Stariji ne puštaju volan, pješaci ne gledaju semafor

Iz Uprave policije nazivaju neodgovornom proceduru izdavanja ljekarskih uvjerenja starijim osobama, kako bi i dalje mogle da voze. Konstatuju da svaki četvrti pješak ne poštuje crveno svjetlo na semaforu, a da svaki treći prelazi kolovoz van pješačkog prelaza

38880 pregleda 77 reakcija 59 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Iz Uprave policije upozoravaju na neodgovornu proceduru izdavanja ljekarskih uvjerenja starijim osobama kako bi i dalje mogli da voze, ali i konstatuju da je ponašanje pješaka u saobraćaju - poražavajuće.

To navode u godišnjem izvještaju o stanju u oblasti bezbjednosti saobraćaja, nedavno usvojenom na Vladi i poručuju da nedisciplina, neodgovornost i manjak saobraćajne i bezbjedonosne kulture kod dijela učesnika u saobraćaju, za posljedicu imaju sve manju spremnost vozača da se pridržavaju pravila i propisa:

”Odnosno sve veću bezobzirnost pojedinih vozača pa čak i sve izraženiju pojavu višestrukih povratnika u vršenju prekršaja”.

U toku 2022. godine, u Crnoj Gori je prvi put, po ugledu na većinu evropskih zemalja, Mašinski fakultet u saradnji sa Ministarstvom kapitalnih investicija, obavio mjerenje indikatora bezbjednosti saobraćaja, odnosno prikupljeni su i analizirani podaci o stavovima učesnika u saobraćaju.

Kako piše, analiza stavova učesnika u saobraćaju, kao i analiza indikatora bezbjednosti saobraćaja pokazuje veoma loše stanje u skoro svim oblastima...

Sporna je, čak i neodgovorna procedura i način dobijanja ljekarskih uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti vozača motornih vozila, konstatuju iz Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja, u kontekstu činjenice - da je sve više starijih osoba koje kao vozači učestvuju u prometu na drumovima.

Grafik saobraćajne nezgode
foto: Anđela Ulićević

”Promjena demografske strukture vozača je takođe kako u Evropskoj uniji i zemljama regiona i te kako prepoznata i u Crnoj Gori. Sve je više starijih lica koja kao vozači i dalje učestvuju u saobraćaju, bez obzira na prirodno umanjenje njihovih kognitivno-motoričkih sposobnosti. Njihovoj namjeri i upornosti da ‘voze što duže’ direktno pogoduju postojeća zakonska rješenja kao i veoma površna, i sa stanovišta bezbjednosti saobraćaja, sporna pa čak i neodgovorna procedura i način dobijanja ljekarskih uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za vozača motornih vozila. U toku 2022. godine smrtno je stradalo 18 lica starosne dobi od 56 i više godina”, konstatuje se u tekstu.

Grafik saobraćajne nezgode
foto: Anđela Ulićević

Objašnjava se da je na stanje u toj oblasti u 2022. godini između ostalog uticao i povećan broj registrovanih vozila, pojačan intenzitet saobraćaja i ograničena protočnost saobraćajnica, nedisciplina i neodgovorno ponašanje dijela učesnika u saobraćaju, otvaranje dionice autoputa Podgorica - Mateševo, izraženi kadrovski i logistički problemi saobraćajne policije, pojava novih vrsta prevoznih sredstava (električnih vozila, električnih trotineta i slično), “post Covid” period i njegove posljedice na ponašanje vozača...

Svaki drugi ne poštuje ograničenja brzine

Nepoštovanje ograničenja brzine, stoji u izvještaju, indikator je koji veoma nepovoljno utiče na ukupno stanje bezbjednosti saobraćaja u Crnoj Gori.

Pojašnjava se da manji dio vozača ne poštuje ograničenje brzine u naseljenim mjestima, dok veći dio vozača ne poštuje ograničenje na putevima van naseljenog mjesta.

”Praktično, u prosjeku svaki drugi vozač ne poštuje ograničenje brzine. U toku istraživanja stavova učesnika u saobraćaju, preko 84 odsto vozača u Crnoj Gori su se izjasnili da su najmanje jednom u posljednjih mjesec dana upravljali vozilom iznad propisanog ograničenja brzine u naselju i van naselja. Ovakva situacija predstavlja veliki problem s obzirom na to da je brzina ključni uticajni faktor za nastanak saobraćajnih nezgoda i glavni uzrok nezgoda sa najtežim posljedicama”.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock

Kao jedan od ključnih problema, autori izvještaja navode i vožnju pod uticajem alkohola.

Prema analizi, više od trećine vozača prijavilo je da su bar jednom u posljednjih 30 dana upravljali vozilom nakon konzumiranja alkohola: “Dok je 4,7 odsto prijavilo da je upravljalo vozilom nakon upotrebe drugih opojnih sredstava. Zastupljenost vožnje pod uticajem alkohola je dvostruko veća u odnosu na evropski prosjek”.

Na niskom je nivou i korišćenje sigurnosnih pojaseva, bez obzira na kategoriju vozila i mjesto sjedenja, kao i upotreba dječijih sistema zaštite i predstavlja jedan od problema bezbjednosti saobraćaja.

”Više od jedne trećine vozača najmanje jednom u prethodnih mjesec dana nije koristilo sigurnosni pojas, dok skoro polovina vozača nije koristila sjedišta za djecu prilikom njihovog prevoženja u vozilu. Ovakvo ponašanje vozača ima posebnu težinu imajući u vidu da istraživanja pokazuju da upotreba sigurnosnog pojasa značajno smanjuje rizik od smrtnog ishoda i to kod vozača za oko 50 odsto, putnika na prednjem sjedištu oko 40 odsto, a kod djece za oko 50 odsto", stoji u tekstu.

Pješaci, telefoni, umor

U tekstu se posebno apostrofira i “poražavajuće ponašanje pješaka” i navodi da svaki četvrti ne poštuje crveno svjetlo na semaforu, a da svaki treći prelazi kolovoz van obilježenog pješačkog prelaza.

”Ponašanje pješaka u Crnoj Gori je takođe poražavajuće, jer u prosjeku skoro svaki četvrti pješak ne poštuje crveno svjetlo na semaforu, skoro svaki treći prelazi kolovoz van obilježenog pješačkog prelaza. Značajan broj pješaka prelazi kolovoz uz ometanje pažnje, odnosno uz korišćenje mobilnog telefona. Problemi u vezi sa ponašanjem pješaka u saobraćaju su veoma izraženi usljed čega je rizik od njihovog stradanja visok”, dodaje se u tekstu.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock

Navodi se da ometanje pažnje (korišćenje mobilnog telefona), koje podrazumijeva istovremenu vožnju i telefoniranje korišćenjem ruku u visokom procentu kod vozača putničkih automobila (oko 5,3 odsto za teretna vozila), takođe predstavlja veliki problem za bezbjednost saobraćaja.

”Osim ometanja pažnje, problem u značajnoj mjeri predstavlja i vožnja u umornom stanju. Više od četiri petine vozača u Crnoj Gori izjavilo je da su u posljednjih mjesec dana koristili mobilni telefon za vrijeme vožnje, a ta vrijednost je skoro tri puta veća u odnosu na prosječnu vrijednost zemalja iz Evropske unije. Istraživanja pokazuju da ometanje pažnje učesnika u saobraćaju uzrokuje od 10 do 30 odsto saobraćajnih nezgoda u Evropskoj uniji. Više od polovine vozača je izjavilo da su upravljali vozilom dok su bili umorni, što je oko dva i po puta više u odnosu na prosjek zemalja Evropske unije”.

Za pola godine, 21 saobraćajka na auto-putu

Od otvaranja auto-puta 13. jula pa do kraja 2022. godine, na toj dionici dogodila se 21 saobraćajna nezgoda.

Kako se navodi u izvještaju, povrijeđeno je sedam osoba od kojih dvije teže.

Smrtno stradalih lica nije bilo.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Boris Pejović

”Poređenja radi, na putnom pravcu Podgorica - Platije - Kolašin, od 1. 1. 2022. godine do 13. 7. 2022. godine dogodilo se 55 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri lica poginula, a povrijeđeno je 39, od čega osam teže i 31 lice lakše. Na istom putnom pravcu Podgorica - Platije - Kolašin, od kada je u rad pušten auto-put do kraja 2022. godine, dogodilo se 13 saobraćajnih nezgoda, bez poginulih lica, sa 16 povrijeđenih, i to dva teže i 14 lakše”, piše u analizi.

Građani platili oko 7.000.000 eura kazni

Više od sedam miliona eura uplaćeno je u državni budžet na kraju 2022. godine, kroz direktne ili indirektne aktivnosti pripadnika saobraćajne policije.

”Osim što rezultatima svog rada prioritetno i direktno utiču na stanje bezbjednosti saobraćaja, indirektno ostvaruju i veliki finansijski prihod za budžet Crne Gore”, navodi se u tekstu.

Pojašnjava se da je u vezi aktivnosti sa kontrolom stanica za tehnički pregled vozila uplaćeno 163.550 eura, a za vanredne transporte 73.248.

”Naloga za novčano kažnjavanje naplaćeno je 2.169.621 eura, dok je budžet ušlo oko 3.000.000 eura na osnovu naplaćenih prekršajnih prijava sudskim putem. Prinudnom naplatom nerealizovanih prekršajnih naloga bilo je 1.724.274 eura”, piše u izvještaju.

Bonus video: