Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kazala je da su u tom sudu tokom prošle godine imali stopu efikasnosti od 108 odsto što, kako je navela, govori o efikasnosti najveće sudske instance.
"Vrhovni sud je tokom 2025. u radu imao 5.514 predmeta koji, ako upoređujemo sa 2024. godinom, predstavlja 25 odsto više predmeta u radu, ali Vrhovni sud je rješio za 55 odsto više predmeta u odnosu na 2024, rješavaći 4.088 predmeta u sve tri nadležnosti. Stopa efikasnosti od 108 odsto jeste nešto što nije zabilježeno u radu Vrhovnog suda decenijama", kazala je Pavličić.
Ona je to saopštila na godišnjicu stupanja na funkciju šefice sudskog sistema, a samo dan prije nego što će u Višem sudu u Podgorici biti izrečena prvostepena presuda nekadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici.
Pavličić je navela da je Vrhovni sud u građanskom referatu ispunio obavezu iz programa.
"Operativni tim, koji prati i kontroliše mjerila iz Programa rješavanja starih predmeta, stastički je konstatovao da je tako na nivou svih sudova riješeno preko 14.000 starih predmeta", navela je Pavličić.
Govoreći o radu građanskog referata, ona je navela da su prošlu godinu započeli sa velikim zaostatkom predmeta po toj materiji i uz izuzetno visok priliv predmeta tokom cijele godine, ali da su je završili sa impozantnih 143 odsto riješenih predmeta.
Pavličić je pojasnila da to znači da su riješili cjelokupan priliv i skoro 50 odsto zaostalih predmeta.
„I pored toga, primjetan je veliki broj predmeta u radu Građanskog odjeljenja, koji su složene strukture i značaja pravnih pitanja, koja se ocjenjuju u postupku po vanrednim pravnim ljekovima“, kazala je Pavličić.
Ona je navela da se podaci o radu Vrhovnog suda, kako je rekla, mogu vratiti na staro ukoliko ne bude pravovremene i odgovorne reakcije izvršne i zakonodavne vlasti da se na vrijeme riješi pitanje starosne granice za odlazak u penziju sudija Vrhovnog suda.
"Već tokom ove godine znatan broj sudija stiče uslove za ispunjenje uslova za odlazak u starosnu penziju. Odlazak iskusnih sudija doveo bi do nove blokade u radu", naglasila je predsjednica Vrhovnog suda.
O tome je, kako je saopštila, dopisima upoznala sve relevantne adrese u državi.
"To je da urgentno i bez odlaganja riješi pitanje starosne granice za prestanak sudijske funkcije sudijama Vrhovnog suda kao najviše sudske instance, i to u godini koja je od presudnog značaja za ostvarivanje rezultata rada sudskog sistema, a time i zatvaranje poglavlja 23 i 24“, istakla je Pavličić.
Na pitanje kako će preduprijediti procesno-pravne manevre u visokoprofilnim predmetima Pavličić je navela da procesni zakon na snazi od 2009. godine te da u sudije u rukama imaju već zastarjele alatke.
Ona je navela da je za ostavku sutkinje Vesne Moštrokol saznala od Sudskog savjeta, te da misli da nije razlog njene ostavke to što nije izabrana u Vrhovni sud.
"Od nje sam dobila uvjeravanja da iza odluke stoje lični razlozi i ništa drugo", navela je ona.
Pavličić je navela da Vrhovni sud nije dobio zahtjev od kolega iz Specijalnog odjeljenja da zauzmu pravni stav oko predmeta sa SKY dokazima.
Na potpitanje TV Vijesti, kakav bi stav zauzeli oko SKY dokaza, Pavličić nije mogla da odgovori jer ne bi ni mogla da generalizuje.
Ona je odgovorila da je od Sudskog savjeta i sutkinje Moštrokol dobila uvjeravanja da je ona završila sve svoje obaveze u predmetima.
"Pa vi zaključujte", kazala je Pavličić.
Sutkinja Moštrokol bila je predsjednica vijeća Apelacionog suda u predmetu "državni udar".
Nije poznato da li je vijeće donijelo odluku po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, koje je tražilo osuđujuće presude za okrivljene u jednom od najznačajnijih predmeta u protekloj deceniji.
Na pitanje medija šta je sa procesom vetinga, Pavličić je odgovorila da u proteklih šest, sedam godina imamo proces "prirodnog vetinga", zbog odlaska sudija u penziju.
"Birati sudije prema političkom diktatu nijedan sistem ne može da izdrži", kazala je Pavličić.
Ona je navela da je član radne grupe Ministarstva pravde oko izgradnje i formiranja Specijalnog suda.
"Voljela bih kada bi danas imali veliku bazu sudija koji bi mogli da sude u tom sudu. Na nama je sada da konačno dobijemo pravosnažne presude u predmetima pred ovim sudom", kazala je Pavličić.
Ona je naglasila da su donijeli više dokumenata kako bi ispunili predviđena završna mjerila iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24.
Ta dokumenta, kako je dodala Pavličić, nijesu proizvod forme, već njihov strateški karakter daje realnu i praktičnu osnovu za put kojim crnogorski sudski sistem treba da ide.
Ona je navela da su izradili Smjernice za upravljanje predmetima teškog i organizovanog kriminala, Smjernice za izricanje krivičnih sankcija u slučajevima rodno zasnovanog nasilja i seksualnog nasilja, kao i Smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala (koje će biti objavljene u februaru za krivična djela u oblasti organizovanog kriminala i trgovine drogom).
Kako je kazala, izradili su i Smjernice za naknadu štete u krivičnim postupcima zbog krivičnog djela trgovina ljudima i drugih teških krivičnih djela, Analizu kaznene politike u predmetima zbog nezakonitog posjedovanja i trgovine oružjem i Analizu kaznene politike u predmetima seksualnog nasilja nad djecom i maloljetnicima.
Bonus video:
