Neobjašnjivo je zbog čega Odbor za bezbjednost i odbranu nije koristio kontrolne mehanizme za nadzor nad primjenom mjera tajnog nadzora (MTN) koje im zakon omogućava.
To su konstatovali iz Instituta alternativa (IA), odgovarajući na pitanja “Vijesti” o stanju u toj oblasti, s obzirom na to da su iz te nevladine organizacije još 2012. godine konstatovali ozbiljne nedostatke u primjeni MTN u krivičnom postupku.
“Ostaje nepoznato zbog čega poslanici, članovi Odbora za bezbjednost i odbranu, nisu koristili kontrolne mehanizame za nadzor nad primjenom mjera tajnog nadzora koje im zakon omogućava. Naša posljednja analiza o parlamentarnom nadzoru bezbjednosnog sektora je pokazala da Odbor za bezbjednost i odbranu, iako ima zakonsku nadležnost da razmatra izvještaje o primjeni mjera tajnog nadzora koje vrše organi i institucije, to nije radio. Ova aktivnost se iz godine u godinu ponavljala u planovima nadzora ovog Odbora, ali nije bilo razmatranja izvještaja o mjerama kojima se privremeno ograničavaju ustavno zagarantovana prava i slobode”, istakla je istraživačica javnih politika (IA) Dragana Jaćimović.
Podsjeća da se taj Odbor mjerama tajnog nadzora bavio jedino kroz kontrolno saslušanje direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost koje je održano 2021. godine.
“Saslušanje je uslijedilo nakon što je tadašnji v. d. direktora Dejan Vukšić saopštio da je uništena dokumentacija o sprovođenju nezakonitih praćenja javnih i političkih ličnosti prije njegovog dolaska na čelo službe. Odbor je tada odlučio da ne predloži zaključke Skupštini, budući da je formiran predmet u Specijalnom državnom tužilaštvu”, navodi Jaćimović.
Na zahtjev da prokomentariše nedavnu izjavu doskorašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice koja se tiče određivanja mjera tajnog nadzora, istraživačica Instituta aleternativa poručuje da bi time svakako trebalo da se pozabavi Specijalno državno tužilaštvo.
“Imajući u vidu navedenu izjavu, to da li je bilo zloupotrebe podataka prikupljenih putem mjera tajnog nadzora, jeste nešto što bi svakako trebalo da istraži Specijalno državno tužilaštvo, budući da je i u ovom slučaju Agencije za nacionalnu bezbjednost pokretalo istrage oko zloupotreba u ovoj oblasti. Već pokrenuti slučaj zbog zloupotreba u ANB-u, potvrđuje ranije sumnje u zakonitost sprovođenja MTN u prethodnom periodu”, poručila je Jaćimović, odgovarajući na pitanja “Vijesti”.
Medenica je nedavno saopštila da će progovoriti o onome što je vidjela u mjerama tajnog nadzora dok je bila na ključnim pozicijama u sudstvu i tužilaštvu i objelodanila da se neko “ko žari i pali” u pravosuđu, svojevremeno upecao na MTN.
Gostujući na TV Vijesti, ona je najprije pojasnila da je 13 godina prema zakonu isključivo bila nadležna za potpisivanja mjera tajnog nadzora koje su dolazile od Agencije za nacionalnu bezbjednost.
“A i neke mjere sam predlagala kad sam bila tužilac. Interesantno će biti jednog dana, jer sam svjedok svega toga, da to što sam ponešto vidjela, i ponešto kažem. Kada će doći to vrijeme, stvar je moje odluke”, rekla je ona u emisiji “Načisto”.
Ne konkretizujući o kome i čemu se radi, potom je dodala: “Interesantno, na te mjere upecao se i neko ko sada žari i pali ovim pravusuđem”...
Poslanik i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, nakon Medeničinog gostovanja na televiziji, konstatovao je da je sada jasno da je ona sa sobom odnijela mjere tajnog nadzora koje je trebalo da budu uništene
Medenica je od decembra 2007. do kraja 2020. godine bila predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore. Prethodno, bila je zamjenica Višeg državnog tužioca u Podgorici u dva mandata, a u jednom i vrhovna državna tužiteljka.
Medenica je uhapšena u aprilu 2022. godine, a naknadno je i optužena da je dio kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš Medenica.
Specijalno državno tužilaštvo tu višečlanu grupu tereti za brojna krivična djela - stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, šverc droge...
U tom tužilačkom aktu, između ostalog, piše da je Medenica primala mito kako bi uticala na sudske presude, ali i pritiskala kolege da donose odluke u korist onih za koje urgira, bez obzira na stanje u spisima.
Sud: Nadležnosti su utvrđene zakonom
“Vijestima” je iz Vrhovnog suda saopšteno da nije u njihovoj nadležnosti da utvrđuju da li je Medenica djelove iz mjera tajnog nadzora “odnijela sa sobom” nakon što je napustila funkciju.
Odgovarajući na pitanja o broju takvih mjera odobrenih u periodu kada je na čelu tog suda bila Medenica, iz Vrhovnog suda objasnili su da je prikupljanje podataka u nadležnosti Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).
“Što je propisano članom 6 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost”, naveli su oni.
Pojasili su i šta je zakonska uloga čelnika Vrhovnog suda nakon što mu tajna služba dostavi predlog za određivanje MTN.
“Shodno navedenom, na obrazloženi pisani predlog direktora ANB-a, za svaki pojedinačni slučaj, nadzor, a ne mjere tajnog nadzora, odobrava odlukom predsjednik Vrhovnog sud Crne Gore, odnosno u slučaju odsutnosti ili spriječenosti, sudija koji ga zamjenjuje, ako postoje osnovi sumnje da je ugrožena nacionalna bezbjednost. Mjere tajnog nadzora određuju se u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku i nisu u nadležnosti Vrhovnog suda Crne Gore”, kazali su iz Vrhovnog suda.
157 član ZKP-a, predviđa da MTN određuje sudija za istragu, na obrazloženi predlog državnog tužioca. Predlog i naredba sadrže vrstu mjere, podatke o licu prema kome se mjera sprovodi, ako je to lice poznato, razloge za osnove sumnje, način izvršenja mjere, njen cilj, obim i trajanje...
Oni su naglasili da, u skladu sa članom 3 Zakona o tajnosti podataka, tajni podaci označeni su oni čijim bi otkrivanjem nepoznatom licu nastupile ili mogle nastupiti štetne posljedice za bezbjednost i odbranu, vanjsku, monetarnu i ekonomsku politiku Crne Gore.
“U predmetima formiranim po predlozima Agencije za nacionalnu bezbjednost, Vrhovni sud nije organ koji je označio podatak tajnim i odredio stepen njegove tajnosti, pa shodno tome ne može ni saopštavati podatke o broju lica, predmeta, mjera i vrstama mjera... Ukazujemo da uništavanje podataka prikupljenih mjerama nadzora, kao ni materijala dobijenog izvršenjem mjera tajnog nadzora, nije u nadležnosti Vrhovnog suda”, dodaju u odgovorima.
Zakon o ANB
Agencija za nacionalnu bezbjednost ovlašćena je da tajno prikuplja podatke saradnjom sa crnogorskim državljanima i strancima, praćenjem i osmatranjem, uz korišćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje, kupovinom dokumenata i predmeta.
“Nadzorom nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama, nadzorom unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta uz korišćenje tehničkih sredstava”, navodi se u Zakonu o ANB-u.
Dodaje se da službenik Agencije, u primjeni nekog od tih sredstava, može koristiti zvanični dokument ili oznaku koja služi za prikrivanje njegovog identiteta, kao i identiteta osobe sa kojim je uspostavljena tajna saradnja.
Agencija uspostavlja i vodi registre i zbirke ličnih i drugih podataka koji se prikupe u vršenju djelatnosti Agencije, kao i dokumenata o tim podacima i organizuje njihovo korišćenje i čuvanje.
Registri i zbirke predstavljaju tajne podatke, čiji se stepen tajnosti određuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka, a ne mogu sadržati podatke o ličnosti čije prikupljanje nije u nadležnosti Agencije. Ukoliko dođu u posjed podataka o ličnosti čije prikupljanje nije iz njihove nadležnosti, dužna je da ih neodložno uništi.
Vesna Medenica optužena je da je dio kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš Medenica.
Specijalno državno tužilaštvo tu višečlanu grupu tereti za brojna krivična djela - stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, šverc droge...
U tom tužilačkom aktu, između ostalog, piše da je Medenica primala mito kako bi uticala na sudske presude, ali i pritiskala kolege da donose odluke u korist onih za koje urgira, bez obzira na stanje u spisima...
Šta je predviđeno ZKP-om
U Zakonu o krivičnom postupku (ZKP) navodi se da se mjere tajnog nadzora mogu odrediti za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u minimalnom trajanju od deset godina i za djela sa elementima organizovanog kriminala;
Mjere će se, kako piše, odrediti ako postoji sumnja za prouzrokovanje lažnog stečaja, primanje mita, davanje mita, protivzakoniti uticaj, zloupotrebu službenog položaja, ovlašćenja u privredi...
“Otmica iznuda, ucjena, posredovanje u vršenju prostitucije, prikazivanje pornografskog materijala, zelenaštvo, utaja poreza i doprinosa, krijumčarenje, nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija, napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, sprečavanje dokazivanja, kriminalno udruživanje, odavanje tajnih podataka, povreda tajnosti postupka, pranje novca, falsifikovanje novca, falsifikovanje isprave, falsifikovanje službene isprave, pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava i materijala za falsifikovanje, učestvovanje u stranim oružanim formacijama, dogovaranje ishoda takmičenja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi; protiv bezbjednosti računarskih podataka”, krivična su djela za koja se takođe mogu odrediti mjere tajnog nadzora.
Ako državni tužilac odluči da ne pokrene krivični postupak, odnosno ako podaci i informacije prikupljeni primjenom mjera tajnog nadzora nijesu potrebni za krivični postupak, dostaviće materijal u zatvorenom omotu sa posebnom oznakom MTN sudiji za istragu, koji će narediti da se materijal uništi u prisustvu državnog tužioca i sudije za istragu"...
Bonus video:
