U Višem sudu u Podgorici danas je počeo sudski proces protiv okrivljenog Milana Jankovića i ostalih, optuženi za šverc droge.
Optužnica se protiv okrivljenih bazira na komunikacijama između okrivljemih preko aplikacije "Anom".
Optuženi su Milan Janković, Toni Junčaj, Darko Vukčević, Božidar Vukčević, Slađan Đinović, Spasoje Zlatičanin, Alen Đoljević, Filip Krstonijević, Milan Milović, Anton Ljucđonaj i Nikola Pepaj.
Pred specijalnim vijećem kojim predsjedava sudija Radovan Vlaović, okrivljeni su negirali izvršenje krivičnog djela. Optuženi tvrde da nisu koristili "Anom" aplikaciju, kao ni kriptovani telefon.
"Nisam kriv, ne priznajem krivicu, nisam član organizovane kriminalne grupe i nisam organizator. Nigdje u spisima predmeta nisam našao identifikaciju na osnovu koje sam ja identifikovan u "Anom" komunikaciji. Privatnik sam i sasvim pristojno od toga živim. Nisam imao ni potrebe ni vremena da se bavim djelima koje SDT navodi. Porodičan sam čovjek, živim sa suprugom i djecom”, kazao je Milan Janković.
Odbrana je istakla primjedbu da je pravno licemjerstvo odluka Apelacionog suda kojom su preinačene dvije odluke Višeg suda da "anom" komunikacija i odlučilo da može biti valjan dokaz.
Advokatica Andrijana Razić je na suđenju kazala da se svi nadaju da je sudsko vijeće pročitalo detaljno spise predmeta. Posebno je istakla da je apsurdno da sudije parničari, koje su kako je kazala sada sudije Apelacionog suda, donose odluke o krivičnim postupcima.
Dodala je da "Anom" predstavlja provokaciju SDT-a kojom je sud doveden pred svršen čin.
"Odbrana smatra da je ovaj krivični postupak do ove faze, do suđenja, došao isključivo pravnim nasiljem od strane Apelacionog suda koji je dozvolio sebi da dva zakonita rešenja Višeg suda preinači. U Apelacionom sudu, što je apsurdno, sjede sudije parničari koji nikad nisu u svom radnom vijeku ušli u krivičnu sudnicu”, naglasila je Razić.
Podsjetila je na ranije riječi advokata Miloša Vuksanovića koji je kazao da je "Anom SKY sa Aliexpress-a".
Advokat Zdravko Begović je kazao da Apelacioni sud uopšte nije obratio pažnju na bitne okolnosti.
"Mjesecima se čekalo na odgovor Amerike, koja svoj zakon ne primjenjuje ali ga nama šalje. Već 35 godina sam advokaz, i nikad do sada nisam vidio dostojanstvenije iznošenje odbrane kao što su to ovi optuženi danas uradili. Mi, odbrana, smo na rubu da čuvamo nadu ovim ljudima koji pate. A strašno malo možemo da uradimo u poslednjih godina zbog pritiska SDT-a, politike i javnosti. I oni su ljudi, nisu jedinke, i oni imaju porodice”, naveo je Begović.
Dodao je da je pravnon licemejrstvo odlukaApelacionog suda i da je to urađeno zbog straha i pritiska.
Advokat Nikola Ivanović, branilac Milana Jankovića, ukazao je da SAD ne koristi "Anom" protiv svojih građana jer je neprovjerljiv. Dodao je da ga i pored toga dostavlja Crnoj Gori, SDT-u, koje ga pokušava predstaviti dokazom. On je podsjetio na dopis SAD-a u kojem je navedeno da zbog zaštite ne mogu da navedu koja je treća zemlja od koje je pribavljen "Anom".
Okrivljeni Toni Junčaj je takođe naveo da nije kriv i da ne priznaje krivicu. Dodao je da nije koristio aplikaciju "Anom" i da nije organizovao kriminalnu grupu.
Darko Vukčević je takođe kazao da nije kriv i da ne priznaje krivicu. Dodao je da nije član organizovane kriminalne grupe.
“Smatram da SDT nije dalo jasne dokaze da sam ja član neke organizovane kriminalne grupe. Od suda se nadam da će kao i kolege, biti stava da "Anom" nije dokaz i da će ga izuzeti”, kazao je Vukčević.
I Slađan Đinović je negirao krivicu. Naveo je da je SDT sve zloupotrebilo što je rekao i da mu je tamo izmijenjena izjava koju je dao.
“Na pitanaj SDT-a i suda neću odgovarati jer imam loše iskustvo, zloupotrebljena mi je izjava. Ja nisam koristio "Anom". Tokom davanja iskaza u SDT ja nisam imao branioca.Na moje "ne", oni (SDT) su stavili "da". Ja nisam imao uvid u izjavu, nju sam vidio tek nakon deset mjeseci i shvatio da to nisu moje riječi. Ja bi zamolio sud, ako postoji mogućnost da se izvrši uvid u audio-video snimak moje izjave koju sam dao pred SDT. U optužnici je navedeno da sam ja tokom 2022. koristio "Anom", koliko se sjećam aplikacija je 2021., ugašena”, kazao je Đinović u odbrani.
Dodao je da je u Holandiji osuđen za krivično djelo vezano za prenošenje droge i da je tamo odslužio kaznu.
Spasoje Zlatičanin je negirao kirivcu i kazao da nije član kriminalne organizacije.
“Od svih optuženih jedino poznajem Slađana Đinovića, kojeg znam 20 godina. Optužnicom mi je stavljeno na teret djelo sa kojim nemam veze. Kao dokaz SDT dostavlja "Anom" prepisku a nije tačno da sam koristio "Anom". U vrijeme kada SDT navodi da sam bio van Crne Gore, ja sam bio kući u Crnoj Gori. Nisam znao da Đinović ide u Holandiju zbog droge. On je tamo uhapšen, a ja pušten. Nisam znao šta on ima u vozilu”, kazao je Zlatičanin.
Alen Đoljević je naveo da nije kriv i da ne priznaje krivicu.
“Na pitanja tužilaštva neću odgovarati jer očigledno ima lošu namjeru oprotiv mene. Na pitanja suda neću odgovarati jer me nevinog drži zatvorenog već dvije godine. Nisam koristio "Anom". Tužilštvo navodi da sam 21. i 22. jula prepakivao drogu a ja se tada nisam nalazio u Crnoj Gori. Što se DNK tiče, ja sam zaposlen u firmi koja između ostalog ima braon i sive ljepljive trake i drugi propratni materijal. Pitanje je da li je moj DK zloupotrebljen”, rekao je Đoljević.
Filip Krstonijević je negirao izvršenje krivičnog djela, kazao da nije kriv i da nije član kriminalne grupe.
“Nisam siguran kako sam se ja našao u ovoj optužnici. Optužnica protiv mene je zasnovana na pretpostavkama. Nikad se kriminalnim radnjama nisam bavio. Nikad nisam privođen od strane policije, nikad osuđivan. Dvije frime su mi propale zbog toga što sam u pritvoru. Čini mi se da je nama nametnuto da dokazujemo nevinost a trebalo bi suprotno, da SDT dokazuje krivicu”, smatra on.
Milan Milović je takođe negirao kriivcu.
“Nikad nisam koristio kriptovani telefon i "Anom" aplikaciju. Nisam izvršio ničija naređenja. Nikog od optuženih ne poznajem osim Milana Jankovića koji mi je komšija i sa kojim imam narušen odnos. Dvije godine sam u Istražnom zatvoru i suđenje je tek sad počelo. Egzistenicja moje porodice zavisi od mene. Ima dvoje djece. Sina, koji sada ima 16 godina, godinu dana nisam vidio jer kad je dolazio kod mene u posjetu doživjeli su udes i ima strah. Siguran sam da ću dokazati svoju nevinost. Svi mi ovdje i naše porodice imamo mučnu situaciju zbog trajanja pritvora i ovog procesa. Napravljena nam je velika nepravda. Tužilaštvo se nije bavilo detaljima, paušalno je navelo optužbe”, rekao je okrivljeni Milović.
Anton Ljucđonaj je rekao da ne može da vjeruje na osnovu kakvih je dokaza optužen.
Nastavak suđenja zakazan je za osmi jul.
Optužnicom je predstavljeno da su u toku 2021. i 2022. godine okrivljeni Janković i Junčaj organizovali su kriminalnu organizaciju na teritoriji Crne Gore, Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Austrije i Holandije radi vršenja krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine, ili teža kazna, s ciljem sticanja nezakonite dobiti i moći.
Kako se navodi, Janković i Junčaj su kao organizatori planirali i organizovali izvršenje krivičnih djela u vezi sa krijumčarenjem droge. Terete se da su sami ili preko drugih lica vrbovali pripadnike kriminalne organizacije, angažovali vozače, tzv. kurire, za prevoz marihuane ili kokaina, obezbjeđivali kuće u kojima je vršeno skladištenje i prepakivanje droge... SDT ih sumnjiči i da su radi krijumčarenja marihuane ostvarivali kontakte sa više lica iz Albanije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nabavljali kriptovane mobilne telefone za druge pripadnike kriminalne organizacije, obezbjeđivali novac za kupovinu droge, obezbjeđivali novčana sredstva članovima kriminalne organizacije koji su imali zadatak da lično i preko drugih članova vrše krijumčarenje marihuane iz Crne Gore prema državama okruženja i zemljama EU. Pripadnici kriminalne organizacije i druga zasad N.N. lica, kako se navodi u optužnici, radi realizacije kriminalnog plana, prihvatili su da po nalozima organizatora izvršavaju zadatke.
Lješković: Sud da izdvoji "Anom" kao pravno nevaljni dokaz
Advokat Srđan Lješković uputio je dopis Višem sudu u Podgorici kojim traži izuzimanje materijala iz kriptovane aplikacije "Anom", kao pravno nevaljan dokaz.
“Kao branilac okrivljenih Filipa Krstonijevića i Alena Đoljevića tražimo da se kao pravno nevaljali dokazi izdvoje iz spisa sledeći dokazi. USB flash memorija na kojoj se nalaze komunikacije sa kriptovane aplikacije 'Anom' i to 23.512 fajlova veličine 21,2 GB, a koji su dostavljeni uz dopis Ministarstva pravde SAD-a CRM 182-78115 od 28.06.2022 godine sa prilozima kao odgovor na zamolnicu Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore Kmp-S 42/22 od 22.04.2022 god. Prevod izdvojene komunikacije na platformi Anom sa albanskog na crnogorski jezik, koji je ostvaren između korisnika JID-ova, Woulditp, i Hislungs, koji je izvršen od strane sudskog tumača za albanski jezik Viktor Berišaja. Službene zabilješke Uprave policije o identifikaciji korisnika 'Anom', Darka Vukčevića, Božidara Vukčevića i Spasoja Zlatičanina, Milana Milovića, Filipa Krstonijevića, Alena Đoljevića i Tonija Junčaja. Odbrana smatra da su predloženi dokazi pravno nevaljani i isti se ne mogu koristiti kao dokaz u postupku a ovo iz sledećih razloga. Po zamolnici SDT koji je uputilo SAD od 20. 04. 2022 godine, traženo je da SDT dostavi dokazni materijal sa aplikacije Anom.
Uz ovaj zahtjev SDT CG je zahtijevalo i odgovore na pitanja: da li se navedeni podaci koji su pribavljeni posredstvom presretnute komunikacije mogu smatrati legalno pribavljenim dokazima po zakonu SAD, da li je tehnika koja se koristila prilikom izvođena operacije"Trojanski štit" na osnovu kojih su pribavljeni predmetni podaci legalna i pribavljena shodno zakonu SAD i da li ako su podaci dobijeni od trece države da li je toj razmjeni podataka predhodila međunarodna pravna komunikacija ostavrenih preko aplikacije Anom prikupili na legalan način, odnosno zakonima te treće države. Postupajući po ovoj zamolnici Ministarstvo pravde SAD-a Kancelarija za međunarodne odnose nije dostavila dokaz o izvršenju konkretnih i pouzdanih predhodnih radnji, izvršenih kako ih oni nazivaju treće države, da bi se na vjerodostojan način mogli provjeriti kako i po čijem nalogu su prikupljeni dostavljeni podaci u trećoj državi i kako je FBI-aj došao do podataka koji su predstavljeni u predmetnoj optužnici. U cilju pravičnog obezbeđenja pravičnog postupka ni odbrani ni sudu nije bilo omogućeno da ispita zakonitost procedure po kojoj su pribavljeni dokazi u zemlji porijekla, kao i to da li se radi o dokazima prikupljenim u krivičnom postupku te treće zemlje ili se radi samo o operativnim informacijama.
Da bi sud odlučio o ovom predlogu odbrane od izuzetnog značaja je odluka Višeg regionalnog suda u Minhenu 1Vs 525/23 od 19.10.2023 godine u kojoj između ostalog krivično vijeće tog suda navodi da je i njima u postupku bio nepoznat identitet treće zemlje, da nema sudskih naloga iz nepoznate treće zemlje, te da uprkos odgovarajućim istražnim naporima krivičnog vijeća oni nijesu ni pribavljeni. U istoj odluci se navodi i da iz zvaničnih izjava podnijetih u postupku 1 Kls 401 Js 22809/21 od strane dva službenika javnog tužilaštva u Frankfurtu na Majni od 06.04.2022 godine i 13.04.2023 godine, proizilazi da je FBI razvio i upravljao platformon ANOM, te da ni javno tužilaštvo u Frankfuru na Majni takođe ne zna za treću zemlju za koju se navodi da je članica EU, kao ni sudske naloge koji su tamo izdati prema tvrdnji FBI. Ostalo je nejasno i nepoznato odbrani sudu i svakom u ovom postupku koja treća zemlja kako je FBI naziva je prikupila podatke sa aplikacije Anom, na koji način je to uradila ne postoji u spisima predmeta, da li je pratila naredba nadležnih pravosnažnih pravosudnih organa te treće zemlje ne postoji u spisima predmeta, da li je to učinjeno sa procesnim i materijalnim zakonodavstvom te treće zemlje ne postoji u spisima predmeta, koje dokazne radnje je nadležni inostrani pravosudni organ odlučujući o ispunjenosti pretpostavki za pružanje međunarodne pravne pomoći u konkretnom slučaju preduzeo u skladu sa svojim zakonodavstvom te treće zemlje ne postoji u spisima predmeta.
Otvoreno postavljamo pitanje sudu: Kako moji branjenici kada im je nepoznato ime treće zemlje, nepoznata procedura po kojoj su dokazi pribavljeni, mogu da se brane. Da zaključimo ako ne znamo o kojoj se trećoj državi radi, podaci nijesu dostuni odbrani, postavlja se pitanje kako će se utvrditi i ispitati da su mjere koje su predhodile pribavljanju podataka bile zakonite i da li je došlo do kršenja članova 6 i 8 Evropske konvencije. Ako se ovi dokazi ne izdvoje kao pravno nevaljani postavlja se pitanje da li uopšte postoji više pravilo jednakosti oružja. Iz svega prednjeg navedenog u smislu člana 239 stav 9 ZKP dokazi konstatovani u ovom podnesku su pravno nevaljani", navodi se u dopisu Lješkovića.
Bonus video:
