Brojna kriminogena lica radi što boljeg obezbjeđivanja novčanih sredstava koje drugima daju sa zelenaškom kamatom, angažuju pojedine advokatske kancelarije ili notare, kod kojih sklapaju fiducijarne ili fiktivne kupoprodajne ugovore, registrovale su bezbjednosne službe.
“Ugovori o fiduciji omiljeni su alati zelenaša. Imovina se formalno prenosi na povjerioca - kamataša, uz dogovor da će je vratiti kada se dug isplati. Međutim, dug sa kamatama se toliko uveća, da do povraćaja skoro nikada ne dođe”, objašnjava izvor “Vijesti”.
Fiducijarni ugovori, odnosno garancija prenosa vlasništva nad nekretninom dužnika ukoliko se novac ne vraća dogovorenom dinamikom, omogućili su nekolicini pljevaljskih i žabljačkih zelenaša da, bez ikakvih pravnih posljedica, preuzimaju vrijednu imovinu na Žabljaku i u Beogradu, objašnjava sagovornik lista.
“Vijestima” su ranije iz bezbjednosnog sektora i zvanično kazali da je to teško dokazivo, jer žrtve ne prijavljuju ili se povlače nakon toga.
Notari su, u skladu sa Zakonom o notarima, dužni da odbiju sastavljanje i ovjeru ugovora sa nesrazmjernim, zelenaškim ili neopravdano visokim kamatama, objasnili su ranije iz Ministarstva pravde...
Na pitanje kako štiti građane od zelenaških ugovora o pozajmici, Notarska komora Crne Gore praktično nema odgovor. Iz zvaničnih odgovora proizlazi da ne vodi nikakvu evidenciju o ugovorima o zajmu, ne raspolaže podacima o visini kamata, sredstvima obezbjeđenja, niti o eventualnim prijavama sumnjivih slučajeva nadležnim organima.
Odgovornost se u potpunosti prebacuje na pojedinačne notare, dok se uloga Notarske komore svodi na organizovanje obuka i upućivanje na zakonske propise, bez mehanizama kontrole, praćenja ili preventivne zaštite građana od mogućeg zelenašenja.
PLJEVLJA, ŽABLJAK, ŠAVNIK
Operativni podaci pokazuju da se poslovima davanja novca pod kamatu, na području Pljevalja, u ranijem periodu intenzivno bavio pripadnik organizovane kriminalne grupe Šarić - N. Soković. Prema istim informacijama, on je, zahvaljujući zelenaškim poslovima, a zbog nemogućnosti dužnika da izađu iz začaranog kruga plaćanja kamata, nerijetko sticao nesrazmjernu imovinsku korist - nekretnine dužnika na Žabljaku i u Beogradu, a uzimao im je i građevinske mašine, automobile...
“Soković je ove poslove sklapao većim dijelom na teritoriji Srbije”, podaci su bezbjednosnih službi.
Izvori “Vijesti” u tom kontekstu pominju i Žabljačanina D. Bojovića i Vukašina Vojinovića i pripadnike njegove kriminalne organizacije.
“Žabljačanin D. Bojović, pored zelenašenja, bavi se i utjerivanjem dugova za Vukašina Vojinovića i njegovu organizovanu kriminalnu grupu... Zelenašenjem se bavi i saradnik OKG Šarić, A. Pivljanin, koji je duži period boravio u državama Evropske unije.”
Jedan od izvora objasnio je da samo u Vojinovićevoj kriminalnoj grupi ima desetine momaka sa Žabljaka i Pljevalja, koji plasiraju i naplaćuju novac dat pod kamatu.
“Ili zastrašuju one koji ne vraćaju novac redovno”, kazao je taj sagovornik.
Vukašina Vojinovića Specijalno državno tužilaštvo potražuje zbog sumnje da je dio organizovane kriminalne ekipe koja je krijumčarila kokain, a kojom je upravljao šef kavačkog klana Radoje Zvicer...
Sagovornici “Vijesti” kažu da najnoviji podaci govore da se zelenašenjem na području Žabljaka bavi i državljanin Srbije V. Jakić. U nekom od narednih brojeva “Vijesti” će objaviti čiji novac, prema podacima bezbjednosnih službi, plasira to, prema njihovim evidencijama, bezbjednosno interesantno lice.
Prema istim informacijama i braća N. i P. Peković iz Šavnika takođe su prepoznati kao zelenaši.
U anketi “Vijesti” pominjana su i još neka imena zelenaša iz tog kraja, ali se ona ne poklapaju sa operativnim podacima bezbjednosnog sektora...
Sagovornici “Vijesti” pojašnjavaju da ti, ali i većina ostalih zelenaša u Crnoj Gori, primoravaju svoje dužnike da umjesto ugovora o pozajmici potpisuju lažne ugovore o prodaji imovine.
“To su fiktivni ugovori, sklopljeni uglavnom kod notara, u kojima umjesto ugovora o pozajmici, žrtva potpisuje ugovor o prodaji stana, kuće, zemljišta ili automobila. Ukoliko im novac ne vrate u roku, imovina se automatski prevodi na zelenaša. Do toga da dug vrate, gotovo nikada ne dolazi, jer ako samo jedan dan zakasne sa mjesečnom ratom, zelenaši obračunavaju ‘kamatu na kamatu’, što automatski uvećava iznos glavnog duga. Tim mehanizmom oni veoma brzo dupliraju njihov osnovni dug i nakon određenog vremena preuzimaju njihovu imovinu”, pojašnjava sagovornik “Vijesti”.
Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi - i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.
Potvrđuju to i rezultati ankete - dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.
GLAVNICA NE MOŽE U RATE DA SE VRAĆA
Četrdesetdvogodišnjak sa sjevera Crne Gore ispričao je “Vijestima” da se sa zelenašima prvi put susreo prije dvadeset godina, kada je garantovao za druga koji se zadužio, ali dug nije vratio, pa je on morao da plati umjesto njega.
“Prije dvadeset godina sam imao problem sa kamatašima, iako nisam bio ja dužan, nego drugar za kog sam garantovao. Od tada sam i dobro upoznat o svemu što se tiče ljudi iz tog miljea, iz mog rodnog grada, jer je riječ o maloj sredini”, priča on.
Navodi da u tom gradu i zelenaši tačno znaju kome novac mogu da daju, a kome ne, i da je prije tri godine ponovo došao u kontakt sa zelenašima, ovog puta zbog sopstvene potrebe. Dodaje da mu je novac trebao kako bi uplatio specijalizaciju za suprugu, u iznosu od 1.500 eura. Prvobitno, novac je uzeo iz banke, ali je, boraveći u gradu, novac potrošio na aparatima za igre na sreću.
“Ušao sam na aparate i prvo potrošio dio novca, pa onda sve. Morao sam da se snađem. Nisam mogao da dođem kući i kažem - nemam, pa i da ispričam što je bilo. Obratio sam se čovjeku kog poznajem, zelenašu, i on mi je pozajmio novac uz kamatu od 15 odsto”, ispričao je sagovornik.
Navodi da je narednih sedam do osam mjeseci plaćao mjesečnu kamatu od 15 odsto, ali da dug nije smanjivan. Kada je sakupio 700 eura i pokušao da taj iznos preda kako bi umanjio glavnicu, zelenaš to nije prihvatio.
“Nije dozvoljavao da se dug smanjuje na taj način. Ili da vratim sve, ili da dug ostane isti. Rekao mi je da ne može da računa na 700 ili 800, nego na okruglo. U jednom trenutku mi je vratio 200 eura, da bi dug zaokružio na 1.000 eura. Umjesto da odustanem i pokušam da skupim kompletan dug, polakomio sam se i ostavio dug na 1.000 eura”, kaže on.
Objašnjava da je kamata od tada bila 10 odsto i da je tek naknadno “provalio” da mu nije dozvoljavao parcijalno da umanjuje glavnicu, kako bi ga zarobio u stalnom vraćanju kamate.
“On nije želio da mu vratim novac, nego da mu plaćam kamatu. I onda sam stalno vraćao po 100 eura mjesečno. Godinu i po je to trajalo ukupno, onda razmišljam da sam mu već tada vratio više od glavnice i pokušam da skupim da mu vratim. Skupim 500 eura i pođem kod njega, vratim mu kamatu 100 i kažem mu evo 500. On me ubjeđuje da to ne može i kaže mi: ‘Nemoj da me nerviraš. Što će mi 50 eura mjesečno? Jedino ako hoćeš da ti podignem kamatu ponovo na 15 odsto?’ Pristao sam, jer mi je da ostane 500. To je tako išlo gore-dolje, zapisivao sam sve, kod njega sam uzeo 1.500 eura, a vratio 4.300, a i dalje sam mu dužan 500 eura”, priča sagovornik “Vijesti”.
“POLICIJA DA UĐE KOD NOTARA”
Odgovarajući na pitanja da li je doživio prijetnje, taj četrdesetdvogodišnjak navodi da jeste imao neprijatnosti.
“Niko nije kriv osim ja koji sam posudio novac, to mi je jasno. Nisam glup. On može da prijeti djeci, meni ne može, ali objasniću što radi u smislu pritiska - pojavljuje se gdje radim, dolazi gdje otac i ja radimo, kao slučajno, pa nas ‘slučajno’ pita za auto, obilazi te da te podsjeti ako i dan zakasniš, maltene popne se na glavu taj dan. Ako dva dana kasniš, onda slijede pozivi, poruke, piše da mu je hitno, da će pitati moju suprugu da ona plati, piše da će poći kod nje na posao... Maltretira me psihički, a fizički ne može... Par puta mi se desilo da pomislim, kad se naljutim, da odem u policiju i prijavim, ali znam da ništa neću napraviti, osim sebi još jedan problem - da se raspravljam s njim, da se ćeramo, bijemo... Znam da me policija neće zaštiti, jer da hoće, oni bi mogli sve to riješiti, pogotovo u našim malim gradovima.”
Govoreći šire o problemu zelenašenja, navodi da su česte i zloupotrebe preko notara, gdje se, kako kaže, fiktivnim pozajmicama i ugovorima kuće prepisuju na ime zelenaša.
“Dovoljno je da policija uđe kod notara, jer oni bukvalno tamo i priznaju da su kamataši - prave fiktivne ugovore i za 20.000 eura, koje možda nisu ni dali u tom iznosu, uzimaju ljudima kuće od 150.000 eura. Notar ne traži da se pred njim preda novac, već onaj koji je uzeo novac od kamataša potpisuje da mu je ovaj posudio novac i da će, ukoliko ne vrati do određenog datuma, kuća preći u vlasništvo ovoga koji mu je pozajmio novac - kamataša. Potpisuju neku fiduciju. Naš komšija, siromah, skoro je izgubio kuću od kamataša. To se tako radi, i to veoma često”, dodaje on...
MLADI SE ZADUŽUJU ZBOG PROVODA
Posebno ga, kaže, brine što se u takve dugove sve češće uvlače mladi.
“Stariji uzimaju 10.000 eura, ili 20.000 eura, pa gube kuće i imanja. To je druga priča, ali veći problem je što ovdje, a vjerujem i u svakom gradu, djeca od 18 ili 19 godina uzmu 150 eura za izlazak. Na primjer, uzmu dvojica 150 eura za izlazak... a za deset dana moraju da vrate 250 ili 300. To rade svake sedmice. Roditelji znaju, ali ćute iz straha. Nije mi jasno zašto se ćuti na to, jer djeca uzimaju na dug gram kokaina, ili 150 eura. Niko to ne prijavljuje, ni roditelji, jer poslije prijavljivanja taj ko bi prijavio morao bi da se seli iz grada... Katastrofa koja vrti porodice u krug. Roditelji su uplašeni jer znaju da ako prijavi u policiju, ako bilo što uradi, biće poslije da se sele svi zbog toga, i onda misle da im je bolje da plate, da prodaju auto, ili nešto drugo, nego da ‘zatežu’ sa kamatašima komšijama.”
Smatra da je zelenašenje “tihi rak društva”, koji uništava porodice i prolazi gotovo neprimijećeno.
“Veliki broj porodica propada, ali zakon je beskoristan u ovom dijelu. Zašto inspektor, ako ima saznanja, kao što ih svi mi imamo, ne ode i uzme podatke od notara. Da traže nalog da se provjeri kakva je, recimo, kuća, odakle nekome 20.000 eura da pozajmi. Ali - ne, zakon je napisan tako da ako ne prijaviš, oni ne reaguju, i onda građani moraju da se bore s ljudima koji imaju leđa, imaju novac, i koje sudije maltene pomiluju ili časte sa dva ili tri mjeseca zatvora, i? Smiješno. Da su zatvorske kazne velike, ne bi oni to radili, sad rade jer ih kazne godinu dana, ili devet mjeseci, dobiju amnestiju i šta? Da su kazne zaista stroge, niko se ovim ne bi bavio.”
Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.
Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.
KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.
U sjutrašnjem broju čitajte kakve sve metode zastrašivanja primjenjuju zelenaši i ko u Tuzima daje novac pod kamatu...
Darko Milović: Nemam veze sa zelenašenjem i nisam član OKG
Darko Milović reagovao je na tekst “Keljmendijevi, Osmanijevi, škaljarski i kavački kamataši: Zelenašenje u Crnoj Gori (10)”, u kom je pomenuto samo prezime Milović, tvrdeći da nikada nije bio povezan s bilo kakvim licima ili aktivnostima vezanim za zelenašenje.
“Ja Darko Milović od oca Milana i majke Stojanke odgovorno tvrdim da nikada nisam bio povezan s bilo kakvim licima ili aktivnostima vezanim za zelenašenje u Opštini Herceg Novi, kao i u čitavoj Crnoj Gori. Neka taj izvor saopšti ime i prezime jedne osobe kojoj sam ikada dao novac na kamatu. To što sam drug i poznanik sa Nikolić Miloradom ne daje nikome za pravo da me svrstava ni u kakvu OKG ‘Meljnari’ jer ja nisam član te grupe, a poznato mi je da nije ni Nikolić Milorad. Ne znam po kojim to i čijim operativnim saznanjima ‘se izdvajaju Nikolić i Milović’ i na koja se to konkretno lica odnosi. Navedite njihova imena. Na ovaj način stvara se lažna predstava o meni, jer je ovo mali grad, a mještani znaju da sam drug sa Nikolić Miloradom i čest gost u njegovoj konobi u Igalu. Meni kao ocu petoro maloljetne djece na ovaj način ‘crta se meta’ i ‘svrstavam se među klanove’ pa moram da strepim za bezbjednost sebe i svoje djece”, piše između ostalog u reagovanju.
NE PROPUSTITE
Darko i Dejan Šipčić: Nijesmo kamataši
Braća Darko i Dejan Šipčić reagovala su na tekst “Evo ti milion, stavi ga u opticaj”, u kom se u dijelu zelenaša u Podgorici pominju “braća Šipčić”.
“Moj brat Dejan i ja - Darko Šipčić, od oca Dragutina, nismo braća Šipčić koja su navedena u tekstu “Vijesti”. Nikada se nismo bavili zelenašenjem, niti bilo čim nezakonitim. Svako povezivanje s kriminalnim aktivnostima ugrožava naše ime i stvara pogrešnu sliku o nama i našoj porodici”, piše u reagovanju koje potpisuje Darko Šipčić.
Željko Vučeljić “nikada se nije bavio zelenašenjem”
Na tekst “Evo ti milion, stavi ga u opticaj”, u ime Željka Vučeljića, reagovao je advokat Mihailo Volkov.
“Oštro demantujem povezanost mog vlastodavca sa zelenašenjem. Istini za volju, u spornom tekstu nije navedeno ime mog vlastodavca, već je naveden inicijal imena slovom Ž, i u nastavku je navedeno prezime Vučeljić. Moj vlastodavac se pronašao u tekstu ne po onome što navodno govore operativni podaci, već iz razloga što u Podgorici žive tri porodice Vučeljić, među kojima samo ime mog vlastodavca počinje na slovo Ž. Željko Vučeljić odgovorno tvrdi da se nikada nije bavio zelenašenjem, kako je to navedeno u tekstu i s tim u vezi je spreman da se odazove pozivu provjere tih tvrdnji na poligrafu. Istovremeno traži da se pozove barem jedno lice u Crnoj Gori koje bi posvjedočilo drugačije. Spreman je da se odazove pozivu nadležnih organa, a u pravcu provjere ovih tvrdnji i utvrđivanja materijalne istine. Takođe, za ukazati je da moj vlastodavac već nekoliko godina boravi u Baru, zbog lošeg zdravstvenog stanja u kojem se već duže vrijeme nalazi.”
Bonus video:
