Upravni sud poništio rješenje o razrješenju Brđanina

Predmet neće biti vraćen na ponovno odlučivanje Vladi Crne Gore

45556 pregleda 32 reakcija 26 komentar(a)
Foto: Boris Pejović
Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 07.12.2023. 13:36h

Upravni sud Crne Gore poništio je rješenje o razrješenju bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina.

Upravni sud donio je presudu u sporu pune jurisdikcije, što znači da predmet neće biti vraćen na ponovno odlučivanje Vladi Crne Gore.

Ovu informaciiju "Vijestima" je potvrdio Brđaninov advokat Siniša Gazivoda.

Upravni sud je izdao i saopštenje u kojem navodi da su presudom broj 12564/2023 od 7.11.2023. godine usvojili tužbeni zahtjev Brđanina i poništili rješenje o prestanku mandata direktora Uprave policije broj: 07-104/23-3964/2 od 03.08.2023. godine, na osnovu kojeg mu je prestao mandat prije isteka vremena na koje je postavljen.

Sud je u ovoj pravnoj stvari odlučio u sporu pune jurisdikcije, našavši da su za to ispunjene sve zakonske pretpostavke.

"Naime, presudom ovog suda od 06.06.2023. godine poništeno je ranije rješenje Vlade od 30.03.2023. godine, kojim je direktoru Uprave policije, prestao mandat, i predmet vraćen Vladi na ponovni postupak. Dužnost Vlade je bila da u ponovnom postupku, u skladu s pravnim shvatanjem i primjedbama suda iz te presude, donese novo, zakonito rješenje. Nakon te presude, ministar unutrašnjih poslova je Vladi 3.8.2023. godine podnio novi predlog za prestanak mandata tužiocu prije isteka vremena na koje je postavljen, a u obrazloženju predloga kao razlozi za prestanak mandata tužiocu navedeno je da je Specijalno državno tužilaštvo lišilo slobode više policijskih službenika Uprave policije, pa i v.d. pomoćnika direktora UP za Sektor za borbu protiv kriminaliteta, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, a da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost konstatovalo da je stanje u bezbjednosnom sektoru, s akcentom na Upravu policije, loše, zbog čega je neophodno izvršiti kadrovske, organizacione i druge promjene u cilju izgradnje integriteta i uspostavljanja povjerenja kod građana i međunarodnih partnera, kao i da je Skupština Crne Gore obavijestila Ministarstvo da posebni izvještaji direktora Uprave policije nijesu bili predmet razmatranja nadležnog odbora, što se, po mišljenju ministra, ima smatrati pretpostavkom da izvještaji nijesu prihvaćeni", navodi Upravni sud.

Vlada je na sjednici 3. avgusta ove godine, uvaživši razloge ministra unutrašnjih poslova, donijela osporeno rješenje primjenom člana 16 Zakona o unutrašnjim poslovima i članova 60 stav 1 alineja 5 i 60a stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

"U ovom upravnom sporu je utvrđeno da je tužena Vlada ponovo donijela istovjetnu odluku, zanemarivši razloge i pravno shvatanje suda izraženo u presudi U. br. 8751/23 od 06.06.2023. godine i na taj način postupila suprotno odredbi člana 56 stav 2 Zakona o upravnom sporu", navodi Upravni sud.

Upravni sud našao je da UP nije samostalan organ uprave, već predstavlja organizacionu jedinicu u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, u skladu s odredbom člana 9 stav 2 Zakona o unutrašnjim poslovima i odredbom člana 21 Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave.

"S obzirom da je odredbom člana 16 stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima predviđeno da se na prava, obaveze, odgovornosti i prestanak mandata direktora Uprave policije primjenjuju odredbe tog zakona i Zakona o državnim službenicima i namještenicima, to znači da direktoru Uprave policije mandat može da prestane prije isteka vremena na osnovu odredaba člana 16 Zakona o unutrašnjim poslovima i člana 60 stav 1 alineja 5 i stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Nesporno je da u konkretnom slučaju nijesu nastupile okolnosti koje predstavljaju razloge za razrješenje tužioca prema članu 60 stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (da je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, da je osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u državnom organu, da mu je izvršnim rješenjem izrečena disciplinska mjera prestanak radnog odnosa i u drugim slučajevima propisanim posebnim zakonom)", piše u saopštenju.

Sud je utvrdio da je Uprava policije Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore dostavila dva izvještaja o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, koji nijesu bili predmet razmatranja na sjednicama Odbora. Navedeno znači da nije ispunjen uslov iz člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima za pokretanje postupka razrješenja direktora Uprave policije, jer predmetni izvještaji nijesu ni bili dio dnevnog reda na sjednici Odbora, niti su bili predmet razmatranja.

Zaključak Vlade Crne Gore da okolnost što Odbor predmetne izvještaje nije uzeo u razmatranje u razumnom roku stvara pretpostavku da ih nije ni prihvatio, za Sud je apsolutno neprihvatljiv i krajnje proizvoljan, jer je isključivo nadležni skupštinski odbor ovlašćen da prihvati, odnosno ne prihvati izvještaj direktora Uprave policije, i to, podrazumijeva se, u proceduri regulisanoj Poslovnikom Skupštine Crne Gore (članovi 69 – 71 Poslovnika koji se odnose na rad u odborima).

"Ostali razlozi koji su, prema predlogu nadležnog ministra, kandidovani kao presudni za prestanak mandata tužiocu prije isteka vremena na koje je postavljen, takođe ne predstavljaju zakonske razloge za prestanak mandata prije isteka vremena iz člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima, niti iz člana 60 stav 1 alineja 5 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Sve navedeno je bio razlog da Sud raspravi spornu pravnu stvar u cjelini i odluči meritorno, u sporu pune jurisdikcije, u skladu sa odredbom člana 36 stav 3 Zakona o upravnom sporu, i kao nezakonito poništi osporeno rješenje Vlade Crne Gore, čijom eliminacijom iz pravnog prometa je prestala i pravna snaga inoviranog predloga ministra unutrašnjih poslova, jer isti dijeli pravnu sudbinu poništenog rješenja", navodi Upravni sud.

Upravni sud Crne Gore još u julu ove godine poništio je rješenje Vlade kojim je direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu utvrđen prestanak mandata prije isteka vremena na koje je postavljen.

Kako je saopšteno tada iz Upravnog suda, presudom je usvojen tužbeni zahtjev tužioca Zorana Brđanina i poništeno rješenje Vlade Crne Gore od 30. marta, na osnovu kojeg je prestao mandat direktoru UP, prije isteka vremena na koje je postavljen.

"Naime, ministar unutrašnjih poslova je Vladi podnio predlog za prestanak mandata direktoru policije, prije isteka vremena na koje je postavljen, na osnovu člana 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a u vezi sa članom 15, 16 i 17 Zakona o unutrašnjim poslovima, a kao razlog za prestanak mandata, navedeno je da je Specijalno državno tužilaštvo lišilo slobode više policijskih službenika, među kojima i v.d. pomoćnika dorektora policije, što je narušilo rad i funkcionisanje UP. Navedeno je i da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost, na sjednici održanoj 28. marta konstatovalo da je stanje u bezbjednosnom sektoru sa akcentom na Upravu policije loše, te da je „stanje u radu organa loše“, što je narušilo funkcionisanje UP", naveli su tada iz Upravnog suda.

Upravni sud je tada odlučio da je Vlada, prilikom donošenja pobijanog rješenja, pogrešno primijenila odredbu člana 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima (koja se odnosi na posebne slučajeve razrješenja starješine organa uprave), s obzirom da Uprava policije nije samostalan organ uprave, već je, u smislu člana 9 Zakona o unutrašnjim poslovima, organizaciona jedinica MUP-a, a na što upućuje i Uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave.

Kako se, shodno članu 16 stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima, na prava, obaveze, odgovornosti i prestanak mandata direktora UP, primjenjuju odredbe tog zakona i Zakona o državnim službenicima i namještenicima, to su relevantne odredbe za konkretni prestanak mandata, odredbe člana 16 Zakona o unutrašnjim poslovima i člana 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Bonus video: