Zaštitnik ljudskih prava i sloboda: Ažurnije procesuiranje slučajeva govora mržnje

“Govor mržnje je postao sredstvo obračunavanja sa neistomišljenicima i već sada zauzeo ustaljeno mjesto u komunikaciji na društvenim mrežama i online prostoru”, rekli su iz institucije Zaštitnika

6916 pregleda 0 komentar(a)
Kovačević, Foto: Shutterstock
Kovačević, Foto: Shutterstock

U Crnoj Gori posljednjih godina institucije ažurnije procesuiraju slučajeve govora mržnje i zakonodavni okvir je ojačan, ali ima mnogo prostora za unapređenje u toj oblasti, poručili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Iz institucije Zaštitnika su to kazali povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, podsjećajući da su obilježavanje tog dana ustanovile Ujedinjene nacije (UN) kao potrebu da se globalnim aktivnostima pokuša suzbiti njegov negativan uticaj.

Oni su naglasili da je zabrinjavajuće prisustvo negativnog narativa u javnom prostoru Crne Gore.

“Godinama unazad najčešće reakcije Zaštitnika odnose se upravo na osude neprimjerenih i nezakonitih formi izražavanja koje podstiču mržnju, netoleranciju i podjele u našem društvu, koje se nažalost već duži period suočava sa polarizacijom po više drustveno-političkih osnova”, kaže se u saopštenju.

Ističe se da je u takvoj atmosferi izuzetno važno očuvati i stvarati zdravo tkivo demokratskog i integracionog potencijala i energije koja nam je potrebna da kao država i društvo Crna Gora napreduje na evropskom i evroatlantskom putu.

“Stoga i danas pozivamo najširu javnost da slobodu izražavanja, kao temeljnu vrijednost svakog demokratskog društva, praktikuje i ispoljava na civilizovan način, koji njeguje kulturu dijaloga i poštovanja onih sa kojima ne dijelimo iste svjetonazore i mišljenja”, navodi se u saopštenju.

Iz institucije Zaštitnika su podsjetili da govor mržnje, kao oblik zloupotrebe slobode izražavanja, podriva osnovna ljudska prava i slobode kršenjem dostojanstva, časti i ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta onih koje su njegove žrtve, a u svojim ekstremnim formama podstiče i izaziva nasilje.

“Govor mržnje je postao sredstvo obračunavanja sa neistomišljenicima i već sada zauzeo ustaljeno mjesto u komunikaciji na društvenim mrežama i online prostoru”, rekli su iz institucije Zaštitnika.

Navodi se da Zaštitnik ohrabruje sve društvene aktere da kritikuju društvene događaje i aktuelizuju teme od javnog interesa i značaja.

“Međutim takva kritika ne bi se trebala temeljiti na uvredama, ismijavanju, mizoginiji, seksizmu i drugim neprihvatljivim oblicima izražavanja”, dodaje se u saopštenju.

Iz institucije Zaštitnika su naveli da se u praksi pokazalo da slučajevi govora mržnje u kratkom roku uvijek pokrenu lavinu reakcija sa novim primjerima govora mržnje, diskriminacije i netolerancije.

“A nerijetko se i dobronamjerne reakcije i skretanja pažnje na ove negativne pojave koriste za razračunavanja neistomišljenika i neprincipijelna poređenja koja ne doprinose rješavanju problema”, rekli su iz institucije Zaštitnika.

Oni su istakli da se ne može reći da se u Crnoj Gori ne sprovode aktivnosti brojnih subjekata s ciljem smanjenja negativnog uticaja ovog štetnog narativa i povećanja svijesti javnosti o ovom problemu, ali da to i dalje ne donosi željene efekte.

Iz institucije Zaštitnika su pozvali pojedince, a posebno one na javnim funkcijama, da svako svojim primjerom pokuša da napravi promjenu u reakcijama i raspravama na teme od društvenog značaja, jer je to od vitalnog značaja za unaprjenjenje ukupne atmosfere i jačanja nacionalne kohezije.

“Zakonodavni okvir posljednjih godina ojačan je i usklađen sa međunaradnim standardima, a nadležne institucije ažurnije procesuiraju slucajeve govora mržnje, ali svakako da i u tom pravcu ima prostora za unapređenje”, rekli su iz institucije Zaštitnika.

Oni su podsjetili da je govor mržnje kao oblik diskriminacije definisan članom 9a Zakonom o zabrani diskriminacije.

“Istovremeno, govor mržnje je implicitno prepoznat i kroz Krivični zakonik Crne Gore i kroz Zakon o javnom redu i miru”, dodali su iz institucije Zaštitnika.

Oni su pozvali nosioce pravodusnih funkcija da govor mržnje, kao djelo iz domena prekršajno - pravne odgovornosti, procesuiraju kroz Zakon o zabrani diskriminacije, a ne skoro isključivo kroz Zakon o javnom redu i miru.

“Procesuiranjem kroz Zakon o zabrani diskriminacije poslala bi se jasna poruka da govor mržnje predstavlja oblik diskriminacije, a ne samo djelo kojim se remeti javni red i mir”, kaže se u saopštenju.

Iz institucije Zaštitnika su apelovali na sve nosioce javnih funkcija, novinare, aktiviste i akademske građane, da svojim primjerom i istupima pošalju snažne poruke nulte tolerancije na govor mržnje i sve njegove pojavne oblike, čime bi i kroz kontranarativ kreirali okruženje koje odbacuje i ne pristaje na necivilizacijske pošasti.

Bonus video: