Sve visokorizične organizovane kriminalne grupe u Crnoj Gori bave se zelenašenjem, a taj nezakoniti posao omogućava im da iscrpljivanjem dužnika ili smišljenim prevarama pribavljaju višemilionski vrijednu imovinu.
Prema informacijama Vijesti iz bezbjednosnog sektora, u tom poslu učestvuju gotovo svi klanovi - od primorskih škaljarskog i kavačkog, do onih na sjeveru Crne Gore, poput beranske organizovane kriminalne grupe Vuka Vulevića, ili kriminalaca iz Podgorice, Tuzi, Nikšića, Pljevalja, Rožaja, Bara, Budve...
Podaci istražitelja ukazuju da je u Bokokotorskom zalivu jedan od najistaknutijih aktera u poslovima zelenašenja osoba koju bezbjednosne službe tretiraju jednim od vođa kavačkog klana... Prema informacijama iz bezbjednosnog sektora, operativni podaci ga dovode u vezu sa pozajmljivanjem novca uz visoke kamate, pri čemu su dužnici, zbog nemogućnosti vraćanja obaveza, gubili značajnu imovinu.
Iste informacije govore da je na taj način stečena imovina velike vrijednosti, uključujući nekretnine i zemljišne parcele na primorju i u drugim gradovima, kao i da se dio imovine, prema tvrdnjama službi, formalno vodi na njemu bliska lica.
“Pozajmljivanje novca uz visoke kamate omogućilo je brojnim pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa nesrazmjernu korist, posebno zbog nemogućnosti dužnika da vrate novac, zbog čega su im uzimali značajan broj nekretnina velike vrijednosti na teritoriji Crne Gore, Srbije, drugih država regiona, evropskih država i šire”, pojašnjava sagovornik Vijesti iz bezbjednosnog sektora..
Posljednjih godina crnogorski građani pod kamatu se zadužuju i kod stranaca koji su po raznim osnovima stekli pravo na stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori.
Među strancima zelenašima, pokazuju podaci crnogorskog bezbjednosnog sektora, prednjači ruski državljanin čiji identitet je poznat Vijestima...
I dok oni koji su iz ko zna kog razloga upali u kandže kamataša grcaju u dugovima, zelenaši na svoje i ime osoba sa kojima su povezani upisuju imovinu vrijednu čak i više miliona eura.
Anketa Vijesti pokazuje da iskustvo sa dužničkim ropstvom imaju ljudi svih uzrasnih kategorija, pa i stariji od 65 godina...
Dio ispitanika navodi da je novac uzimao iz nužde, ali istraživanje pokazuje i da je bilo onih koji su se zaduživali kako bi održavali stil života iznad svojih realnih mogućnosti ili vraćali kockarske dugove - odluke koje i sami u razgovoru sa novinarkom prepoznaju kao teške lične greške.
I dok bezbjednosne službe bilježe da kamatašima pomažu pojedini advokati, notari, ugovori o fiducijama...Vrhovno državno tužilaštvo nije odgovorilo ni na jedno suštinsko pitanje o tome kako država u praksi prepoznaje i sankcioniše zelenašenje, iako je riječ o krivičnom djelu koje godinama proizvodi ozbiljne društvene posljedice - od gubitka imovine do samoubistava i odlaska građana iz zemlje.
Na precizna pitanja o nesrazmjernoj kamati, granicama zakonitosti, ulozi notara, mikrokreditnih institucija i učinku tužilaštava, iz krovne tužilačke institucije kojom rukovodi vrhovni državni tužilac Milorad Marković stigao je odgovor da bi davanje takvih informacija zahtijevalo “više vremena, ljudskih i tehničkih resursa kojima trenutno ne raspolažu”.
“Odgovor na Vaša pitanja zahtijeva detaljniju analizu, za koju je potrebno više vremena, kao i dodatni ljudski i tehnički resursi, kojima trenutno ne raspolažemo. Iz tog razloga, u nastavku Vam dostavljamo odgovore na pitanja na koja u ovom trenutku možemo dati odgovor”, odgovorili su iz VDT-a.
U odgovoru se, između ostalog, navodi da je krivično djelo zelenašenje propisano članom 252 Krivičnog zakonika, da je teret dokazivanja na tužiocima i da se “svaki slučaj ocjenjuje pojedinačno”.
Takođe se pojašnjava da ugovori o pozajmicama mogu biti formalni i ovjereni kod notara, te da su notari dužni da, ukoliko posumnjaju na krivično djelo, prijave slučaj tužilaštvu.
Nekada, pokazuje anketa Vijesti, to nije moguće jer neki od policajaca koji su dužni da sprovode zakon, piše u pojedinim odgovorima, savjetuju žrtve da “pošteno vrate novac”...
Umjesto jasnih odgovora kojima bi objasnili kolika se kamata smatra nesrazmjernom i po kom standardu tužioci to dokazuju, odgovor iz Vrhovnog državnog tužilaštva svodi se na pozivanje na zakon, upućivanje na druge institucije i na opšte izvještaje - bez suštinskog objašnjenja gdje prestaje zakonita kamata, a počinje krivično djelo, kako se ono u praksi dokazuje i koliko je država zaista uspješna u procesuiranju zelenaša
Jedan od sagovornika lista, Beranac, tvrdi i da se u tom gradu uzalud prijavljuje.
“Berane je mali grad, sve se zna. Uzalud je sve to, jer svi zelenaši sjede sa policijom, ništa se ne dešava i ako bi neko prijavio. Mislite li da policija ne zna ko su braća koja su uzela kuću udovicama B. ili porodici T. Znaju naravno, ali se ne miješaju u svoj posao”, rekao je jedan od sagovornika Vijesti govoreći o problemu zelenašenja u toj crnogorskoj opštini...
Slični odgovori stižu iz Budve, Cetinja, Nikšića, Tivta i Podgorice, u kojoj, tvrdi više sagovornika, policajci štite kamataše, ili im čak namještaju poslove.
Liječenje
Da nisu svi upali u kamatašku jamu zbog luksuza, bijesa, droge, kocke, hira... pokazuje i ispovijest četrdesetpetogodišnjaka iz sjeverne crnogorske opštine, čija porodica je pred pandemiju korona virusa posudila 1.000 eura za liječenje petogodišnjeg djeteta.
Vratili su oko 40.000 eura, porodica se rasturila, a zelenaši su nedavno ponovo ulazili u “kuću kao da je njihova”, priča taj čovjek.
“Nije bilo luksuza, nije bilo kocke, nije bilo lako ćemo - bila je muka i strah, dijete od pet godina se razboljelo. Moj bratanić. Sve nam je bilo novo i bolest i liječenje i terapija i način ishrane.... Nedostajalo nam je 1.000 eura, u tom trenutku pozajmica nam je izgledala kao jedini izlaz. Moj brat ih je tada posudio od čovjeka za kojeg se zna šta je - zelenaš. To je kasnije preraslo u katastrofu. Poslije toga sve je otišlo nizbrdo”, priča on.
Naglašava da je u oko 40.000 eura koliko su vratili i jedan automobil, kao i dodatnih 1.000 eura koje su posudili zbog “penala”.
“Nismo mi od njih uzeli 30.000 eura, pa da čovjek kaže vratili smo deset više, nego smo sve ukupno posudili 2.000 eura. To je van pameti. Najgore je što o ovome niko ne vodi računa, niti će dok se ne desi neko zlo. Kamataši zlostavljaju ljude jer ih nije strah od onih koji bi trebalo da ih gone”...
Pojašnjava da nikada nijesu imali problem sa zakonom - ni on, ni brat čije dijete je bilo bolesno, ali da ga je isrcpljivanje kamataša dovelo do toga da im je nedavno zaprijetio.
“Oni koga osjete hoće život da mu uzmu... Dok smo fino razgovarali sa njima, tako je bilo i kod nas... Radimo, primamo platu, vraćamo kamatu... Onda su počeli da nam se ne javljajaju u dan kada treba da im damo kamatu, pa ni naredni, ni treći, a onda nazovu i kažu - ‘Što nisi donio pare? Sada ti je na glavnicu od 1.000 eura penal još 300, jer se ne javljaš tri dana i duguješ nam 1.300 eur, sa kamatom 10 odsto’... Doslovno htjeli su da nam uzmu život - brat i snaha su se razveli zbog problema, on je otišao iz države, dali smo im auto... Bilo je dana kada sam se plašio svoje reakcije ako ih ugledam, pa su im stara majka ili snaha nosile novac. Djeca su preživljavala traume, napade panike kada bi nam došli na vrata, vodili smo ih kod psihologa... Onda sam odlučio sve da prekinem”, priča on.
Dosta je
Pričajući o danima i noćima u kojima su kamataši lupali na vrata, izbjegavali da preuzmu novac pa uvećavali dug, traumama svojih bratanića, majke, snahe... odlasku brata iz rodne kuće i razvodu, taj četrdesetpetogodišnjak prisjeća se noći kada je rekao - dosta je...
“Trojica su ušla u kuću kao da je njihova i posijedali, tada sam rekao - dosta je, pozajmili ste nam 1.000 eura za liječenje djeteta, uzeli ste ukupno oko 40.000 eura, rasturili ste jednu porodicu, dolazite i ponašate se kao da smo mi u vašoj dnevnoj sobi, još jednom ako mi neko dođe, svi ćemo da odemo u grob, niko živ odavde neće izaći, pa da vidimo kome se više isplati. To sam im rekao, na to su me natjerali nakon svih ovih godina”, priča on...
Navodi da tada nije želio zlo, ali da više nije mogao da gleda kako mu kuću pretvaraju u grobnicu živih.
“Jer kad ti uzmu mir, kad ti uzmu snagu, kad ti otjeraju brata iz države, rasture porodicu, ostane ti samo da im pokažeš da nemaš šta da izgubiš i da im kažeš - nemam šta više da izgubim”, dodaje...
Upitan da li je ikada razmišljao da prijavi kamataše, kazao je da svakodnevno gleda policajce i zelenaše kako ispijaju piće u nekoliko lokala u njegovom rodnom gradu.
“Evo ih i danas inspektori s njima sjede, pa oni i njima daju pare. I danas su u kafiću (ime lokala poznato redakciji). U ovom gradu je bilo prijava, ali kamataši su to saznavali prije nego onaj ko je podnio izađe iz stanice. I nisu problem samo policajci, nego i drugi... I baš zato što sjede sa njima, oni koji im duguju ne smiju ni da izađu iz kuće, poput mog brata, kada dođe da vidi djecu i ne mrda nigdje, jer zna da ih štite. Cijeli grad zna za prijave koje su završavane tako da su jednom zelenašu čak i za oružje koje mu je pronađeno sredili da bude trofejno”, kazao je on...
Šta kaže zakon
Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.
Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.
KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.
U sjutrašnjem broju čitajte šta godinama preživljava porodica iz Boke, kako su uvučeni u igru između kamataša, notara, banke, koji je od vođa jednog kriminalnog klana stekao višemilionsko bogatstvo i broj pravosnažnih osuđujućih presuda za posljednjih pet godina.
VDT tvrdi da “nema resursa” za detaljne odgovore
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva kom su Vijesti poslale set pitanja požalili su se da je za odgovore potrebno više vremena, kao i dodatni ljudski i tehnički resursi, kojima trenutno ne raspolažu.
“U Crnoj Gori, krivično djelo zelenašenje je propisano je članom 252 Krivičnog zakonika. Teret dokazivanja jeste na tužiocima, ali se svaki slučaj ocjenjuje pojedinačno, pa se način dokazivanja razlikuje od slučaja do slučaja. U praksi, ugovori o pozajmicama mogu biti i formalni, ovjereni kod notara, a notari su u obavezi da provjeravaju izjave stranaka i, ukoliko sumnjaju da se radi o krivičnom djelu, prijave slučaj tužilaštvu”, odgovorili su Vijestima iz VDT.
Međutim, iz odgovora izostaju upravo podaci i kriterijumi koji bi javnosti pokazali kako sistem funkcioniše u praksi - koliko se kamata smatra nesrazmjernom i po kom standardu tužioci to dokazuju, koliko često se formalni ugovori o pozajmici koriste kao paravan za zelenašenje, da li su takvi ugovori standardizovani i gdje se ovjeravaju, kao i ključno: da li su i koliko puta notari takve ugovore zaista prijavili tužilaštvu zbog sumnje na zelenašenje.
Za dio pitanja o bankama i mikrokreditnim institucijama, VDT je uputio novinarku na Centralnu banku Crne Gore, a za statistiku o krivičnom djelu zelenašenje na javno dostupne izvještaje Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, bez navođenja konkretnih brojeva o broju postupaka koje su zastupali i osuđujućih presuda u posljednjih pet godina.
“Centralna banka Crne Gore obavezna je da izrađuje i prati statistiku kamatnih stopa banaka i mikrokreditnih finansijskih institucija, pa se tim povodom možete obratiti direktno njima. Konkretne podatke o krivičnom djelu zelenašenje možete pronaći u izvještajima o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, koji su javno dostupni...”, odgovorili su iz VDT.
Drugim riječima, umjesto jasnih kriterijuma i mjerljivih rezultata, javnosti je ponuđen odgovor koji se svodi na pozivanje na zakon, upućivanje na druge institucije i na opšte izvještaje - bez suštinskog objašnjenja gdje prestaje zakonita kamata, a počinje krivično djelo, kako se ono u praksi dokazuje i koliko je država zaista uspješna u procesuiranju zelenaša.
Pozajmljivanje novca uz visoke kamate omogućilo je brojnim pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa nesrazmjernu korist, posebno zbog nemogućnosti dužnika da vrate novac, zbog čega su im uzimali značajan broj nekretnina velike vrijednosti na teritoriji Crne Gore, Srbije, drugih država regiona, evropskih država i šire”, pojašnjava sagovornik Vijesti iz bezbjednosnog sektora.
Udovicama uzeli kuću i lokale
Sagovornik Vijesti iz Berana tvrdi da je zelenašenje u toj opštini dugogodišnji problem i da se, zbog straha i nepovjerenja u institucije, rijetko prijavljuje.
“Berane je mali grad, sve se zna. Uzalud je sve to da prijavljujete, jer svi zelenaši sjede sa policijom. Ako bi neko prijavio, prije će oni saznati nego vi. To je ta saradnja. Ljudi se boje, jer se zna koji kriminalci daju novac na kamatu, zna se koji je to klan, zna se ko ih iz policije štiti, kao i da ako kreneš na nekoga nema ti spasa”, priča sagovornik Vijesti.
On tvrdi i da se u gradu, pored kamata, kroz dugove preuzima imovina, te da se formalizacija često završava ovjerama ugovora.
“Ljudima su uzimali kuće. To traje godinama. Dva brata su umrla u razmaku od nekoliko dana. Zelenaši, braća M. došli su kod njihovih žena i uzeli im kuću vrijednu oko 300.000 eura i dva lokala. Ne može biti da su im dali toliki novac, nego su kasnije u papirima dopisivali. Šta da rade udovice? Kome da se žale? Još ako znaju da nisu jedine, slično je prošla i poznata beranska porodica kojoj su uzeli poslovni prostor vrijedan stotinama hiljada eura. Pita li neko odakle ljudima bez dana staža, odjednom, da na svoje ime upisuju tako vrijednu imovinu? Ne niko, jer imaju svoje ljude”, kazao je on.
Isti sagovornik navodi da u Beranama postoje i drugi slučajevi preuzimanja vrijedne imovine, uključujući kuće, stanove, placeve...
U sjutrašnjem broju "Vijesti" čitajte šta godinama preživljava porodica iz Boke, kako su uvučeni u igru između kamataša, notara, banke, koji je od vođa jednog kriminalnog klana stekao višemilionsko bogatstvo i broj pravosnažnih osuđujućih presuda za posljednjih pet godina.
Bonus video:
