Da li su pojedini policijski funkcioneri, sudije, tužioci, na položaje imenovani zato što su to radom zavrijedili, ili zbog zahtjeva organizovanih kriminalnih grupa.
To se u razgovoru za “Vijesti” zapitao Božo Prelević, prvi ministar policije u Srbiji nakon smjene režima Slobodana Miloševića, komentarišući hapšenje pomoćnika direktora policije za organizovani kriminal Dejana Kneževića.
Knežević i nekoliko njegovih kolega lišeni su slobode u proteklih nekoliko dana, zbog sumnje da su sarađivali sa kavačkim klanom Radoja Zvicera...
Prelević, danas advokat, tvrdi da će se tek ispitati da li su i koliku političku podršku imali kriminalci u svojim poslovima, uz opasku da mafija nigdje u svijetu “ne ide bez politike”...
”Oni nigdje nisu bez politike, a onda se postavlja centralno pitanje: da li su policajci na nižem nivou povezanosti ili su, između ostalog, ti policajci (sudije, tužioci...) dovedeni na ta mjesta od strane politike. Da budu ekspozitura one politike koja na neki način šuruje sa kriminalom. Ne postoji ta politička opcija koja je ravnodušna - ili se protiv organizovanog kriminala borite, ili ste sa njima”, rekao je Prelević.
Ocijenio je da će se tokom istrage neminovno postaviti jedno od suštinskih pitanja - da li su policajci i druge osobe iz bezbjednosnih struktura Crne Gore na kraju bili involvirani samo u logistiku za šverc narkotika, ili, čak, i u neka ubistva u regionu...
”Vrlo često, logističke podatke, gdje se ko kreće, gdje se ko nalazi, davali su upravo policajci. Tako da govorimo o većem transferu nego što naizgled deluje kada uhapsite nekog službenika i kažete: ‘Znate, on je bio u saradnji’... To je, dakle, manji problem, a veći je ako kriminalni klan, u sprezi sa politikom, svjesno dovodi one tužioce i policajce na mjesta i koji ustvari radi na zahtjev organizovanih kriminalnih grupa”, rekao je on.
U slučaju da je država ozbiljna da se obračuna sa mafijom, Prelević naglašava da tada kriminalcima preostaje da bježe, ili da se bore:
”Jedni su već i pobjegli”.
Rekao je i da vlast mora biti krajnje jedinstvena i solidarna i da ima podršku svih:
”Bojim se da će i ti postati mete... Crna Gora je u jednoj ozbiljno rovitoj situaciji, to su veliki potresi, za to je potrebna velika hrabrost i odlučnost, a i sposobnost policajaca da to urade i želja politike da to okončaju... Zato je potrebno obračunati se sa pet ili deset ključnih igrača, pa onda preći na ostale”...
On je, međutim, rekao da je i posljednjim hapšenjem poslata dobra poruka - da nema nedodirljivih.
”Moje mišljenje je da je ovo veliki uspeh policije. Ne dati da opstane niko ko je na strani kriminala, a odlikovati sve koji su se borili protiv njih”.
Udar na stare i nove "zvijezde" u policiji
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da pozdravlja rad Specijalnog državnog tužilaštva i da očekuje da nastavi sa “hrabrim i odgovornim radom”.
”Započeli su raspetljavanje vrlo zamršenog čvora u Ministarstvu unutrašnjih poslova - Upravi policije, koji je guran pod tepih decenijama i kojim se do sada niko nije usudio ozbiljno pozabaviti. Pokazali su spremnost da procesuiraju ‘zvijezde’ i starog i postavgustovskog menadžmenta policije i predstoji im još mnogo posla”, saopštila je ona.
Ocijenila je zanimljivim činjenicu da je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, krajem februara, nakon odugovlačenja, ipak postavio Kneževića za v. d. pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala:
“Koji je na toj poziciji već dvije godine, tj. od smjene bivše garniture rukovodilaca u policiji”.
”Možda je slikovit primjer Rada Miloševića koji je, kako se osnovano sumnja, za vrlo kratko vrijeme na funkcijama bio opijen moći i privučen ‘čarima’ kriminalnih radnji kojima se za kratko vrijeme stiče ogromno bogatstvo, pokazao koliko je teško oduprijeti se ‘izazovima’ funkcionisanja u sektoru bezbjednosti. To ilustruje šta je tek sve moguće sa policijskim funkcionerima koji rade duže vrijeme, u dodiru sa kriminalom, obuzeti snagom koji imaju i u zabludi da će nedodirljivost trajati zauvijek”, rekla je Bajramspahić.
Konstatovala je da su potrebne ozbiljne sistemske mjere da se ograniči moć sektora, ali da se one ne sprovode:
”Umjesto pokušaja korjenitih reformi, vidimo samo borbu različitih struja da preuzmu uzde u svoje ruke. Pozicija SDT u ovom trenutku prevazilazi njenu formalno-pravnu ulogu gonjenja počinilaca najtežih krivičnih djela, jer se radi o jedinoj instituciji u Crnoj Gori koja demonstrira da je moguće da postoji državni organ koji nije sluga političkih partija i koji ulaže napor da radi neselektivno i ne uzmiče pred osjetljivim i složenim predmetima”.
Nema podrške ni od pale Vlade, ni od raspuštene Skupštine
Bajramspahić, međutim, tvrdi da SDT do danas nije dobio svu potrebnu potporu, “ni od pale Vlade, ni od raspuštene Skupštine”.
”Specijalno policijsko odjeljenje ima približno isti broj policijskih službenika kao Odjeljenja za unutrašnju kontrolu MUP-a, koje tokom posljednjih tri godine nije imalo nijedan krivični predmet vrijedan pažnje, a vidimo koje su dimenzije korupcije i organizovanog kriminala u policiji. Da ne govorimo o tome koliko je bespomoćan Direktorat za bezbjednosne-nadzorne poslove MUP-a pred stvarnim stanjem u policiji”.
U spisima Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, navodi se da je grupa policajaca, navodnih saradnika mafije, novac stečen švercom kokaina koristila da utiče na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da na čelna mjesta u Upravi policije postavlja ljude od povjerenja.
”Da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću, na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine u Crnoj Gori utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo... Kupovali veće količine oružja i eksplozivnih materija, uticali na postavljanje njima bliskih lica na rukovodeće pozicije u Upravi policije”, piše u dokumentima tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović.
Prema dokazima do kojih je došlo SDT, grupu policajaca - plaćenika mafije, 2019. godine formirali su četrdesetogodišnji Zvicer, Mileta Ojdanić (51) i Ljubo Milović (41).
Ne ostavljati prostor za odgovor klana
Prelević je rekao da je i posljednjim hapšenjem pomoćnika direktora policije, poslata dobra poruka - da nema nedodirljivih.
”S jedne strane, to je pitanje kapaciteta policije, a s druge - političkog zahtjeva, odnosno da li su političari ozbiljno riješeni da organizovani kriminal na neki način iskorijene iz Crne Gore”.
On je kazao da vjeruje da je ta kriminalna organizacija, s novcem koji je imala, “vezala na desetine ljudi”.
”E sad, ja kao neko ko je bio ministar unutrašnjih poslova, sudija i advokat, mislim da država ne treba da ide u najsitnije kapilare, već da pokuša da pogodi najveće zvijerke... To treba da bude intencija, da se riješi 10 najopasnijih slučajeva, da se prekinu veze između države i organizovanog kriminala, a nakon toga obračun sa drugim stvarima... Ne mislim da ima mnogo država sa kapacitetom da se obračunaju sa stotinama ljudi u dužem vremenskom roku. To mora da se učini u kratkom vremenskom roku - da se spriječi da organizovani kriminal bude sposoban na nekakav odgovor”.
Bonus video:
