Zakon u Crnoj Gori jasno zabranjuje zatamnjenje prednjih stakala na vozilima, ali u praksi kontrola gotovo da ne postoji. Istovremeno, sve je više slučajeva nelegalne upotrebe rotacionih svjetala, koja bi trebalo da budu rezervisana samo za vozila u službi građana. Nedostatak tehničke opremljenosti i sistemske evidencije stvara prostor za zloupotrebe, dok građani često ostaju bez odgovora - ko vozi “pod specijalnim režimom” i zašto...
Zakon u Crnoj Gori decidan je kada je riječ o vidljivosti u saobraćaju - član 68 Pravilnika o uslovima koje moraju ispunjavati vozila u saobraćaju, jasno zabranjuje naknadno zatamnjivanje prednjeg vjetrobrana i bočnih stakala u ravni vozača. Dozvoljena su jedino zatamnjenja zadnjih stakala, ali uz obavezu da vozilo ima oba bočna retrovizora. Ipak, i pored propisa, kaznena praksa je gotovo nepostojeća.
Kako navodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori ne postoji ni oprema ni zakonski utvrđena metodologija za mjerenje stepena zatamnjenosti stakala. Kontrola se sprovodi isključivo na tehničkim pregledima vozila, najčešće kada policija uputi vozača na dodatnu provjeru.
Uprkos tome, nema tačnih podataka o tome koliko je vozača kažnjeno zbog nepropisnog zatamnjenja stakala jer se u registrima nedostaci na vozilu ne razvrstavaju detaljno. Drugim riječima - moguće je prekršiti zakon bez velikog rizika da ćete za to odgovarati.
Simbol moći ili službene potrebe
Ako je situacija sa zatamnjenim staklima maglovita, još je neprozirnija kada je riječ o upotrebi rotacionih svjetala, takozvanih “bliceva”. Plava i crvena svjetla dozvoljena su samo za vozila sa prvenstvom prolaza - policiju, vojsku, hitnu pomoć, vatrogasce i inspekcijske službe. Žuto svjetlo rezervisano je za specifične radne situacije, poput građevinskih radova na putu.
Međutim, Uprava policije priznaje da ne vodi evidenciju o tačnom broju registrovanih vozila koja legalno koriste rotaciona svjetla. Još ozbiljnije - ne postoji sistemska evidencija o zloupotrebama.
Jedini dostupni podatak: u prvoj polovini 2025. godine izrečeno je svega sedam prekršajnih naloga zbog nelegalnog posjedovanja ili upotrebe rotacionih svjetala, iako se u javnosti često može vidjeti privatnih vozila sa “blicevima” koji se uključuju bez ikakvog zvučnog upozorenja, u svrhe koje nemaju veze sa javnom službom.
“Ministarstvo unutrašnjih poslova - Uprava policije ne raspolaže podacima o broju registrovanih vozila sa pravom korišćenja rotacionih svjetala. Na nivou Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije ne postoji propisana evidencija o zloupotrebama zvučne i svjetlosne signalizacije osim Registra novčanih kazni i prekršajnih evidencija u kojima su evidentirani prekršaji gdje su ovi uređaji korišteni u suprotnosti sa odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, piše u odgovorima iz UP.
Kazne postoje, ali da li se primjenjuju
Zakon predviđa kazne u iznosu od 150 do 400 eura za vozače koji nelegalno koriste svjetlosne i zvučne signale. Međutim, praksa pokazuje da su prekršaji rijetko procesuirani, a kontrola gotovo u potpunosti prepuštena saobraćajnoj policiji, bez specijalizovanog mehanizma za provjeru zakonitosti upotrebe ovih uređaja.
Isto važi i za sumnje građana. Iako je moguće prijaviti zloupotrebu pozivom na broj 122, ostaje nejasno da li se te prijave ikada sistemski obrađuju i da li dovode do konkretnih kazni.
“Službenici Uprave policije, prvenstveno pripadnici saobraćajne policije, vrše kontrolu upotrebe svjetlosne i zvučne signalizacije i kada ustanove da se iste upotrebljavaju mimo zakona procesuiraju nesavjesne vozače. Članom 319 stav 1 tačka 7 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano je da: vozač vozila na kome su ugrađeni, postavljeni ili se koriste uređaji za davanje posebnih zvučnih ili svjetlosnih znakova koji se smiju ugrađivati samo na vozilima pod pratnjom ili vozilima sa prvenstvom prolaza (član 105 i 107) kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 150 do 400 eura. U periodu od 1.1.2025. godine do 25.7.2025. godine, u Registru novčanih kazni i prekršajnih evidencija je evidentirano ukupno 7 prekršajnih naloga po ovom osnovu”, kazali su iz Uprave policije.
Tako su odgovorili na pitanja Vijesti ko kontroliše da li vozilo legalno koristi rotaciona svijetla, da li se ti prekršaji kažnjavaju i kolika je kazna, ali i da li postoji praksa da se “blicevi” montiraju na privatna vozila osoba koje nemaju službena ovlašćenja, i da li je to predmet kontrole.
“Na nivou Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije ne postoji propisana evidencija o zloupotrebama zvučne i svjetlosne signalizacije osim Registra novčanih kazni i prekršajnih evidencija u kojima su evidentirani prekršaji gdje su ovi uređaji korišteni u suprotnosti sa odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, kazali su iz UP.
Tamna stakla bez kontrole
Iako je zakonom definisano da je zabranjeno naknadno zatamnjivanje vjetrobrana i prednjih bočnih stakala, Crna Gora nema uslove za provjeru stepena zatamnjenosti, objašnjavaju iz Uprave policije, odgovarajući na pitanja Vijesti.
“Trenutno u Crnoj Gori ne postoje uslovi za vršenje provjere stepena zatamnjenosti stakala niti je to propisano zakonom, već je definisano da je zabranjeno naknadno zatamnjivanje prednjeg vjetrobranskog stakla i prednjih bočnih stakala u ravni vozača, a kontrolu činjenice da li je vršeno naknadno zatamnjivanje stakala vrše stanice za kontrolu tehničke ispravnosti vozila po uputu policije, ili samostalno kada je vozilo na redovnom tehničkom pregledu”, kazali su iz te bezbjednosne institucije.
Priznaju i da u registru kazni nije precizirano koliko je vozača kažnjeno zbog toga i koliko je kazni izrečeno.
“Članom 322 stav 1 tačka 37 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, propisano je da: vozač koji u saobraćaju na putu učestvuje vozilom koje nema ispravne uređaje i opremu osim uređaja za upravljanje, uređaje za zaustavljanje, tahograf i pneumatike (član 242)”, kazniće se novčanom kaznom u rasponu od 80 do 250 eura. U registru nijesu razvrstani nedostaci koje vozilo ne ispunjava te samim tim ne raspolažemo sa podacima o broju vozila čiji vozači su kažnjeni zbog naknadnog zatamnjivanja stakala”, objašnjavaju.
Ipak, oni koji naknadno zatamnjuju stakla, ne mogu registrovati automobile, ističu iz UP. O tome računa vode oni koji su zaduženi za tehnički pregled
“Prilikom tehničkog pregleda vozila, kada istom pristupi vozilo sa naknadno zatamnjenim vjetrobranom i bočnim staklima u ravni vozača, takvo vozilo se proglašava tehnički neispravnim i vlasniku se saopštava da naknadna zatamnjenja mora ukloniti”, objašnjavaju iz UP.
Ministarstvo unutrašnjih poslova - Uprava policije ne raspolaže podacima o broju registrovanih vozila sa pravom korišćenja rotacionih svjetala... Na nivou Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije ne postoji propisana evidencija o zloupotrebama zvučne i svjetlosne signalizacije osim Registra novčanih kazni i prekršajnih evidencija u kojima su evidentirani prekršaji gdje su ovi uređaji korišteni u suprotnosti sa odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, objasnili su iz UP.
Pravila ne važe ni za Generalni sekretarijat Vlade
Generalni sekretarijat Vlade, odnosno njihovi ili automobili koji su im dati na korišćenje, izuzeta su iz Pravilnika kojim je regulisano zatamnjenje vjetrobranskog stakla. Osim na ta, Pravilnik se ne odnosi ni na vozila MUP-a, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Ministarstva saobraćaja i pomorstva - Inspekcije za drumski saobraćaj i Vojno obavještajne službe Vojske Crne Gore.
To su objasnili iz Uprave policije, precizirajući da su članom 68 tog Pravilnika propisani bliži uslovi koje moraju da ispunjavaju vozila u saobraćaju na putevima.
“Vjetrobran je staklo na prednjoj strani motornog vozila. Vjetrobran i sva stakla na motornom ili priključnom vozilu, osim prednjeg vjetrobrana na mopedu i motociklu, lakom triciklu i četvorociklu bez kabine vozača, trickilu i četvorociklu koji nemaju kabinu vozača, treba da: omoguće potpunu vidljivost i preglednost bez bilo kakvih uočljivih krivljenja objekata koji se vide kroz vjetrobransko staklo, koja neće unositi zabunu u bojama koja se koriste za rad semafora (svjetlećih znakova) i ostalih znakova u saobraćaju i koja će u slučaju eventualnog loma omogućiti vidljivost puta i pružiti mogućnost bezbjednog zaustavljanja; smanje mogućnost povrede vozača i putnika, kao i da budu otporni na sve atmosferske i temperaturne uslove, hemijska djelovanja, sagorijevanje i abraziju. Vjetrobran i bočna stakla u ravni vozača ne mogu da budu naknadno zatamnjena. Ostala stakla na vozilu mogu da budu zatamnjena bez ograničenja ukupne vrijednosti prigušenja svijetla pri čemu na vozilu moraju biti ugrađena dva bočna retrovizora”, kazali su iz UP, naglasivši na čija vozila se te odredbe ne odnose.
Bonus video:
