Tužioci Dražen Burić i Đurđina Nina Ivanović tužili su i na sudu dobili Vrhovno državno tužilaštvo zbog neiskorišćenih godišnjih odmora za šest godina, na osnovu čega su dobili 22.659,41 eura, odnosno 18.388,32 eura.
Tvrdili su, navodi se u presudi podgoričkog Osnovnog suda, da odmore od septembra 2008. do kraja 2014. godine, nisu koristili zbog turističke sezone, seminara, povećanog broja predmeta, sastanaka sa Evropskom komisijom...
Po tom osnovu, Buriću je dosuđeno 22.659,41 eura, a Đurđini Ivanović 18.388,32 eura.
Buriću je novac dodijeljen prije dvije godine, nakon što je presudu potvrdio i Vrhovni sud u vijeću kojim je predsjedavao Branimir Femić, a u kome su bile sutkinje Natalija Filipović, Radojka Nikolić, Vesna Jočić i Rada Kovačević.
Oni su potvrdili nižestepene presude, a ključni svjedok da bi Burić dobio novac, bila je upravo njegova rukovoditeljka u većem dijelu tog perioda, Đurđina Nina Ivanović.
”Koja je u periodu od novembra 2009. do kraja utuženog perioda, tužiocu bila neposredno nadređena... a koja je u bitnom navela da je praksa bila da se ne donose rješenja o korišćenju godišnjeg odmora, te da u Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina godišnji odmori nijesu mogli da se koriste zbog obima posla, činjenica da je od avgusta 2010. godine prvo prešla u nadležnost tog tužilaštva, obaveze prisustva redovnim sastancima, seminarima, obaveznoj saradnji sa Evropskom komisijom... Takođe, svjedokinja je pojasnila da se u tom Tužilaštvu odmor nije mogao koristiti ni u ljetnjim mjesecima, jer je zbog turističke sezone bio povećan broj predmeta, a koji posao se sa tadašnjim brojem tužilaca ne bi mogao obaviti ako bi se koristio godišnji odmor”, piše u presudi Osnovnog suda koji je u Burićevu korist odluku donio u junu 2020. godine.
U reviziji Vrhovnog suda piše da je njegov zahtjev osnovan, a pojašnjeno je da se drugostepena presuda pobija samo u dijelu kojim je u obračun naknade štete uračunat varijabilni dio zarade - 4.054,15 eura.
Burić je, piše, 15. avgusta 2008. godine postavljen za zamjenika specijalnog tužioca u Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala.
”Iz dopisa specijalnog tužioca upućenog Vrhovnom državnom tužilaštvu od 23. jula 2014. godine proizilazi da je za kalendarsku 2014. godinu sačinjen raspored korišćenja godišnjih odmora za tužioce i službenike u navedenom odjeljenju i navedeno da zbog prirode posla nije bilo moguće svim nosiocima tužilačke funkcije i namještenicima odobriti korišćenje godišnjeg odmora jednokratno i u cjelosti. Utvrđeno je da u personalnom dosijeu tužioca ne postoje rješenja o korišćenju godišnjeg odmora za navedeni period, a tužena nije prezentirala dokaze da je tužilac iskoristio godišnje odmore u godinama za koje traži naknadu štete”, piše u reviziji.
Burić je pred sudom rekao da mu rješenja o korišćenju godišnjeg odmora za utuženi period nikada nisu uručena:
”Zbog obima i specifičnosti posla na koji je bio raspoređen, godišnji odmor u tom periodu nije ni koristio. Svjedokinja Đ. N. I., koja je od 2009. godine do 2015. godine obavljala funkciju specijalnog tužioca u Odjeljenju, pojasnila je da je postojala praksa da se ne donose rješenja o korišćenju godišnjeg odmora, jer je obim posla bio velik, a upravo obim, vrsta i priroda posla nisu dozvoljavali da se koristi godišnji odmor u periodu u kojem je uobičajeno korišćenje godišnjih odmora - jul i avgust”.
Sudije Vrhovnog suda istakle su da je vještak radio više nalaza i dopuna nalaza, i 25. februara 2020. godine dao tri varijante utvrđivanja visine naknade štete:
”U prvoj varijanti uzeo je za osnovicu zaradu iz decembra 2019. godine bez umanjenja za neto iznos korekcije zarade i neto iznos varijabile i utvrdio da šteta zbog nekorišćenja godišnjeg odmora iznosi 22.659,41 eura, u drugoj varijanti za osnovicu je uzeta zarada za decembar 2019. godine sa umanjenjem neto zarade za neto iznos varijabile i utvrdio da šteta iznosi 18.608,26 eura, dok je u trećoj varijanti za osnovicu uzeta zarada za decembar 2019. godine koja je umanjena za neto iznos korekcije zarade i neto iznos varijabile i utvrđeno da šteta iznosi 13.609,01 eura”, piše u spisima.
Oni su ocijenili da su nižestepeni sudovi, odlučujući o visini tražene štete, pravilno prihvatili prvu varijantu koju je vještak dao u nalazu i mišljenju.
”Cijeneći da zaposleni ne može da se odrekne prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti... ukoliko krivicom poslodavca nije iskoristio godišnji odmor ili dio godišnjeg odmora, ima pravo na naknadu štete”, piše u obrazloženju.
Pojasnili su da u zavisnosti od potreba procesa rada, poslodavac, na osnovu plana korišćenja godišnjih odmora, odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju sa zaposlenim:
”Ako krivicom poslodavca zaposleni ne koristi godišnji odmor, ima pravo na naknadu štete, a visina naknade određuje se zavisno od dužine neiskorišćenog odmora, prema zaradi koju zaposleni ostvaruje u mjesecu kada se nadoknađuje šteta”.
Oni obrazlažu da je Burić oštećen zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora, čija svrha je revitalizacija radnih sposobnosti koje zaposleni utroši za vrijeme rada i da su nižestepeni sudovi pravilno ocijenili da to nije njegova krivica.
”Nije znao kakve ga obaveze očekuju do kraja kalendarske godine za koje nije koristio godišnji odmor, a pošto svoje pravo na korišćenje godišnjeg odmora bez svoje krivice nije mogao da iskoristi, pripada mu pravo na naknadu štete zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora”, piše u spisima odluke o reviziji.
Tužilaštvo: Šta ju je sprečavalo da koristi odmor
Dugogodišnja tužiteljka i šefica specijalnog odjeljenja Đurđina Nina Ivanović tužilaštvo je teretila za neiskorišćene godišnje odmore od 2008. do 2014. godine i dobila 18.388,32 eura.
Ivanovićeva je pojasnila da se u tom Tužilaštvu odmor nije mogao koristiti ni u ljetnjim mjesecima, jer je zbog turističke sezone bio povećan broj predmeta, a koji posao se sa tadašnjim brojem tužilaca ne bi mogao obaviti ako bi se koristio godišnji odmor", piše u presudi Osnovnog suda koji je u Burićevu korist odluku donio u junu 2020.
U njenoj tužbi piše da joj po tom osnovu nije isplaćena ni zarada, a u odgovoru na tužbu to je osporavano.
Njen punomoćnik istakao je da se iz dostavljenog odgovora na tužbu i izjašnjenja tužilaštva nesporno utvrđuje da nijesu donesena rješenja o korišćenju godišnjih odmora za period od 2008. do 2013. godine.
”Tužilja nije navela da li se obraćala zahtjevom da joj se omogući korišćenje godišnjeg odmora, da bi sada ovom postupku mogla da ostvari isplatu naknade štete... Takođe, nije objasnila da li je makar djelimično koristila godišnji odmor u neposrednom dogovoru sa starješinom organa, a da pritom nije donošeno rješenje o odobravanju korišćenja godišnjeg odmora”, piše u spisima Osnovnog suda, u dijelu gdje se citiraju navodi tuženog - Tužilaštva.
"Vijesti" od Vrhovnog državnog tužilaštva čekaju odgovor na pitanje - da li su svi tužioci iz tog, Višeg i Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, od septembra 2008. godine do 31. decembra 2014. godine, koristili pravo na godišnji odmor"...
Oni su pojasnili da je Ivanovićeva tada imala ulogu rukovodioca odjeljenja i shodno tome bila je dužna da u okviru organizacije rada organizuje vrijeme i način korišćenja godišnjih odmora za sve zaposlene, pa i za sebe:
”Te shodno tome, saglasno opštim propisima o radu donosi planove korišćenja godišnjih odmora kako za sve zaposlene u odjeljenju, tako i za sebe i da iste dostavi VDT-u koji je donosio rješenja o korišćenju godišnjeg odmora za sve zaposlene u Vrhovnom državnom tužilaštvu i odjeljenju. Imajući u vidu izloženo, proizilazi da tužilja nije pružila nijedan valjan dokaz o tome da li je u spornom periodu postupala saglasno svojim zakonskim obavezama i ovlašćenjima vezano za ostvarivanje svog prava na korišćenje godišnjeg odmora, niti pak tužba sadrži navode i dokaze o tome koji su to razlozi koji su je svake godine sprečavali da organizuje korišćenje godišnjeg odmora za sebe kao rukovodioca, niti pak dokaze o tome da joj je neko zabranio da koristi godišnje odmore za čitav period”, piše u njihovom odgovoru.
Sud je, međutim, ocijenio drugačije, da joj se isplati novac.
”Sporno je da li je tužilja iskoristila godišnje odmore za 2008, 2009, 2010, 2011, 2012. i 2013. godinu, ako nije da li je do neiskorišćavanja godišnjih odmora za navedeni period došlo krivicom tužene, da li postoji obaveza tužene da joj naknadi štetu za neiskorišćene godišnje odmore za sporni period i kolika je visina predmetnog potraživanja. Sud je radi utvrđivanja visine materijalne štete, proveo vještačenje po vještaku ekonomsko-finansijske struke koji je u svom nalazu i mišljenju od 18. avgusta 2020. godine naveo da prema raspoloživim rješenjima koja se nalaze u dosijeu tužilje... nema rješenja o korišćenju godišnjeg odmora za tužilju, niti takvih rješenja ima u računovodstvu tužilaštva, niti je u obračunima zarada za sporne godine izvršen bilo kakav obračun naknade za godišnji odmor”, piše u presudi.
Vještačila glas i rasvjetljavala napad na novinara “Vijesti”
Ivanovićeva je tokom suđenja rekla da na odmor nije mogla i zbog vještačenja glasa, napada na novinara “Vijesti”...
Ona je u iskazu rekla da nije dobijala rješenje o korišćenju godišnjeg odmora, niti je koristila godišnje odmore, a kazala je i da kao rukovodilac tužilaštva tužilja nije bila ovlašćena da donosi rješenja sama za sebe.
Kazala je i da treba imati u vidu i specifičnost i težinu posla koji je obavljala, a takođe i činjenicu da je 2010. godine, samo u ovom odjeljenju, počela sa primjenom tužilačka istraga, što je za njih bio obiman i do tada nepoznat posao, zbog čega su morali dodatno da se pripremaju.
”Naglasila je da se u pravosuđu godišnji odmori inače koriste tokom avgusta mjeseca, što znači da je u drugim periodima teže iskoristiti godišnji odmor. Istakla je i činjenicu da se te godine počelo sa pregovorima sa Evropskom komisijom, kada je Crnoj Gori postavljen upitnik sa preko 4.000 pitanja i to neposredno pred godišnje odmore, pa ih je tada VDT pozvao na jednu, uslovno rečeno ‘mobilizaciju’. Takođe je navela da je morala ići u L., kako bi jednom vještaku podnijela potreban materijal radi vještačenja jednog glasa”...
Branila se i da na odmor nije mogla zbog napada na novinara “Vijesti”...
Bonus video:
