Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović kaže da su kompromisi između nekadašnjih političkih struktura i organizovanog kriminala omogućili duboku infiltraciju u institucije, dok strani akteri i danas pokušavaju da utiču na ključne bezbjednosne i ekonomske odluke Crne Gore.
U intervjuu “Vijestima” govorio je o hibridnom ratu, kriminalnim strukturama u institucijama, starom nasljeđu službi i mjerama za jačanje otpornosti države.
“Agencija registruje stalno interesovanje stranog faktora za pojedine crnogorske institucije i pojedine sfere političkog i ekonomskog života. Dobijanje tendera na najznačajnijim infrastrukturnim projektima, stvaranje prostora za ulazak stranih kompanija u oblasti digitalizacije, privatizacije samo su neki od interesa koji se kriju iza djelovanja trećih strana. Pokušaji uticaja na donosioce odluka, miješanje u izborne procese, kadrovanje u oblastima od strateškog značaja bili su izraženi posljednjih godina i Crna Gora mora postati otpornija na ovakvo djelovanje. Agencija u saradnji sa drugim institucijama, među kojima su izuzetno važni Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i Uprava policije (UP), radi na suzbijanju ovakvih aktivnosti”, rekao je on.
Koji su danas najveći bezbjednosni izazovi za Crnu Goru i kako ih ANB rangira po prioritetima?
Bezbjednosni izazovi u Crnoj Gori ne razlikuju se u odnosu na druge evropske zemlje. I pored percepcije da je organizovani kriminal vodeći bezbjednosni izazov, uticaj rata u Ukrajini na čitavu Evropu je nesumnjivo najeveći problem posljednjih decenija. Partnerstvo u ovim kriznim vremenima je naša obaveza i dokaz jedinstva. Hibridne prijetnje i rat dezinformacijama sastavni su dio prijetnji vezanih za aktuelni vojni sukob. Organizovani kriminal i problemi koji ga prate preko korupcije i pranja novca svakako su problem sa kojim se suočava naša zemlja i region. Region je u zadnje tri decenije bio opterećen ratovima, promjenama granica i nestabilnostima na političkom i ekonomskom planu. Sve to je doprinijelo razvoju organizovanog kriminala koji je zahvaljujući kompromisima između nekadašnjih političkih elita i organizovanih kriminalnih grupa (OKG) uspio da se snažno infiltrira u sve pore društva. Najveći bezbjednosni izazovi pored navednih su i ekonomska bezbjednost, pranje novca i korupcija kojima je Crna Gora stalno izložena. Ulazak kapitala iz sumnjivih izvora, pokušaji preuzimanja strateški važnih kompanija, pranje novca i korupcija jedna su od važnijih oblasti kojima se mora posvetiti sve veća pažnja.
A energetska i sajber bezbjednost?
Energetska bezbjednost je važan aspekat nezavisnosti svake države što je posljednjih godina naročito došlo do izražaja u velikom broju evropskih država. U kombinaciji sa klimatskim promjenama koje direktno utiču na potrošnju i proizvodnju energije, ova oblast postaje sve značajniji faktor u bezbjednosnom smislu.
Sajber prijetnje i napad na državne sisteme definitivno su značajna opasnost po našu nacionalnu bezbjednost. Crna Gora je, nažalost, već imala takva iskustva i neophodan je dalji razvoj otpornosti na ovakve izazove. Razvoj vještačke inteligencije unosi ogromne promjene i njena upotreba predstavlja izazov za čitav svijet. Agencija je u procesu tehničke modernizacije i jačanja kadrovskih kapaciteta.
Teritorija Crne Gore se nalazi na važnoj strateškoj poziciji zbog koje je izložena različitim izazovima.
Luka Bar je važan strateški resurs koji se pokušava zloupotrijebiti od strane međunarodnih kriminalnih organizacija za šverc oružja, cigareta i narkotika. Ratni sukobi posljednjih godina uticali su na porast tražnje svih vrsta oružja i enormnih profita te je samim tim došlo do povećane opasnosti od zloupotrebe naše teritorije od strane kriminalnih organizacija i drugih aktera odnosno država proizvođača i zemalja ili terorističkih organizacija koje zbog sankcija traže načine za nabavku vojne opreme. Tradicionalne balkanske krijumčarske rute posljednjih godina su naročito korištene za kretanje migranata prema zemljama EU kao krajnjoj destinaciji. ANB je posvećena praćenju ovog fenomena i davanju doprinosa u kolektivnoj bezbjednosti NATO i EU zemalja.
Da li je Agencija kadrovski i tehnički dovoljno opremljena za savremene prijetnje i koliko je Crna Gora danas otpornija na hibridne napade nego prije pet-deset godina?
Uprkos svojoj veličini i ograničenim kadrovskim resursima, Crna Gora kao NATO zemlja i buduća članica EU izaziva snažno interesovanje regionalnih i međunarodnih aktera. Hibridno djelovanje predstavlja velik izazov za sve NATO zemlje i naša služba sa partnerima u ovoj oblasti ima čvrstu saradnju. Interesi trećih strana su usmjereni na slabljenje jedinstva na unutrašnjem planu i partnerskih odnosa u NATO savezu.
Hibridni uticaji kojima se pokušavaju usporiti integracioni procesi u EU je prepoznat kao značajan izazov u 2026. i naša služba sa partnerima na nacionalnom i međunarodnom planu će na ovu prijetnju staviti poseban fokus.
Upotreba dirigovanih medija i društvenih mreža, širenje lažnih vijesti, kreiranje narativa o nestabilnoj bezbjednosnoj situaciji jedan su od poznatih modela koji se koristi godinama.
Crna Gora radi na jačanju kapaciteta za suprotstavljanje ovim bezbjednosim izazovima. Formirana je Interresorna komisija za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, koja će koordinirati aktivnostima na ovom planu, a usvojena je i Strategija za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama sa pratećim Akcionim planom, čija će implementacija nesimnjivo doprinijeti boljem razumijevanju, kao i uspješnijem suprotstavljanju brojnim izazovima u ovoj oblasti.
Postoji li procjena o obimu stranih političkih, finansijskih, medijskih i obavještajnih uticaja u Crnoj Gori i da li imate dokaze o operacijama stranih službi usmjerenim na destabilizaciju institucija?
Pokušaji penetracije stranih aktera u crnogorske institucije jedan su od izazova kojima se bavi ANB. Demokratski razvoj i veliki broj činilaca u crnogorskim institucijama, pored pozitivnih aspekata, nosi i određene izazove. Agencija registruje stalno interesovanje stranog faktora za pojedine crnogorske institucije i pojedine sfere političkog i ekonomskog života. Dobijanje tendera na najznačajnijim infrastrukturnim projektima, stvaranje prostora za ulazak stranih kompanija u oblasti digitalizacije i privatizacije samo su neki od interesa koji se kriju iza djelovanja trećih strana. Pokušaji uticaja na donosioce odluka, miješanje u izborne procese, kadrovanje u oblastima od strateškog značaja bili su izraženi posljednjih godina i Crna Gora mora postati otpornija na ovakvo djelovanje. Agencija u saradnji sa drugim institucijama, među kojima su izuzetno važni SDT i UP, radi na suzbijanju ovakvih aktivnosti.
Kako komentarišete ocjenu nekadašnjeg direktora ANB-a Duška Markovića da Crnom Gorom “špartaju službe koje nijesu dio evroatlantskog sektora”, posebno bezbjednosne strukture Srbije?
Izjave bivših čelnika bezbjednosnih službi imaju određenu težinu zbog pozicija koje su obavljali i informacija koje su im bile dostupne. Ipak, naglašavam da izazovi sa kojima se suočavamo nijesu od juče već da se radi o problemima sa kojima se suočava svako rukovodstvo bezbjednosnih službi posljednjih decenija.
Aktivnosti stranih službi, djelovanje organizovanog kriminala, hibridne prijetnje i korupcija nijesu nastale u posljednjoj godini već imaju svoju genezu u zadnjih 30 godina. Veliki broj hapšenja službenika bezbjednosnih službi u posljednjih nekoliko godina osvijetlio je značajan broj drustvenih događaja koji su doprinijeli širenju prisustva stranih obavještajnih službi posljednjih godina. Korupcija i veze sa organizovanim kriminalom uticalo je na slabljenje crnogorskih službi u zadnjih 15 godina i pred nama je izazov da se šteta popravi. Crna Gora i njene bezbjednosne službe kao nikad prije imaju povjerenje međunarodnih partnera. Moramo napomenuti da su skaj hapšenja u jednom periodu izazivala oprez kod međunarodnih partnera u odnosu na crnogorske službe. Napominjem da su aktuelna saradnja i zajednički rad sa partnerskim službama dokaz da se ovim fenomenima suprotstavljamo na adekvatan način.
Koliko su jake veze kriminalnih klanova sa strukturama moći i postoji li rizik od infiltracije kriminalnih grupa u policiju, tužilaštvo i lokalne uprave?
Uspjeh i snaga kriminalnih grupa na Balkanu mjeri se stepenom povezanosti sa državnim strukturama na srednjim i višim nivoima. I nisu samo državne strukture na meti već i alternative tim strukturama, jer kriminal uvijek traži rezervne opcije preko kojih će zadržati stečene pozicije.
Godinama je ta veza sa pojedincima iz institucija omogućavala kriminalnim organizacijama određen stepen zaštite a sa druge strane strukturama moći unutar institucija nezakonito bogaćenje i sprovođenje određenih političkih ciljeva koji su često bili sakriveni iza navodno nacionalnih i državnih interesa. Tako je šverc cigareta bio proglašen za “državni posao”, pojedine vođe organizovanih kriminalnih grupa su prikazivani kao nacionalni heroji, a svi protivnici su svrstavani u izdajnike. Sa druge strane, na ruku su išle interesne grupacije sakrivene iz vjerskih simbola koje su takođe prihvatile vezu sa organizovanim kriminalom kao legitimnim oruđem u borbi za društvene promjene.
Agencija u saradnji sa UP i SDT sprovodi intenzivne aktivnosti na neutralisanju uticaja organizovanog kriminala na sve sfere društva. Naša procjena je da je stanje u ovoj oblasti daleko bolje u poređenju sa ranijim periodom čemu su presudno doprinijele akcije i hapšenja kojima smo svjedoci. Ipak predstoji dalji zajednički rad na poboljšanju u ovoj oblasti.
Da li postoji problem povjerenja kod NATO partnera prema Crnoj Gori i možete li navesti konkretan primjer uspješne operacije zasnovane na saradnji sa NATO i regionalnim službama?
Agencija je pouzdan partner NATO-u i tome svjedoče izjave zvaničnika saveza, posjete i zajednički sastanci. U protekloj godini je napravljen dodatan iskorak u pravcu sprovođenja zajedničkih operacija sa najznačajnijim NATO partnerima. Crna Gora je prepoznata kao zemlja koja daje značajan doprinos zajedničkoj bezbjednosnoj strukturi i povjerenje koja nam je dato u potpunosti opravdava.
Ko kontroliše upotrebu specijalnih mjera nadzora, postoji li nezavisna revizija i šta garantuje građanima da ANB neće prekoračiti ovlašćenja kao u ranijim zloupotrebama za koje se danas vode postupci?
Kontrolu primjene sredstava i metoda prikupljanja podataka nad primjenom mjera tajnog nadzora, u skladu sa Zakonom o ANB, ima specijalni kontrolor u dijelu zaštite podataka, kao i primjene i prekoračenja ovlašćenja. Takođe je Zakonom o ANB-u propisana i parlamentarna kontrola po kojoj je Agencija dužna da dozvoli uvid u postupak nadzora, ukoliko se time ne ugrožava nacionalna bezbjednost. Ovaj kontrolni mehanizam se odnosi na primjenu sredstava i metoda nadzora nad elektronskim komunikacijama i nadzora unutrašnjosti objekata zatvorenih prostora i predmeta uz korišćenje tehničkih sredstava.
Teroristi lakše regrutuju preko društvenih mreža
Da li postoji povećan rizik od terorističkih napada i koji su ključni indikatori koje Agencija prati?
Svakako da je praćenje djelovanja lica i organizacija sa aspekta terorizma jedan od prioriteta.
Na našoj teritoriji su godinama prisutni određeni zagovornici ekstremnih ideologija. Njihovo djelovanje je zasada niskog inteziteta, ali se iskustva iz regiona i svijeta moraju uzeti u obzir.
Ratovi posljednjih godina, širenje vijesti preko društvenih mreža, slike ubijene djece i zloupotreba žrtava omogućavaju terorističkim organizacijama i ekstrmističkim grupama olakšanu regrutaciju čime se opasnost od napada pojedinaca uvećava.
Posljednji teroristički napad u Australiji i širenje antisemitizma koji je prethodio pozivaju na oprez.
Učešće stranih boraca na ratnim područjima poput Ukrajine jedan je od izazova sa kojima se suočavamo.
Desničarske orgaznicije potpomognute navijačkim i kriminalnim grupama pokazale su se tokom protekle godine kao važan generator širenja islamofobije i nasilnog djelovanja prema stranim državljanima.
Kadrovsko jačanje, tehnička modernizacija i izmjena legislative
Kakvi su planovi za unapređenje rada službe?
Adekvatan odgovor na nove bezbjednosne izazove traži dalje kadrovsko jačanje kapaciteta, tehničku modernizaciju i izmjenu legislative.
Izuzetno je važno usvajanje novog Zakona o ANB-u za koji smo dobili podršku od partnera iz EU i NATO. Očekujemo da novim zakonom nastavimo sa promjenama koje će Crnoj Gori dati još bolji bezbjednosni ambijent u susret integraciji zemlje u EU.
Šta smatrate svojim najvećim profesionalnim izazovom na funkciji direktora ANB-a?
Ovakve službe zbog svoje uloge i narativa koji se za njih vezuje predstavljaju izazov i u idealnim uslovima. Dolazak na njeno čelo kao neko ko je bio van sistema, ima pozitivnih ali i negativnih strana. Pronaći balans i biti realan u donošenju odluka u dijelu kadrovskih rješenja zahtijeva izuzetan napor u kojem mi podršku pružaju najbliži saradnici. Agenciju očekuje novi zakon kojim će biti nastavljen proces tranzicije prema modernoj EU službi.
Lažne su vijesti da radim za bilo koju drugu službu
Kako odgovarate na optužbe da radite za hrvatsku, odnosno tursku tajnu službu?
Već sam naveo da je u Crnoj Gori i čitavoj Evropi na snazi hibridni rat koji se sprovodi na planu slabljenja institucija, širenja lažnih vijesti, izazivanja podjela na unutrašnjem i spoljašnjem planu.
Optužbe, odnosno plasiranje informacija o vezama nosilaca najvažnijih funkcija u državi sa stranim službama nije od juče i takvo djelovanje se vrši preko mreže povezanih medija, profila na društvenim mrežama, navodno nezavisnih regionalnih analitičara i drugih platformi hibridnog djelovanja.
Sa našim partnerima na nacionalnom i međunarodnom nivou gradimo sistem koji će biti sposoban da ovakve aktivnosti suzbije, a njegove nosioce jasno razotkrije.
Bonus video:
