Upravni sud: Smjena Brđanina bez dokaza i mimo propisa

Vladini razlozi za smjenu Brđanina ne predstavljaju zakonski osnov za prestanak mandata, tvrde iz suda. Konstatuju da, uprkos tome, iz izvršne vlasti nisu ponudili ni dokaze za tvrdnje da je stanje u policiji loše i da taj aparat teško funkcioniše

12233 pregleda 12 komentar(a)
Sud utvrdio da je bio u pravu: Brđanin, Foto: Boris Pejović
Sud utvrdio da je bio u pravu: Brđanin, Foto: Boris Pejović

Da je Zoran Brđanin legalno mogao biti smijenjen sa mjesta direktora Uprave policije, morala su biti ispunjena bar dva zakonska preduslova - da skupštinski Odbor za bezbjednost ne prihvati policijski izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije ili da je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u državnom organu...

S obzirom na to da se ništa od toga nije dogodilo, Vlada je donijela nezakonito rješenje o prestanku njegovog mandata na čelu policijskog aparta.

To je konstatovao Upravni sud, navodeći da su iz izvršne vlasti u tom slučaju i pogrešno primjenjivali odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima kojima je regulisano pitanje razrješenja starješine organa, jer Uprava policije nije samostalan organ uprave, već organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova...

Podsjetili su da je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić podnio predlog za prestanak mandata direktoru policije, prije isteka vremena na koje je postavljen, pozivajući se na člana 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a u vezi sa članom 15, 16 i 17 Zakona o unutrašnjim poslovima...

Objašnjavaju da je kao razlog navedeno je da je Specijalno državno tužilaštvo uhapsilo više policijskih službenika, među kojima i v. d. pomoćnika direktora policije Dejana Kneževića, što je narušilo rad i funkcionisanje policije, ali i činjenicu da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost konstatovalo da je stanje u bezbjednosnom sektoru, sa akcentom na UP, loše...

Iz suda, međutim, kažu da to ne predstavlja zakonske razloge za prestanak mandata prije isteka vremena, a da svakako u spisima ni za to ne postoje materijalni dokazi...

“Kako iz spisa predmeta ne proizlazi da Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore nije prihvatio izvještaj direktora Policije... niti je utvrđeno postojanje razloga za prestanak mandata razrješenjem iz člana 60 stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, to je Upravi sud našao da razlozi za prestanak mandata kojima se Vlada Crne Gore rukovodila u pobijanom rješenju, nemaju osnov u navedenim propisima. Razlozi koji su navedeni u rješenju tuženog, i to oni koji se odnose na navodni izostanak adekvatnog rukovođenja organom, nastupanje štetnih posljedica po sistem bezbjednosti, da je narušen rad i doveden u pitanje ugled Uprave policije, te pozivanje na ‘zaključke Vijeća za nacionalnu bezbjednost’ (o čemu, pritom, u spisima ne postoje materijalni dokazi), ne predstavljaju zakonske razloge za prestanak mandata prije isteka vremena, iz člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima, niti iz člana 60 stav 1 alineja 5 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Osim toga, Sud je utvrdio i da se u konkretnom slučaju nije mogla primijeniti odredba člana 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima, jer je istom regulisano razrješenje starješine organa, pa kako Uprava policije nije organ uprave, to tužilac ne spada u kategoriju starješine uprave”, navode iz suda.

Vlada je 30. marta smijenila Brđanina, nakon što je na tadašnjoj sjednici izvršne vlasti saopšteno da je nacionalna bezbjednost ugrožena i država mora hitno da reaguje.

Neki od članova kabineta Dritana Abazovića, međutim, i tada su konstatovali da je upitna pravna procedura po kojoj je to urađeno, jer nije konsultovan parlament što je bila zakonska obaveza.

Ipak taj potez opravdan je hitnošću, “jer država mora da se obračuna sa organizovanim kriminalnom, najprije u svojim redovima”...

“Ne možemo da dozvolimo da imamo situaciju da je menadžment izgubio autoritet ili radi u nepovjerenju sa drugim državnim organima, koji sprovode trenutno najsloženije operacije u zemlji”, objasnio je Abazović.

abazović i Brđanin
abazović i Brđaninfoto: Boris Pejović

Ministar finansija Aleksandar Damjanović tada se saglasio oko hitnosti u donošenju odluka, ali je bio za to da se postupak zaokruži uz učešće parlamenta, kako ne bi ostala nikakva mrlja koja bi sjutra mogla i finansijski da košta građane.

“Možda smo mogli da potrošimo još koji dan da i parlament da svoju riječ”, kazao je.

Adžić je, međutim, apostrofirao činjenicu da skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu nije razmatrao ni izvještaj o radu UP dostavljen još 1. decembra 2022. kao i da predsjednik Odbora (prim. aut Milan Knežević), na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, nije htio posebno da učestvuje u toj temi.

“On je rekao da ne želi da snosi odgovornost za dešavanja. Ne možemo biti taoci nesprovođenja određenih stvari od strane Skupštine”, naglasio je tada Adžić.

Adžić
Adžićfoto: Boris Pejović

On je za v. d. direktora UP imenovan 23. februara 2021. godine kada je na konkursu ocijenjen kao najbolji kandidat. Krajem avgusta te godine imenovan je za direktora UP u punom mandatu, a tu poziciju trebalo je da pokriva do ljeta 2026. godine.

Njegova smjena uslijedila je nakon velike operacije SDT-a i SPO i hapšenja nekoliko bivših i sadašnjih službenika UP, a posebno njegovog pomoćnika iz Sektora borbe protiv kriminala Dejana Kneževića, koji se sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije.

Brđanin ima i pravo i obavezu da nastavi vršenje dužnosti direktora policije

Brđanin ima i pravo i obavezu da nastavi vršenje dužnosti direktora Uprave policije.

To je saopštio njegov pravni zastupnik, advokat Siniša Gazivoda, nakon odluke Uprave policije.

“Presudom Upravnog suda Crne Gore, koja nam je danas dostavljena, poništeno je rješenje Vlade Crne Gore o prestanku mandata direktoru Uprave policije, Zoranu Brđaninu. U presudi stoji da predlog za prestanak mandata direktoru Uprave policije nije mogao biti zasnovan na članu 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima, pa samim tim ni rješenje o prestanku mandata. Time je potvrđena i pozicija koju smo mi imali od početka ove nezakonite smjene. Ovim je dat konačan sud o zakonitosti predloga za razrješenje Brđanina. Upravni sud utvrdio je i da je rješenje o prestanku mandata donijeto proizvoljno, te da to predstavlja kršenje međunarodnih standarda iz oblasti osnovnih ljudskih prava. Kako odluka o prestanku mandata više ne postoji u pravnom prometu, te kako je predlog za razrješenje, po ocjeni suda, bio očigledno zakonski neutemeljen, Brđanin ima i pravo i obavezu da nastavi vršenje dužnosti”, navodi se u saopštenju Gazivode.

Bonus video: