Vrhovni sud Kosova poništio je pravosnažnu presudu kojom je Baranin Ekrem Bajrović, držvavljanin Crne Gore, osuđen na 12 godina zatvora za ratne zločine - ubistvo 15 albanskih civila u selu Starodvorane. Kosovski Apelacioni sud 30. juna potvrdio je takvu presudu Osnovnog suda u Prištini iz jula prošle godine.
„Vijestima“ su čanovi Bajrovićeve porodice potvrdili da je Vrhovni sud uvažio žalbu advokata i da je predmet vraćen na ponovno odlučivanje. Njegovim advokatima je, po informacijama lista, dostavljena presuda na albanskom jeziku, a više informacija o svemu će imati kada bude dostavljen i prevod.
Vrhovni sud je, kako tvrdi izvor „Vijesti“ iz Bajrovićeve porodice, utvrdio da prethodni sudovi nisu ponudili dokaze koji bi nedvosmisleno potvrdio njegovu krivicu, niti su opisali bilo koju radnju koja bi mogla predstavljati krivično djelo.
Bajrovića je sud u Prištini proglasio krivim i osudio na 12 godina zatvora za ratne zločine nad civilnim stanovništvom u Istoku i okolnim selima 1998. i 1999. godine, na šta su se njegovi advokati žalili, a sada najavljuju i žalbu Vrhovnom sudu.
Apelacioni sud je, kako piše u presudi, nakon analize odluke protiv koje je podnijeta žalba, zajedno sa spisima predmeta, ocijenio žalbene navode i zaključio da presuda ne sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 384. Zakonika o krivičnom postupku, o kojima se takođe vodi računa po službenoj dužnosti, s obzirom na to da je izreka presude jasna i razumljiva, dok obrazloženje daje potpune i jasne razloge za odlučne činjenice.
“Stoga, presuda protiv koje je podnijeta žalba ne sadrži nikakve druge povrede koje bi uslovljavale njeno obavezno poništenje, niti je krivični zakon povrijeđen na štetu optuženog kako tvrdi odbrana u žalbi”, citira se u više kosovskih medija na albanskom jeziku.
Oni su odbacili sve tačke žalbe koja je uložena na presudu Osnovnog suda u Prištini.
U optužnici kosovskog Tužilaštva navodi se da je Bajrović doprinio krivičnim djelima, kao što su ubistvo, pljačka, premlaćivanje, zlostavljanje, hapšenje, tortura i nečovječno postupanje prema civilnom stanovništvu. Prema Tužilaštvu, on je bio dio srpskih policijskih i vojnih snaga koje su 8. maja 1999. godine ubile 15 albanskih civila u selu Starodvorane.
Bajrovićevi advokati Miloš Delević i Ljubomir Pantović u žalbi Apelacionom sudu naveli su da su njihovom klijentu povrijeđena prava. Tvrde da razlozi navedeni u obrazloženju odluke nisu jasni, što odluku čini nerazumljivom i nedopušteno
Bajrovićeva djeca razgovarala su s više crnogorskih zvaničnika i poslanika, kako su „Vijesti“ ranije pisale, među kojima i Filipom Ivanovićem, potpredsjednikom Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove.
U zatvoru ga je nakon odluke Apelacionog suda posjetio i Bernard Čobaj, ambasador Crne Gore na Kosovu, prenio je “Vijestima” član Bajrovićeve porodice, koji je sa upravnikom zatvora razgovarao o ljekovima i terapiji koja je potrebna Bajroviću jer se on, navodno, nalazi u teškom zdravstvenom stanju.
Rezultat razgovora bilo je garantno pismo koje je ministar pravde Crne Gore Bojan Božović poslao ministarki pravde Kosova Aljbuljeni Hadžiju i zatražio njegovo privremeno puštanje na slobodu do okončanja krivičnog postupka koji se vodi protiv njega za ratne zločine.
U tom pismu, a kako su “Vijesti” objavile u septembru prošle godine, Božović je napisao da znaju da ovakva aktivnost nije uobičajena, ali da s obzirom na Bajrovićevo zdravstveno stanje, kao i samu složenost postupka, smatrataju da bi taj primjer predstavljao dobru praksu za slična buduća postupanja. Uprkos tome, Bajrović nije prebačen u Crnu Goru.
Bajrović, bivši službenik srpske policije, u posljednjem obraćanju sudu kazao je da “osjeća veliku sramotu što mora uopšte da se brani od ovih optužbi, jer se cio život trudio da živi časno i pošteno, te da je velika ljaga bačena na njegovo i ime njegove porodice”.
Bonus video:
