Dvije decenije sramote: Istraga o ubistvu Jovanovića dvadeset godina tapka u mjestu

Izgubljena je još jedna godina. Dvadeseta sramotna za crnogorsku državu, kazao predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare Mihailo Jovović. Tužioci od 2004. godine formirali više predmeta u vezi sa ubistvom novinara, ali tvrde da ništa što su preduzeli nije dalo rezultate

80090 pregleda 53 reakcija 33 komentar(a)
Foto: BORIS PEJOVIC
Foto: BORIS PEJOVIC

Dvije decenije tužilaštvo i policija nesposobni su ili neće da otkriju ko je naredio ubicama da povuku oroz i ispale hice u Duška Jovanovića, kao i ko je iz automata pucao u glavnog i odgovornog urednika “Dana”.

Od ubistva Jovanovića u Crnoj Gori promijenilo se nekoliko vrhovnih državnih tužilaca, osam vlada i ministara policije, ali uprkos tome još se ne zna ko je naredio, organizovao i izvršio taj zločin.

To nije učinjeno iako su neki svjedoci već dali određene informacije, koje bi, kako tvrdi sagovornik Vijesti iz bezbjednosnog sektora, konačno, nakon dvije decenije sramote, mogle da dovedu do kraja istragu tog zločina.

Kazao je da je problematično i to što, uprkos promjenama u tužilaštvu, od međunarodnih partnera nije ponovo traženo upoređivanje DNK profila izuzetih u toj istrazi sa onima koji se nalaze u bazama država okruženja, ali i onih daljih.

“Postoje određeni svjedoci koji su već dali određene informacije, ali i novi koji traže da im država pruži odgovarajuće zaštitne mjere, jer nijesu sigurni da bi oni i njihove porodice bile bezbjedne nakon što progovore. Činjenica je da nadležne organe, posebno nakon izbora vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu, apsolutno ništa ne sprečava da u cilju potpunog rasvjetljavanja tog ubistva, ponovo uspostave međunarodnu saradnju sa relevantnim policijskim organizacijama, jer bi upoređivanje DNK profila iz automobila, ali i ponovno vještačenje pušaka, mogli bi biti izuzetno značajni”, kazao je bezbjednjak sa dugogodišnjim stažom.

Stalnu provjeru baze bioloških profila tražila je i Komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija.

Predsjednik tog tijela, Mihailo Jovović, kazao je juče Vijestima da je prošle godine bio veći optimista da će se istraga pomjeriti sa mrtve tačke, ali da je samo izgubljena još jedna godina.

“Bio sam mnogo veći optimista da će istraga krenuti sa mrtve tačke, nakon sastanka u zgradi Vlade prošlog maja, koji je organizovao tadašnji premijer (Dritan) Abazović, a prisustvovali su između ostalih, predstavnici policije, tužilaštva, Komisije i ostalih nadležnih organa. Tada su dogovorene neke stvari, ali izgleda da od toga nema ništa. Izgubljena je još jedna godina. Dvadeseta sramotna za crnogorsku državu”, rekao je Jovović.

On je podsjetio da je Komisija u svom novom izvještaju tražila odgovor - ko ili šta sprečava Više tužilaštvo da napravi pomak u istrazi:

“A konstatovali smo da najvjerovatnije nisu uvažene preporuke koje smo dali u vezi sa utvrđivanjem šta se desilo sa čuvenom službenom zabilješkom, sa poligrafskim testiranjem svjedoka koje smo predložili, stalnom provjerom DNK sa lica mjesta, oružja i automobila sa bazama u Crnoj Gori, regionu i svijetu, ne bi li se utvrdilo čiji je to DNK, koji se možda pojavio u tim bazama od 2004. Na stranu što nije ustanovljeno jesu li tačne indicije da je bilo, blago rečeno, propusta u prvom slanju DNK uzoraka na analizu”.

Jovović objašnjava da je Komisija preporučila i da se raspiše nagrada za informacije, koja, ako Vlada donese tu odluku, možda može donijeti rezultate, ako se neko ko ima informacije, ili neko ko je na bilo koji način učestvovao u tome, makar zbog novca, odluči da istupi i pomogne u otkrivanju svih izvršilaca, organizatora i nalogodavaca ovog kukavičkog zločina.

“Zato smo predložili i razmatranje drugih povlastica, u skladu sa zakonom, jer znamo za slučaj pritvorene osobe koja je nudila tako nešto, ali ta mogućnost nije upotrijebljena. Moj lični stav je da promjena na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva nije dovoljna, jer u državnim tužilaštvima, pa i u Višem tužilaštvu Podgorica, i dalje rade mnogi ljudi koji su vodili ovu istragu i ta tužilaštva, a svi vidimo kako su ih do sada vodili”, zaključio je Jovović.

NOVA ISTRAGA

Novinar i nekadašnji poslanik ubijen je 27. maja 2004. godine - hicima iz automatskog oružja pokošen je kada je izašao iz redakcije dnevnog lista čiji je bio vlasnik.

Za učešće u ubistvu, za sada, osuđen je jedino Podgoričanin Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu za saučesništvo i osudio ga na 19 godina zatvora. Osim izvršilaca i nalogodavaca tog ubistva pravdi izmiču i oni koji su istragu vodili tako da se istina nikada ne utvrdi. Nije utvrđeno ni ko je odgovoran za to što gotovo dvije decenije nema ozbiljnijih rezultata.

Prošle godine u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, u toj istrazi, saslušano je nekoliko osoba, među kojima i Vesna Medenica, koja je bila vrhovni državni tužilac kada je Jovanović ubijen.

Ona je iskaz dala u istrazi otvorenoj 2021. godine, kojom rukovodi tužiteljka Danka Ivanović Đerić.

Nakon saslušanja, njen pravni zastupnik, advokat Zdravko Begović, kazao je za Vijesti da je Medenica je dala iskaz u svojstvu svjedoka i da on nije prisustvovao tom saslušanju.

“Iz komunikacije sa njom mogu reći da je juče dala sve podatke koje je tada dobila od istražnih organa. Zadovoljna je činjenicom da se nastavlja istraga i očekuje da se uspješno okonča”, izjavio je Begović u junu prošle godine.

Prije nekadašnje VDT i bivše predsjednice Vrhovnog suda, isti status imao je i nekadašnji direktor Uprave policije, Veselin Veljović.

On se, navodno, izjašnjavao na okolnosti nestanka službene zabilješke u kojoj su službenici UP nakon hapšenja jedinog osuđenog za saučesništvo u tom ubistu Damira Mandića upisali sve što im je te noći ispričao.

Veljović je tada Vijestima rekao da je saslušan, ali da detalje ne može iznositi zbog tajnosti postupka, naglasivši da je sa tužiteljkom podijelio sva svoja saznanja o tom predmetu koja će joj možda koristiti u daljem nastavku istage. Objasnio je da neposredno nakon ubistva ni na jedan način nije bio uključen u istragu, već da je u tu istragu uključen godinu i po nakon zločina.

27.

maja 2004. godine hicima iz automatskog oružja Duško Jovanović pokošen je kada je izašao iz redakcije dnevnog lista čiji je bio vlasnik

Dugogodišnji prvi crnogorski policajac prije nekoliko godina je, na zatvorenoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost, kako su tvrdili parlamentarci, saopštio da je ubistvo Jovanovića operativno riješeno, odnosno da policija zna ko je to uradio, ali da nema materijalne dokaze.

Sredinom septembra 2019. godine rekao je da je umor nadležnog tužioca u noći likvidacije razlog što do kraja nije rasvijetljen slučaj ubistva vlasnika “Dana” i što je taj predmet nepovratno izgubljen.

Savjet podržao predlog za raspisivanje nagrade

Savjet za građansku kontrolu rada policije jednoglasno je odlučio da podrži preporuku Komisije - da Vlada javno objavi i ponudi novčanu nagradu za pružanje pouzdanih informacija koje će pomoći konačnom i potpunom razjašnjenju ubistva glavnog i odgovornog urednika lista “Dan” Duška Jovanovića.

“Negativna percepcija i skeptičnost, naročito izražena u ranijem periodu, prema državnim organima u cjelini, kroz postepene političke i institucionalne transformacije se prevazilaze i mogle bi doprinijeti da policija i tužilaštvo dođu do visokokvalitetnih i pouzdanih informacija važnih za rasvjetljavanje ovog zločina. Obraćanje javnosti za pomoć, na način na koji to predlaže mjerodavna i kompetentna Komisija, nije neuobičajena praksa u demokratskom svijetu. Ona bi mogla da podstakne naročito svjedoke i sa njima povezane osobe koje oklijevaju da konačno podijele, informacije sa nadležnim organima”, kazao je Vijestima predsjednik Savjeta, advokat Zoran Čelebić.

Za podršku predlogu Komisije izjasnili su se on, Aida Petrović, prod. dr Dražen Cerović, dr Milena Popović Samaradžić i prof. dr Branislav Radulović, rečeno je Vijestima iz Savjeta.

(Ne)činjenje tužioca

Tokom dvije decenije koliko traje istraga nakon ubistva urednika “Dana” Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je najmanje desetak posebnih predmeta, provjeravalo brojne informacije i podatke, saslušavalo brojne svjedoke, ali sve to nije pomoglo da se dođe do novih dokaza o počiniocima, ali i nalogodavcima zločina.

Prvi predmet pod oznakom 150/04 formiran je odmah nakon likvidacije protiv, do sada jedino pravosnažno osuđenog, Damira Mandića.

Novi predmet formiran je u tek u avgustu 2013. godine kada je Vrhovno državno tužilaštvo tražilo analizu spisa prikupljenih tokom postupka. Taj predmet je u to vrijeme dužila tužiteljka Vesna Jovićević.

U februaru naredne godine VDT Podgorica formiralo je novi predmet pod oznakom 110/14 koji je u to vrijeme dužila Sanja Jovićević, a potom su spisi iz tog registra promijenili još dva tužioca - 2017. predmet je preuzeo tužilac Zoran Vučinić, ali godinama nije preduzimao nijednu radnju, a 2021. Danka Ivanović Đerić.

Baš u taj predmet, tokom 2014. spojeno je više predmeta drugih predmeta VDT Podgorica i ODT Podgorica, a među kojima i prvi, koji se vodio protiv Mandića.

U tom poredmetu, kako je krajem maja prošle godine navela rukovoditeljka VDT Podgorica Lepa Medenica u informaciji koju joj je tražio Tužilački savjet, saslušalo 14 svjedoka od kojih su tri ispitivana po više puta.

Tužiteljka Ivanović Đerić nakon što je 2021. godine preuzela taj obiman predmet, ali se na odluku čekalo i zastalo, jer su te godine formirana još tri posebna predmeta u ovom slučaju.

No kada je sve okončano, odluka da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica u ovom tužilačkom aktu donijeta 9. decembra 2022. godine o čemu postoji i posebna službena zabilješka tužiteljke Ivanović Đerić.

Nada da se možda može doći do novih dokaza pojavila se početkom 2021. godine kada su u Višem državnom tužilaštvu Podgorica formirana tri nova predmeta, koja su kasnije ipak arhivirana.

Prvi predmet te godine sačinjen je 12. marta pod oznakom 151/21, a povodom informacije koju je tadašnji vicepremijer Dritan Abazović iznio na sastanku “vezano za saznanje da jedno pritvoreno lice u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu posjeduje određena saznanja koja bi mogla biti od značaja za rasvjetljavanje ubistva Jovanovića”...

“Od strane tužioca Vučinića prikupljena su obavještenja od pritvorenog lica, kojom prilikom je naveo da ne želi, niti pristaje na takav vid saslušanja, već je naveo da želi da neformalno saopšti neke stvari pod uslovom da se njemu izađe u susret za nešto što nije uradio, a za šta je optužen. Tako da je 18. marta sačinjena službena zabilješka o postupanju po toj informaciji, gdje se konstatuje da tužilaštvo nema osnova za pokretanje krivičnog postupka, pa je predmet arhiviran”, navodi se u dokumentu u koji su Vijesti imale uvid.

Mediji su tada objavili podatke da je Ljubo Bigović, osuđeni za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, pismom obavijestio tadašnjeg premijera da ima određena saznanja o ubistvu urednika “Dana”...

Tri dana nakon prvog, formiran je novi predmet u martu 2021. a u kojem je postupala tužiteljka Ivanović Đerić.

“Iz spisa proizilazi da je UP sačinila zapisnik o obavještenju prikupljenom od građanina D.K., koji je dao određene informacije o mogućim nalogodavcima u vezi sa ubistvom novinara. Preduzete su neophodne mjere i radnje, dato je više usmenih i pisanih naloga UP. U svojstvu svjedoka saslušana su tri lica, izvršeno je grafološko vještačenje i neuropsihijatrijsko vještačenje lica, te se analizom prikupljenih dokaza došlo do zaključka da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja”, piše u informaciji.

Polovinom aprila 2021. formiran je novi predmet 265/21, kojim je zadužena tužiteljka Maja Jovanović, takođe nakon dopisa Abazovića, a povodom saznanja od “istog pritvorenog lica”...

Tog dana pritvorenik je saslušan i on je tada “istakao da je spreman da saopšti određena pouzdana saznanja oko ubistva Jovanovića ali pod određenim uslovima koje nije saopštio”.

“Da bi te informacije podijelio sa tužilaštvom tek nakon što budu ispunjeni njegovi uslovi, te je tom prilikom istakao da osim priče, nema konkretne dokaze jer je prošlo mnogo vremena”, navodi Medenica.

Tada je u svojstvu svjedoka saslušan i Dritan Abazović, koji kako se navodi u izvještaju “tužilaštvu nije pružio nikakva konkretna saznanja”.

VDT tada nije pregovaralo o ustupcima za tog pritvorenika, jer postupak protiv njega duži SDT, tako da je predmet arhiviran 4. februara 2022. godine.

Bonus video: