Camgoz ne ide u pritvor, zabranjeno mu da napušta stan

Osnovni sud u Podgorici odbio je predlog Osnovnog državnog tužilaštva da se odredi pritvor turskom državljaninu Binaliju Camgozu i odredio mu mjeru - zabrana napuštanja stana.

Camgoz je, nakon što je pušten iz zatvora zbog falsifikovanog pasoša, bio smješten u Prihvatilištu za strance, gdje ga je čuvala specijalna policija.

Sud je ocijenio da ne postoje posebne okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva osumnjičenog, niti od ponavljanja djela, saopštila je sudija portparol Ivana Becić.

"Turskom državljaninu B. C., zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici, izrekao je mjeru nadzora zabrana napuštanja stan. Odbijen predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici da mu se odredi pritvor. Radi se o osumnjičenom koji je u Crnoj Gori tražio azil, ne postoji pravosnažna presuda suda na osnovu koje bi se moglo utvrditi da je on pripadnik organizovane kriminalne grupe, u pitanju je lice sa trajnim invaliditetom od oko 90%, u Crnoj Gori gotovo dvije godine neprekidno boravi sa svojom porodicom. Zanemarljiva vjerovatnoća da bi osumnjičeni koji čeka azil u Crnoj Gori sebe izložio riziku ponovnog krivičnog progona, koji bi u krajnjem mogao rezultirati njegovim zatvaranjem ili eventualno izručenju Republici Turskoj, gdje mu po sopstvenim navodima prijeti opasnost po život. Ukoliko osumnjičeni prekrši izrečenu mjeru, protiv njega će se odrediti pritvor", navodi se u saopštenju.

Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici odbio je kao neosnovan predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici da se turskom državljaninu odredi pritvor, "nalazeći da u konkretnom slučaju ne postoje posebne okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva ovog osumnjičenog, niti od ponavljanja djela".

"Sud je imao u vidu da se radi o stranom državljaninu, odnosno državljaninu Republike Turske, odakle je pobjegao, budući da je trebalo da izdržava kaznu zatvora i da bude krivično gonjen zbog drugih krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret, kao i licu koje je u Crnu Goru ušlo na nelegalan način gdje nema zaposlenje. Međutim, osim ovih okolnosti sud je cijenio i činjenicu da je osumnjičeni naveo da je u Republici Turskoj progonjen zbog svog političkog aktivizma, da mu je policija ubila sina, što se pominje u odluci Ustavnog suda Republike Turske, da je iz tih razloga za njim raspisana međunarodna potjernica, zbog čega je u Crnoj Gori i zatražio azil, pri čemu u Crnoj Gori neprekidno boravi već skoro 2 godine, a osim njega tu živi i njegova uža porodica, odnosno njegova supruga i mldb. sin gdje imaju odobren privremeni boravak", dodaje se.

Sud je, kako je saopšteno, osim toga imao u vidu i činjenicu da je Crna Gora odbila molbu Ministarstva pravde Turske za njegovo izručenje.

"U tom pravcu cijenjene su i okolnosti koje se tiču njegovog zdravstvenog stanja, odnosno da se isti zbog neurogene bešike nalazi na režimu samokateterizacije jednokratnim sterilnim katetrima 6 puta dnevno, kao i da se zbog oduzetosti donjih udova nalazi u invalidskim kolicima, tako da je njegovo zdravstveno stanje trajno i teško narušeno usljed povrede slabinskog dijela kičmene moždine, nastale dejstvom projektila i posljedičnim oboljenjima (trajni invaliditet od oko 90%). Takođe, sud je cijenio da li u konkretnom slučaju postoje posebne okolnosti koje ukazuju da postoji opasnost od ponavljanja krivičnog djela, te s tim u vezi i njegovu raniju osuđivanost pred Osnovnim sudom u Podgorici, kao i činjenicu da je protiv njega i dalje na snazi međunarodna potjernica radi vođenja krivičnog postupka u Republici Turskoj, zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije, nanošenja povrede, prijetnje, kršenja zakona o vatrenom oružju, uzrokovanje štete, razbojnička krađa i pokušaj ubistva na osnovu relevantnih odredbi Turskog Krivičnog zakonika. Takođe je cijenjena i okolnost da su od osumnjičenog oduzeti predmeti, odnosno lažna putna isprava pasoš i lična karta koje su navodno izdate od strane nadležnog organa Republike Turske, pri čemu se u predlogu za određivanje pritvora sem ranije osuđivanosti i izdate potjernice ne pominje bilo koja druga posebna okolnost koja ukazuje na opasnost od ponavljanja djela", navodi se u saopštenju.

Podsjećaju i da su Camgozu trajno oduzete falsifikovane isprave.

"Kako se u konkretnom slučaju radi o osumnjičenom licu koje je u Crnoj Gori tražilo azil, pri čemu ne postoji pravosnažna presuda suda na osnovu koje bi se moglo utvrditi da je on pripadnik organizovane kriminalne grupe, ne zloupotrebljava alkohol i opojne droge, pri čemu je radnju izvršenja krivičnog djela za koje je osnovano sumnjiv izvršio prije krivičnog djela za koje je pravosnažno osuđen u Crnoj Gori i to po sopstvenim navodima kako bi dobio dozvolu za boravak u Crnoj Gori, što je potvrđeno i navodima Z. J., pri čemu prilikom izvršenja radnje koja mu se stavlja na teret nije ispoljena bilo kakva beskurpuloznost ili podmuklost, a uz sve to se radi o osobi sa invaliditetom od oko 90%, po mišljenju sudije za istragu ne postoje posebne okolnosti koje objektivno i realno ukazuju da postoji i razumno dovoljan stepen opasnosti da bi osumnjičeni mogao ponoviti krivično djelo. Inače, trajno su mu oduzete falsifikovane isprave koje je imao u svom posjedu, pa je zanemarljiva vjerovatnoća da bi osumnjičeni koji čeka azil u Crnoj Gori sebe izložio riziku ponovnog krivičnog progona, koji bi u krajnjem mogao rezultirati njegovim zatvaranjem ili eventualno izručenju Republici Turskoj, gdje mu po sopstvenim navodima prijeti opasnost po život", dodaje sud.

Ističu da će osumnjičenom odrediti pritvor ako prekrši izrečenu mjeru.

"Mjera nadzora zabrana napuštanja stana je kod postojanja samo navedenih okolnosti koji se tiču male vjerovatnoće rizika od bjekstva, po mišljenju sudije za istragu dovoljan i sasvim djelotvoran i efikasan način obezbjeđenja prisustva osumnjičenog, pri čemu u konkretnom slučaju nije bilo neophodno djelovati najstrožijom mjerom lišenja slobode. Ukoliko osumnjičeni prekrši izrečenu mjeru, protiv njega će se odrediti pritvor. Prilikom ovakvog odlučivanja sudija za istragu se pozvao na praksu Evropskog suda za ljudska prava iz koje između ostalog proizilazi da lišenje slobode mora biti srazmjerna mjera za ostvarivanje cilja i državni organi treba da dokažu da li je lišenje slobode nužno po jednom od zakonskih osnova, a pri tom moraju da razmotre blaže mjere i da zaključe da su one nedovoljne", zaključuje se.