Evropska komisija je godišnjem izvještaju za Crnu Goru navela da su rezultati u istragama i krivičnim gonjenjima slučajeva visoke korupcije nastavljaju da se poboljšavaju, ali mali broj pravosnažnih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni i dalje doprinose percepciji nekažnjivosti.
Navodi se da tužilaštvo i sudovi moraju nastaviti da unapređuju efikasno sprovođenje krivičnog zakonodavstva, uključujući preventivne i represivne mjere.
"Ovo takođe podrazumijeva rješavanje zloupotreba odredbi Zakonika o krivičnom postupku, koje se koriste da bi se odugovlačili postupci u predmetima visoke korupcije bez opravdanog razloga", piše u izvještaju EK.
Oni su naglasili da su izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), usvojene 2024. godine, značajno poboljšale efikasnost rada ove institucije u borbi protiv visoke korupcije.
SDT je pokrenuo istrage protiv 17 osoba i podigao optužnice protiv 16.
"Posebno je značajno da je SDT pokrenuo istragu protiv bivšeg direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK/ACA), koji je optužen za zloupotrebu službenog položaja i nenamjensko trošenje budžetskih sredstava", navodi se u dokumentu.
Evropska komisija navela je da primjena smjernica o sporazumima o priznanju krivice od strane tužilaca i sudija u predmetima korupcije doprinosi efikasnijem i odvraćajućem krivičnopravnom odgovoru.
Međutim, aposrofirali su i da kvalitet optužnica i presuda (uključujući odluke o produženju pritvora) nije značajno unaprijeđen, niti je ujednačen među sudovima niti unutar SDT-a.
"Potrebno je usvojiti - smjernice o kvalitetu optužnica i presuda, mehanizme kontrole kvaliteta i pokazatelje učinka za procjenu pravnog obrazloženja i sposobnosti pisanja tužilaca i sudija", navodi EK.
Značajan skok istraga za korupciju
Tokom 2024. godine, Uprava policije i Specijalno policijsko odjeljenje su podnijeli 88 izvještaja o krivičnim djelima povezanima sa korupcijom, što predstavlja povećanje od 35,5 odsto u odnosu na 2023. godinu.
U tom periodu je podnijeto šest krivičnih prijava u vezi sa slučajevima visoke korupcije.
"Optuženi su uključivali šest policijskih službenika i devet javnih funkcionera", navodi se u dokumentu.
Broj pravosnažnih presuda se povećao u 2024. godini, ali i dalje ostaje nizak u poređenju sa brojem predmeta visoke korupcije koji su u toku ili u fazi istrage.
Evropska komisija je notirala da je institucionalni okvir za sprečavanje i borbu protiv korupcije uspostavljen, ali da je potrebno njegovo dalje jačanje.
"Uprkos određenim poboljšanjima, ljudski kapaciteti u borbi protiv korupcije su i dalje nedovoljni, što predstavlja izazov za unapređenje efikasnosti krivičnog pravosuđa u rješavanju ovog problema", stoji u izvještaju.
U tom dijelu su naglasili da je Sudski savjet imenovao pet novih sudija Višeg suda u Podgorici, čime je ukupan broj povećan na 11 sudija, ali da nije jasno da li će nove sudije biti raspoređene u Specijalizovano odjeljenje, gdje je broj neriješenih predmeta izuzetno visok.
"Tokom izvještajnog perioda, nijedan predmet nije završen, a nijedna pravosnažna presuda nije proslijeđena iz Apelacionog suda", navodi EK.
Tokom 2024. godine, Viši sud u Podgorici je imao ukupno 106 predmeta organizovanog kriminala, koji su se vodili protiv 769 optuženih - od kojih su 713 fizička lica, a 56 pravna lica.
Broj pravosnažnih presuda u predmetima organizovanog kriminala je u porastu, što ukazuje na proaktivniji i uspješniji rad na istragama i krivičnim gonjenjima.
Ipak, rezultati se moraju dodatno unaprijediti, posebno u oblastima kao što su šverc duvana, sajber kriminal, samostalna krivična djela pranja novca i trgovina ljudima.
U SDT-u trenutko rade GST Vladimir Novović i 15 specijalnih tužilaca (od predviđenih 16). Evropska komisija je navela da su izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, usvojene prošle godine, ograničile nadležnost SDT-a na slučajeve organizovanog kriminala, korupcije koju počine visoki javni funkcioneri i pranje novca.
Ta promjena je, kako je notirano, dala pozitivne rezultate u pogledu efikasnosti, jer je smanjen broj predmeta po tužiocu i sužen opseg istraga, što omogućava kvalitetniji rad.
SPO najoperativnija služba
Evropska komisija je navela da je jedna od ključnih novina što je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) dobilo status posebnog odjeljenja odvojenog od Sektora za borbu protiv kriminala.
Ovaj korak, koji je u skladu sa preporukama Evropske komisije, omogućiće SPO-u veći stepen autonomije, s obzirom na to da je riječ, kako su naglasili, o najoperativnijoj službi u bezbjednosnom sektoru, koja radi na najtežim i najsloženijim slučajevima pod nadležnošću Specijalnog državnog tužilaštva.
Situacija u pogledu ljudskih resursa u SPO se poboljšava, ali i dalje nije zadovoljavajuća, uprkos usvajanju novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova u decembru 2024. godine.
"Broj planiranih radnih mjesta u SPO povećan je sa 50 na 60. Međutim, u avgustu su popunjena samo 33 radna mjesta. Uslovi kancelarija SDT i SPO su ispod minimuma zahtijevanog evropskim standardima, što onemogućava ovim institucijama da efikasno, efektivno i nezavisno obavljaju svoje dužnosti", navode u izvještaju.
EK je navela i da MUP pokrenuo proceduru za zapošljavanje novih policijskih službenika, posebno u jedinici za borbu protiv visoke korupcije i pranja novca.
"Ovaj proces mora da obezbijedi transparentno i meritornо zapošljavanje", piše u izvještaju.
Pored toga, SPO nema specijalizovane početne ni kontinuirane obuke iz oblasti finansijskih istraga, a Policijska akademija nema redovne kurseve iz te oblasti.
Uopšteno gledano, kako navodi EK, smatra se da su ljudski kapaciteti nedovoljni u tri ključne institucije – Specijalnom policijskom odjeljenju, Specijalnom državnom tužilaštvu i Specijalizovanom odjeljenju Višeg suda u Podgorici – kako bi se uspješno nosile sa svojim obavezama i obimom posla.
Prostorije ispod minimuma
Sve tri institucije SDT, Specijalizovano odjeljenje i SPO i dalje se suočavaju sa vrlo lošom infrastrukturom, dok njihova oprema i tehnološki resursi zahtijevaju značajna unapređenja, što ograničava njihovu ukupnu efikasnost.
Prostorije SDT-a i SPO su daleko ispod minimalnih standarda propisanih evropskim normama, što onemogućava ovim institucijama da svoje dužnosti obavljaju efikasno, efektivno i nezavisno.
Uslovi u kancelarijama Specijalnog državnog tužilaštva SPO su daleko ispod minimalnih standarda propisanih evropskim normama, što onemogućava ovim institucijama da efikasno, djelotvorno i nezavisno obavljaju svoje dužnosti.
ARO obradio 46 predmeta
Tokom 2024. godine, Kancelarija za oduzimanje imovine (Asset Recovery Office – ARO) obradila je 46 stranih zahtjeva za identifikaciju imovine u Crnoj Gori stečene kriminalnim aktivnostima, koji su uključivali provjere 242 fizička lica i 10 pravnih subjekata.
ARO je potrebno dodatno ojačati ljudskim resursima, jer trenutno u okviru Grupe za međunarodnu policijsku saradnju, u čijem sastavu ARO funkcioniše, od šest predviđenih službenika za poslove koji se odnose na ARO — samo jedan je zaista raspoređen na te dužnosti.
Broj slučajeva privremenog zamrzavanja i zapljene imovine je blago porastao, ali su konačna oduzimanja imovine i dalje ograničena i potrebno ih je dodatno ojačati.
"Sudovi su u devet predmeta (u poređenju sa 17 u 2023. godini) donijeli privremene mjere obezbjeđenja, uključujući zabranu raspolaganja i korišćenja nepokretnosti", piše u dokumentu.
I pored povećanja broja finansijskih istraga, broj stvarnih oduzimanja imovine ostaje nizak.
Evropska komisija je notirala i da Crna Gora mora riješiti problem nepotpune evidencije zemljišnog katastra, koji otežava finansijske istrage i oduzimanje imovine, i da obezbijedi da se sva dostupna zakonska sredstva za konfiskaciju u potpunosti primjenjuju.
Crna Gora je nastavila dobru saradnju sa Europolom i Agencijom Evropske unije za obuku u oblasti sprovođenja zakona (CEPOL) i učestvovala u 76 operativnih akcija Evropske multidisciplinarne platforme protiv kriminalnih prijetnji (EMPACT), uključujući tri akcije u kojima je imala ulogu suvodioca.
Radi daljeg usklađivanja sa EMPACT mehanizmom, Crnoj Gori se preporučuje da koristi pristup Mreži za podršku EMPACT-u (ESN), koju je uspostavio CEPOL.
Takođe se preporučuje da Crna Gora iskoristi pristup CEPOL-ovom programu obuka i integriše stečena znanja i vještine u nacionalni sistem obuke službi za sprovođenje zakona.
Bonus video:
