakla je da njeno iskustvo pokazuje da se u najvećem broju slučajeva radi o nezdravom mehanizmu odbrane od bola, srama ili nekog osjećaja krivice za trenutna dešavanja, ali da se dešavaju i simulacije.
Ona je potvrdila da je trend samopovređivanja prisutan nekoliko godina i da neki na taj način traže pomoć.
Informaciju o tome, međutim, Ministarstvo prosvjete dobilo je, kako tvrde, prije desetak dana od novinarke Vijesti kroz poslata pitanja. Naknadno im je i sagovornica Vijesti, majka jedne od tinejdžerki koje se samopovređuju, predočila gotovo sve što je saznala, osim imena djece koja se samopovređuju.
U odgovorima na set pitanja o sve češćem samopovređivanju djevojčica, iz tog Vladinog resora kazali su da nije lako doprijeti do učenika koji se samopovređuju iz bilo kojeg razloga, jer se to uglavnom dešava van školskog prostora.
Nakon inicijalnog teksta o toj negativnoj i zabrinjavajućoj pojavi iz Nevladine organizacije “Vršnjak” kazali su da taj problem zahtijeva hitnu intervenciju svih društvenih subjekata. Oni su ocijenili i da su roditelji sami u borbi sa tim problemom.
Podsjećajući na neka od zapažanja Zaštitnika i ranije date preporuke, koje se odnose na mentalno zdravlje djece, iz kancelarije Ombudsmana kazali su da je obezbjeđivanje najvišeg standarda u dijelu zdravstvene zaštite djece obaveza na koju upućuju Konvencija o pravima djeteta i drugi međunarodni dokumenti:
”Kvalitetna prevencija može preduprijediti mnoge medicinske probleme i napredovanje već stečenih oboljenja kod djece... Osjećaj srama, nepoznavanje problema i poremećaja mentalnog zdravlja i dostupnih službi pomoći, kao i stigma povezana sa mentalnim oboljenjima često sprječavaju djecu i mlade da potraže pomoć”, kazali su...
Ocijenili su i da je, imajući u vidu da mentalna oboljenja započinju u djetinjstvu i adolescenciji, važno da roditelji, defektolozi, izabrani pedijatri, socijalni radnici i školski psiholozi pravovremeno prepoznaju potencijalne probleme mentalnog zdravlja djece i mladih.
”Zaštitnik je mišljenja da povezanost nadležnih službi, iz različitih sektora, koje neposredno rade sa djecom nije na zadovoljavajućem nivou, te da se mora unaprijediti kako bi se neophodna podrška i zaštita djeteta ostvarivala u skladu sa individualnim potrebama i u najboljem interesu svakog djeteta”.
Školama fale psiholozi, pedagozi...
Oni ističu i da je Zaštitnik više puta ukazivao na potrebu povećanja broja stručnjaka - psihologa, pedagoga, defektologa i drugih upravo u obrazovnim ustanovama.
Oni dodaju i da se sistem zdravstvene zaštite mora unaprjeđivati kako bi usluge bile dostupne svoj djeci, a u cilju ostvarivanja najboljeg interesa djeteta i obezbjeđivanja rasta i razvoja djece u skladu sa individualnim kapacitetima i mogućnostima.
”Rano djetinjstvo kao i doba adolescencije predstavljaju važan trenutak za prevenciju mentalnih problema i poremećaja, kao i za promovisanje zdravog načina života, zbog činjenice da veliki broj mentalnih poremećaja, uključujući i poremećaje ponašanja i zloupotrebu supstanci koje izazivaju zavisnost počinje upravo u tom periodu”, kazali su iz Sektora za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu.
Zaštitnik odavno ukazuje na probleme
Iz kancelarije Zaštitnika ranije su, na osnovu analize, konstatovali niz problema u toj oblasti, poput nedovoljne pravne uređenosti zaštite mentalnog zdravlja djece, ali i nedovoljnu posvećenost realizovanju programa promocije važnosti njihovog mentalnog zdravlja:
”Od strane svih sektora i na svim nivoima. Zatim nedovoljan broj programa podrške i usluga u zajednici djeci i porodici usmjerenih na adekvatan rast i razvoj u skladu sa individualnim mogućnostima, nepostojanje specijalizovanih stručnjaka i institucija za dijagnostiku, tretman i liječenje djece sa smetnjama u mentalnom zdravlju, nedovoljnu međusektorsku saradnju u promociji, prevenciji i tretmanu mentalnog zdravlja djece”.
Objasnili su i koje su preporuke uputili nakon te analize. Ministarstvu zdravlja preporučili su da obezbijede neophodan specijalizovani kadar, specijalističko bolničko liječenje i tretman djece sa složenim mentalnim problemima, ali i da kontinuirano sprovodi edukacije pedijatara kao izabranog ljekara u cilju ranog otkrivanja bolesti iz spektra mentalnog zdravlja kod djece...
Podsjećaju da su Ministarstvu prosvjete preporučili da zaposlene u obrazovnim ustanovama obučavaju za prepoznavanje i upravljanje mentalnim zdravstvenim poteškoćama kod djece, obezbijede strukture i konkretnu terapeutsku podršku za nastavnike i školski kadar za unapređenje njihovog pozitivnog mentalnog zdravlja:
Preporučili su im i da analiziraju rad pedagoško-psiholoških službi i prilagode broj i strukturu zaposlenih u skladu sa stvarnim potrebama učenika, ali i da kontinuirano edukuju učenike o značaju mentalnog zdravlja...
Bonus video:
