Ono što se očekivalo poslije današnje sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu se veoma brzo i desilo - Vlada je na elektronskoj sjednici utvrdila čak osam amandmana na Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
To znači da izvršna vlast ne odustaje od namjere da se kroz skraćenu skupštinsku proceduru, do kraja jula, u parlamentu usvoji ovaj zakon.
Kako su saopštili iz Vlade, amandmani se odnose na članove 13, 15, 18, 20, 21, 22, 23 i 45 Predloga zakona o ANB-u.
To je učinjeno uprkos brojnim reakcijama nevladinih organizacija, udruženja pravnika i opozicionara, koji su tražili od Vlade da povuče Predlog zakona iz procedure i da ga ostavi za septembar kako bi kroz javnu raspravu pronašli najbolje zakonsko rješenje.
NE PROPUSTITE
Uporednom analizom, vidi se da su amandmanom 1, gdje se uređuje pristup bazama podataka, u odnosu na prvobitno rješenjepredložili uvođenje obaveze pisanog sporazuma između ANB-a i starješine organa / pravnog lica za elektronski pristup bazama podataka.
Sporazum se zaključuje uz mišljenje organa za zaštitu tajnih podataka i nezavisnog nadzornog tijela za zaštitu ličnih podataka.
U prvom Predlogu, ANB je imala pravo direktnog elektronskog pristupa svim bazama.
Amandmanom 2, kojim su predložene novine oko nadzora nad elektronskim komunikacijama, redefinisana je tačka 4 člana 15 stav 1, gdje je Vlada sada precizirala šta nadzor obuhvata (sadržaj komunikacije, saobraćajne podatke, lokaciju, međunarodne veze, poštanske pošiljke). Time je sada uvedena jasnija klasifikacija i razdvajanje lokacije i neuspjelih komunikacija.
Prema amandmanu 3, umanjena je obuhvatnost – direktor ANB-a, kako je predloženo, sada može izdati nalog samo za metodu iz čl. 15 st. 1 tačka 2 - praćenje i osmatranje, a u prvoj verziji je nalog obuhvatao i informacioni sistemi.
Četvrtim amandmanom je predloženo novo rješenje: ANB može koristiti mjere iz čl. 15 stav 1 tačka 4 samo podtačke a, b, d i e, i tačke 5, 6 i 7, uz sudsku odluku, a izbačena je mogućnost obuhvatanja podtačke c - lokacija.
Amandmanom 5 predlaže se novo rješenje, kojim predsjednik Vrhovnog suda odobrava nadzor samo nad podtačkama a, b, d i e i tačkom 5, umjesto (a, c i d) iz osnovnog teksta.
Šestim amandmanom unijeti su precizni podaci, koje predlog za sve vrste nadzora, mora sadržati. Dodata je obaveza saradnje pri pregledu informacionih sistema. Tim amandmanom se za produženje nadzora za podtačke a, b, d i e i tačku 5 mora dobiti saglasnost predsjednika Vrhovnog suda, za tačke 6 i 7 – vijeća sudija, dok za proširenje mjera, direktor ANB može samostalno izdati nalog.
Amandmanom 7, posebno se reguliše nadzor podataka o lokaciji, koji se može odobriti pisanim aktom direktora ANB-a (bez suda), a o produženju nadzora takođe odlučuje direktor.
Ovo je značajna promjena u odnosu na prvu verziju Šredloga zakona o ANB, jer u osnovnom tekstu lokacija (b) bila je dio sudskog nadzora.
I posljednjim amandmanom, jasno se propisuje da se radni odnos može zasnovati bez javnog oglašavanja, a da akt o sistematizaciji definiše koja mjesta se popunjavaju na ovaj način.
U saopštenju Vlade navodi se da su na razmotrili i utvrdili amandmane na Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Amandman 1: u članu 13 iza stava 3 dodaju se nova dva stava koja glase: „Pristup elektronskim putem podacima iz evidencija, registara i zbirki podataka koje vode državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave i organi lokalne uprave, pravna lica i drugi subjekti iz stava 1 ovog člana, Agencija vrši na osnovu pisanog sporazuma zaključenog sa starješinom organa, odnosno odgovornim licem u pravnom licu. Zaključivanje sporazuma iz stava 4 ovog člana, vrši se uz prethodno pribavljeno mišljenje organa uprave nadležnog za zaštitu tajnih podataka i nezavisnog nadzornog tijela nadležnog za zaštitu podataka o ličnosti."
Amandman 2: kako su saopštili iz Vlade, tiče se člana 15 stav 1 tačka 4 koji se mijenja i glasi: nadzorom nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama koji se odnosi na: a) sadržaj elektronske komunikacije; b) podatke o saobraćaju u elektronskoj komunikaciji i neuspješnom uspostavljanju komunikacija; c) podatke o lokaciji u elektronskoj komunikaciji koja se odnosi na korisnika; d) međunarodne telekomunikacione veze; e) sadržaj i vrstu poštanske pošiljke, odnosno usluge. Trećim amandmanom se uređuje član 18 i sada glasi: “Ako podatke iz člana 8 ovog zakona nije moguće pribaviti na način iz čl. 12, 13, 14 i 17 ovog zakona ili bi prikupljanje tih podataka izazvalo nesrazmjerne teškoće, direktor Agencije izdaje pisani nalog za primjenu sredstava i metoda iz člana 15 stav 1 tačka 2 ovog zakona. Nalog za primjenu sredstava i metode iz člana 15 stav 1 tačka 2 ovog zakona sadrži podatke o licu, objektu, vozilu, predmetu na koje se nalog odnosi, vrijeme trajanja, kao i osnovanost razloga za primjenu tog sredstava i metode. Nalog iz stava 1 i 2 ovog člana izdaje se za period do šest mjeseci i može se produžavati po šest mjeseci, dok se ne postigne svrha radi koje je odobrena primjena tog sredstva i metode, tako da primjena ovog sredstva i metoda može trajati najduže 24 mjeseca.
U amandmanu broj 4 se mijenja član 20 Predloga zakona o ANB: “Ako podatke iz člana 8 ovog zakona nije moguće pribaviti na način iz čl. 12, 13, 14 i člana 15 stav 1 tač. 1, 2, 3 i 5 ovog zakona ili bi prikupljanje podataka na taj način zahtijevalo nesrazmjerni rizik ili ugrožavanje života i zdravlja ljudi, Agencija može, na osnovu prethodne odluke nadležnog suda, primijeniti sredstva i metode člana 15 stav 1 tačka 4 podtač. a, b, d i e i tač. 5,6 i 7 ovog zakona.
Amandmanom 5 se mijenja član 21 stav 1.
“Nadzor iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtač. a,b, d i e i tačka 5 ovog zakona, na obrazloženi pisani predlog direktora Agencije, za svaki pojedinačni slučaj, odlukom odobrava predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore, ako postoje osnovi sumnje da je ugrožena nacionalna bezbjednost”, saopštili su iz Vlade.
Šestim amandmanom se mijenja član 22 koji glasi: “Predlog za nadzor nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtač. a,b, d i e ovog zakona sadrži podatke o: licu na koje se nadzor odnosi; osnovanosti razloga za njegovu primjenu; načinu primjene; obimu i trajanju; elektronskom komunikacionom sredstvu i/ili poštanskoj pošiljci, odnosno usluzi i okolnostima koje nalažu potrebu primjene ovog oblika prikupljanja podataka. Ako Agencija ne može utvrditi identitet lica na koje se nadzor odnosi, predlog iz stava 1 ovog člana može da sadrži podatke o licu kojima Agencija raspolaže ili tehničke podatke. Pregled informaciono-komunikacionih sistema državnih organa i organa državne uprave iz člana 15 stav 1 tačka 5 ovog zakona vrši se u saradnji sa organom koji upravlja informaciono-komunikacionom mrežom tog organa. Nalog za primjenu sredstava i metode iz člana 15 stav 1 tačka 5 ovog zakona sadrži podatke o sistemu na koje se nalog odnosi sa kojima Agencija raspolaže, vrijeme trajanja, kao i osnovanost razloga za primjenu tog sredstava i metode. Predlog za pregled vozila i predmeta iz člana 15 stav 1 tačka 6 ovog zakona sadrži podatke o: vozilu ili predmetu na koje se pregled odnosi; načinu vršenja, obimu i trajanju nadzora; vrsti tehničkih sredstava koja se koriste i okolnostima koje nalažu potrebu primjene ovog oblika prikupljanja podataka. Predlog za nadzor unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta iz člana 15 stav 1 tačka 7 ovog zakona sadrži podatke o: licu/licima ili objektu, prostoru ili predmetu na koje se nadzor odnosi; načinu vršenja, obimu i trajanju nadzora; vrsti tehničkih sredstava koja se koriste i okolnostima koje nalažu potrebu primjene ovog oblika prikupljanja podataka. Nadzor iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtač. a, b, d i e i pregled i nadzor iz tač. 5, 6 i 7 ovog zakona može da traje šest mjeseci, a zbog važnih razloga može se produžavati po šest mjeseci, dok se ne postigne svrha radi koje je odobrena primjena tog nadzora, odnosno pregleda, tako da taj nadzor, odnosno pregled može trajati najduže 24 mjeseca. Produženje nadzora iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtač. a, b, d i e i pregleda iz tačke 3 ovog člana odobrava predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore, a u slučaju odsutnosti ili spriječenosti sudija koji ga zamjenjuje. Produženje pregleda i nadzora iz člana 15 stav 1 tač. 6 i 7 ovog zakona odobrava Vijeće sudija Vrhovnog suda Crne Gore. Nadzor iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtač. a,b,d I e, pregleda iz tačke 5 i pregleda nadzora iz tač. 6 i 7 ovog zakona ukidaju se odmah nakon prestanka razloga zbog kojih su vršeni, o čemu direktor Agencije, u pisanoj formi, obavještava predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno Vijeće sudija Vrhovnog suda Crne Gore. Operatori elektronskih komunikacija, kao i poštanski operatori dužni su da Agenciji omoguće uslove za vršenje nadzora iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtač. a, b, d i e ovog zakona, koji je odobrio predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno sudija koji ga zamjenjuje. Ako se, u postupku primjene sredstava i metoda iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtač. a, b, d i e i tač. 5,6 i 7 ovog zakona, dođe do saznanja da lice, grupa lica ili organizacija, za koje postoji odobrenje Vrhovnog suda u skladu sa članom 21 ovog zakona i st. 1 do 9 ovog člana, koristi drugo sredstvo komunikacije, elektronsku ili drugu adresu ili da se komunikacija obavlja na drugom mjestu ili u drugoj prostoriji, direktor Agencije može izdati pisani nalog za proširenje ili sužavanje mjere”.
Vlada je amandmanom 7 promijenila i član 23 koji sada glasi: “Ako podatke iz člana 8 ovog zakona nije moguće pribaviti na način iz čl. 12, 13, 14 i člana 15 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona ili bi prikupljanje podataka na taj način zahtijevalo nesrazmjerni rizik ili ugrožavanje života i zdravlja ljudi, Agencija pored sredstva i metoda iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtač. a,b, d i e i tač. 5,6 i 7 ovog zakona, primjenjuje sredstvo i metodu iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtačka c ovog zakona. Primjenu sredstva i metode iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtačka c ovog zakona odobrava direktor Agencije pisanim aktom koji sadrži podatke o: licu na koje se nadzor odnosi; osnovanosti razloga za njegovu primjenu; načinu primjene; obimu i trajanju; elektronskom komunikacionom sredstvu i/ili poštanskoj pošiljci, odnosno usluzi i okolnostima koje nalažu potrebu primjene ovog oblika prikupljanja podataka. Ako Agencija ne može utvrditi identitet lica na koje se nadzor odnosi, pisani akt iz stava 2 ovog člana može da sadrži podatke o licu kojima Agencija raspolaže ili tehničke podatke. Nadzor iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtačka c može da traje šest mjeseci i može se produžavati po šest mjeseci, dok se ne postigne svrha radi koje je odobrena primjena tog nadzora, tako da taj nadzor, odnosno pregled može trajati najduže 24 mjeseca. Produženje nadzora iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtačka c ovog zakona odobrava direktor Agencije, obrazloženim pisanim aktom. Nadzor iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtačka c ovog zakona ukida se odmah nakon prestanka razloga zbog kojih su vršeni, o čemu direktor Agencije donosi pisani akt. Operatori elektronskih komunikacija, kao i poštanski operatori dužni su da Agenciji omoguće uslove za vršenje nadzora iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtačka c ovog zakona koji je odobrio direktor Agencije".
I posljednjim amandmanom se mijenja član 45, a kojim se uređuje zasnivanje radnog odnosa u Agenciji, koji se može zasnovati bez javnog oglašavanja.
"Radna mjesta koja se popunjavaju bez javnog oglašavanja utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji službeničkih mjesta u Agenciji. Odluku o zasnivanju radnog odnosa u Agenciji donosi direktor”, piše u saopštenju Vlade.
Bonus video:
